DivanSkitnje

nedjelja, 27.04.2008.

Samica na stanu


Bolje da izumre selo nego običaji

Kad zasvira samica na stanu

Image Hosted by ImageShack.us


SLAVONSKI BROD/SLAVONSKI ŠAMAC – Izmiče travanj, svibanj se primiče. Veselim mu se iz više razloga, a jedan je ponovno, peto okupljanje samičara na živopisnom Plemića Stanu, 3,5 km udaljenom od Slavonskog Šamca. Bit će to prigoda vidjeti i susresti se sa starim prijateljima, samičarima (sviračima na samici- preteči tambure) iz cijele Hrvatske i da se opet čuje pjesma stara, pjesma draga –Kad zasvira samica na stanu.
Tako je samica preteča tambure, instrument pastira i prirode, uz koju se samovalo i ljubovalo- iščupana iz dvorana, udaljena od mikrofona i elektronike, ponovo vraćena prirodi, među panjeve i stabarje odakle je potekla. Tu, uz stogodišnje zgrade, bunar, krušnu peć, 3 ha zemljišta što od svoje skromne mirovine održava Franjo Vuksanović-Plemić čuvajući uspomenu na djedove i pradjedove. I samicu. Cvrkut ptica, gaganje pataka, gusaka i, gle čuda - paunova, stopa se s mirisom lepinja iz krušne peći, svirkom samice, frule, tambure, gajdi i egeda. Jer, kakav je to svirač koji ne zna svirati barem pet instrumenata! Niti proljetni pljuskovi, niti blatnjavi sokak do Plemića stana neće spriječiti Petra Štiglera (Vinkovci), Ivana Matasovića i Đuru Švaganovića iz Velike i Male Kopanice, Marinka Dekanića (Rokovci), Antu Jurčevića (Novih Mikanovaca), Ivicu Ćosića - pripovjedača iz Vrbanje, Franju Verića i Šokačku granu iz Osijeka … da i ovoga puta dođu na Plemića stan. A, bogami ni mene. E, nadam se da ću opet vidjeti gajdašicu Anitu Tomoković iz Osijeka i Andru Andrwega iz Pečuha koji su prošle godine svirajući u duetu izmamili buran pljesak, baš kao i TS Fantazija iz Šamca sa samičarem Borislavom Nikolićem, kao i pjesnikinja Katarina Jung (Petrijeci) i pripovjedači Mijo Ćosić iz Šamca i Ilija Maoduš koji je došao iz Broda.
Free Image Hosting at www.ImageShack.us

Free Image Hosting at www.ImageShack.us

Free Image Hosting at www.ImageShack.us

I dok šamački učitelj Vojislav Nikolić ( i sam svirač na samici, predsjednik KUD-a Šokadija, pjesnik…) čovjek koji sakuplja baštinu, ne da joj da iscuri iz uspomena, oživljava, želeći ostaviti uspomenu mladima kako se nekada živjelo, njegov prijatelj Franjo Vuksanović-Plemić na raspolaganje gostima stavlja pradjedovski stan i salaš.
- Stan je napravljen 50-tih godina napravili ga otac i stric na tri jutra, 3,5 km od Šamca al više ne služi onom čemu je služio. Izgubio je na značaju. Sada služi za dušu i razonodu. Sava je 500 metara udaljena, tu je oko 50 jutara pašnjaka na kojima su pasle krave, konji, svinje… Dolazilo se pred Uskrs do Svih svetih. Odavde sam išao u školu. A kad trava počne žutit i zapušu ladni vjetrovi tu su ostajale samo svinje. Ljudi, krave konji… sve je to selito u selo. A svinje samo potjeraš priko utvaja i oni se same snalaze. Tud je više šikare nego šume. Al, rastova i žira uvik je bilo. Na stanu se ustajalo već u pet sati ujutro,naranili bi konje, pomuzli krave… A onda istjerane na utvaj, na pašu. Djeca dobiju šnitu masna kruva i za kravama na utvaj. Svinje nikada nisam volio čuvati jer nisu slušale. Uvik su radile po svom. Kad se stoka napasla-išlo se kući, a onda motika u ruke i na polje. Stanovi su obilovali voćem: kad dođe dud, pa sve do jeseni do šljiva. Stalno je bilo voća za kupit. Nješt se jelo, a najveći dio išo je za pečenje rakije. Na stanu smo praktično sve imali i prozvodili: meso (svinje, perad, mliko, sir, vrhnje, med, kruv iz krušne peći…) Praktično, kupovala se samo sol i šećer, a sve ostalo proizvodilo se na stanu. Imali smo 50 košnica pčela, živad za jaja. Što je bilo najgore-kajmak se slabo jeo jer je sve išlo na pijac kako bi se kupila sol, šećer…cigarete. Imali smo po dva para konja i desetak krava i teliće. Tako se živilo do polovice 70-ti godina. Kad su stari pomrli, pomrli su i stanovi.
Da, tako mi je prošle godine divanio Franjo Plemić dok smo svinjskom mašu mazali lepinju netom izvađenu iz krušne peći. I mladi luk žvakali, tek toliko da prezalogajimo dok kožica na odojku ne porumeni i postane prhka, a čobanac (iliti pastirac) ne zakuha u kotliću.
Image Hosted by ImageShack.us


Pa potlje, nako lagano, osladimo se uz pite orahnjače i makovnjače iz kojih orah i mak naprosto cure tako da ih rukom moraš zadržavat. A ne ko ove kupovne. Trč, trč pa mak ili orah. A tamo na livadi, samičari i gajdaši imaju svoje razgove. Zvonile su samice, gudile gajde, ječale violine, odjekivale frule… Sve do debelog mraka i povratka kući. Siti i napiti, btanjavih turova, ali duše nekako ispunite, zadovolje i sretne. Sve do jutra i novog šugavog radnog dana.


Image Hosted by ImageShack.us

27.04.2008. u 12:18 • 22 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

< travanj, 2008 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30        

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga: Divani, skitnje...

tenushm@gmail.com
Mail - Divan skitnje

O AUTORU
1443598348630658797


Željko Mužević (1951.-2015.) bio je poznati brodski novinar i kolumnist. Karijeru je započeo davne 1973.. u informativnoj ustanovi „Brodski list i Radio Brod“. Nakon duljih sukoba s tadašnjim direktorom, politikom i međuljudskim odnosima u kući, 1981. odlazi u tadašnju SOFK-u, a 1989. ponovno se vraća u „Brodski list i Radio Brod“. Kroz sve to vrijeme, od 1973. bavi se novinarstvom: Brodski list, Sportske novosti, Večernji list, Arena, Radio Brod, Vikend…Demokratske promijene zatekle su ga na mjestu novinara „Brodskog lista i Radio Broda“. U lipnju 1991. samoinicijativno odlazi u opkoljeno Kijevo i praktički postaje prvim brodskim ratnim izvjestiteljem. U listopadu 1991. postaje pomoćnikom zapovjednika 108. brodske brigade za IPD. Vrijeme uglavnom provodi na novogradiškom ratištu da bi ga, nedugo potom, Upravi odbor Brodskog lista imenovao odgovornim urednikom radio Broda (studeni 1991.). Za vrijeme najvećih napada na Slavonski Brod, otvara vrata svoje obiteljske kuće u kojoj se seli čitava radio stanica i iz koje se emitira radio program. Od 1995. postaje izvršni urednik. Pet godina kasnije postaje urednik brodskog dopisništva Jutarnjeg liste. Godine 1998. izaje knjigu "Mars u brodskom sazviježđu.
Njegovu priču "Jeka" 2006. je Miljenko Jergović uvrstio u zbirku „Najbolje hrvatske priče 2006"




Copyright©divanskitnje
Svi tekstovi i fotografije zaštićeni su ovim znakom i nije ih uputno objavljivati bez dogovora s autorom




za povijest

PRIČE

Barun Franjo Tenk - priče,by Divan-Skitnje

1.Barun Franjo Trenk

Otmica Đule Ređepove,
Ratnik, pustolov, ljubavnik,
Pjesma i ples,
Kako je harambaša Ivo riješio zagonetku o tri rupe na 'rastovu stolu
Đulin let,
Kakovu Hrvati djecu jedu,
Trenkov dvorac danas

2. Čaruga

Kako je Čaruga za nos vukao starog doktora,
Kako je Čaruga opljačkao Najšlos,
Mica trocijevka,
Kako je Čaruga u Podvinju galamio na žandare,
Na današnji dan 27. veljače


3. RAT

Jeka,
Maslenica-Kašić I,
Maslenica-Kašić II,
Mladosti kojoj nisu dali odrasti,
Siniša Glavašević,
Mjesec kada su ubijali djecu,
Kijevo '91 I,
Kijevo '91 II,
Četnici u Posavlju-dr.Lj. Boban,
Kako je započeo rat u BIH,
A. Izetbegović-fonogram,
E, moj druže haški,
Roditelji,
U predvorju pakla
Pozdrav iz Like,
Umjesto Božićne priče,
Rat prije rata u BIH,
Zločin i kazne(e),
Pismo,
Pir I,
Pir II,
Pir III,
Pir IV,
Pir V,
Pir VI,
Pir VII,

4. DIVANI

Divani o Šimi,
Živ sam,
Malena,
Crnogorci raketirali Podvinje,
Kako su 'tjeli otrovat naftom,
Nakurnjak1,
Nakurnjak 2,
Mata 1,
Mata 2,
Mata 3,
Obljetnica,
Ćuko,
Buna seljaka brodskog Posavlja I,
Buna II,
Buna III,
Buna IV,
Martin,
Kajo, moja Kajo,
Povratak Rodana,

5. ZAVIČAJNICI

Ivana Brlić Mažuranić,
Dragutin Tadijanović,
Mia Čorak Slavenska,
Tomo Skalica-prvi Hrvat koji je oplovio svijet I,
Tomo Skalica II,
Krešo Blažević (Animatori),
prof. Vuk Milčić,

6. SKITNJE

Stari običaji u novom ruhu
Glagoljica i Lovčić selo,
Jankovac- Biser gornje Slavonije,
Običaji,
Čijalo,
Antina spilja,
Skitnje Vinodolom,
Dilj Gora krije 100 milijuna tona ugljena,
Ovdje se rađala Europa,
Dani dudove svile i divana,
Vinkovo,
Crni Potok,
Kosovarska,
Panonsko more na vr' Dilja,
A zvona, zvone li zvone,
Građevinci-arheolozi,
Naušnica,