DivanSkitnje
petak, 18.04.2008.
NAUŠNICA IZ VREMENA NARODNIH VLADARA
Skitnje diljskim brežuljcima
Ovaj „arheologijski“ ciklus privremeno ću završiti jednim nalazom u, već ranije opisanom, srednjovjekovnom selu Lovčići grobljanskoj romaničkoj crkvici sv. Martina na mjesnom groblju smještenom na uzvisini koja dominira brodskim i požeškim krajem. Ondje je, nedavno, nakon fresaka, natpisa na glagoljici pronađena i naušnica iz vremena narodnih vladara
foto: skitač
LOVČIĆ – Jedna jednostavna naušnica od bakrene žice, savinuta u obliku slova S pronađena u „šutu“ pored grobova lovčičkog groblja – obradovala je arheologe. - Naušnica je iz vremena narodnih vladara. To je u biti naušnica izvedena od brončane žice, obična je i ima na kraju taj „S“ završetak gdje je bila kopča i po tom "S" završetku točno se zna da je takav način ukrašavanja i proizvodnje naušnica bio u vremenu od 9. do 13. stoljeća. Ali po načinu kako je rađena, naušnicu bih datirao negdje u 10. i 11. stoljeće – kaže arheolog prof. Josip Lozuk koji je i pronašao naušnicu. Naušnica pripada bjelobrdskoj kulturi i to je jedan od prvih nalaza na brodskom području koji potječe iz vremena narodnih vladara ( na pr. loze Trpimirovića nap. a.).
foto: Skitač
Naušnica je pronađena nedaleko grobljanske crkve sv. Martina u Lovčiću, najstarijoj romaničkoj građevini u Slavoniji koja u sebi sigurno čuva još puno arheoloških nalaza iz kojih se može rekonstruirati povijest ovoga kraja i Slavonije. Dio nalaza najvjerojatnije se nalazi u Beogradu čiji su arheolozi svojedobno radili arheološka iskopavanja. - Prema nekim usmenim informacijama znam da su to istraživali ljudi iz tadašnje Republike Srbije i za te nalaze koji su tada pronađeni nemamo nikakvih podataka jer ne znam točno ni tko je organizirao to istraživanje – kaže prof. Lozuk. Ono što su hrvatski arheolozi pronašli je nekoliko srednjovjekovnih novčića, prstenja, ova naušnica - jedna obična brončana karičica, nekoliko križeva koji datiraju od gotike do 18. st. - Sama crkvica je značajna i, usudio bih se reći, u kontinentalnom dijelu Hrvatske možda i najznačajnija - upravo zbog svojih fresaka koje su dobrim dijelom sačuvane. Ima, koliko sam ja uočio, tri razine fresaka, dakle slikane su jedna preko drugih. Najraniji bi bili ti romanički slojevi, zatim gotički i na kraju barokni stilovi slikanja. Ono što je još značajno kod te crkve svakako su nalazi i tragovi napisa na glagoljici koji su iznenađujuće kvalitetni što upućuje da su ih radili vješti i vrlo pismeni ljudi. Tako možemo reći i da je i u našim prostorima glagoljica, naše starohrvatsko pismo, bila prisutna.
Nažalost još nije odgonetnuto što piše na glagoljici jer se nitko time nije ozbiljno bavio, a crkva sv. Martina neopravdano je zapostavljena u stručnoj i znanstvenoj javnosti.
foto: Skitač
| < | travanj, 2008 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | ||||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Opis bloga: Divani, skitnje...
tenushm@gmail.com
Mail - Divan skitnje
O AUTORU
Željko Mužević (1951.-2015.) bio je poznati brodski novinar i kolumnist. Karijeru je započeo davne 1973.. u informativnoj ustanovi „Brodski list i Radio Brod“. Nakon duljih sukoba s tadašnjim direktorom, politikom i međuljudskim odnosima u kući, 1981. odlazi u tadašnju SOFK-u, a 1989. ponovno se vraća u „Brodski list i Radio Brod“. Kroz sve to vrijeme, od 1973. bavi se novinarstvom: Brodski list, Sportske novosti, Večernji list, Arena, Radio Brod, Vikend…Demokratske promijene zatekle su ga na mjestu novinara „Brodskog lista i Radio Broda“. U lipnju 1991. samoinicijativno odlazi u opkoljeno Kijevo i praktički postaje prvim brodskim ratnim izvjestiteljem. U listopadu 1991. postaje pomoćnikom zapovjednika 108. brodske brigade za IPD. Vrijeme uglavnom provodi na novogradiškom ratištu da bi ga, nedugo potom, Upravi odbor Brodskog lista imenovao odgovornim urednikom radio Broda (studeni 1991.). Za vrijeme najvećih napada na Slavonski Brod, otvara vrata svoje obiteljske kuće u kojoj se seli čitava radio stanica i iz koje se emitira radio program. Od 1995. postaje izvršni urednik. Pet godina kasnije postaje urednik brodskog dopisništva Jutarnjeg liste. Godine 1998. izaje knjigu "Mars u brodskom sazviježđu.
Njegovu priču "Jeka" 2006. je Miljenko Jergović uvrstio u zbirku „Najbolje hrvatske priče 2006"
Copyright©divanskitnje
Svi tekstovi i fotografije zaštićeni su ovim znakom i nije ih uputno objavljivati bez dogovora s autorom
za povijest
PRIČE
Barun Franjo Tenk - priče,by Divan-Skitnje
1.Barun Franjo Trenk
Otmica Đule Ređepove,
Ratnik, pustolov, ljubavnik,
Pjesma i ples,
Kako je harambaša Ivo riješio zagonetku o tri rupe na 'rastovu stolu
Đulin let,
Kakovu Hrvati djecu jedu,
Trenkov dvorac danas
2. Čaruga
Kako je Čaruga za nos vukao starog doktora,
Kako je Čaruga opljačkao Najšlos,
Mica trocijevka,
Kako je Čaruga u Podvinju galamio na žandare,
Na današnji dan 27. veljače
3. RAT
Jeka,
Maslenica-Kašić I,
Maslenica-Kašić II,
Mladosti kojoj nisu dali odrasti,
Siniša Glavašević,
Mjesec kada su ubijali djecu,
Kijevo '91 I,
Kijevo '91 II,
Četnici u Posavlju-dr.Lj. Boban,
Kako je započeo rat u BIH,
A. Izetbegović-fonogram,
E, moj druže haški,
Roditelji,
U predvorju pakla
Pozdrav iz Like,
Umjesto Božićne priče,
Rat prije rata u BIH,
Zločin i kazne(e),
Pismo,
Pir I,
Pir II,
Pir III,
Pir IV,
Pir V,
Pir VI,
Pir VII,
4. DIVANI
Divani o Šimi,
Živ sam,
Malena,
Crnogorci raketirali Podvinje,
Kako su 'tjeli otrovat naftom,
Nakurnjak1,
Nakurnjak 2,
Mata 1,
Mata 2,
Mata 3,
Obljetnica,
Ćuko,
Buna seljaka brodskog Posavlja I,
Buna II,
Buna III,
Buna IV,
Martin,
Kajo, moja Kajo,
Povratak Rodana,
5. ZAVIČAJNICI
Ivana Brlić Mažuranić,
Dragutin Tadijanović,
Mia Čorak Slavenska,
Tomo Skalica-prvi Hrvat koji je oplovio svijet I,
Tomo Skalica II,
Krešo Blažević (Animatori),
prof. Vuk Milčić,
6. SKITNJE
Stari običaji u novom ruhu
Glagoljica i Lovčić selo,
Jankovac- Biser gornje Slavonije,
Običaji,
Čijalo,
Antina spilja,
Skitnje Vinodolom,
Dilj Gora krije 100 milijuna tona ugljena,
Ovdje se rađala Europa,
Dani dudove svile i divana,
Vinkovo,
Crni Potok,
Kosovarska,
Panonsko more na vr' Dilja,
A zvona, zvone li zvone,
Građevinci-arheolozi,
Naušnica,