Marketing
NAUŠNICA IZ VREMENA NARODNIH VLADARA
Skitnje diljskim brežuljcima
Ovaj „arheologijski“ ciklus privremeno ću završiti jednim nalazom u, već ranije opisanom, srednjovjekovnom selu Lovčići grobljanskoj romaničkoj crkvici sv. Martina na mjesnom groblju smještenom na uzvisini koja dominira brodskim i požeškim krajem. Ondje je, nedavno, nakon fresaka, natpisa na glagoljici pronađena i naušnica iz vremena narodnih vladara
foto: skitač
LOVČIĆ – Jedna jednostavna naušnica od bakrene žice, savinuta u obliku slova S pronađena u „šutu“ pored grobova lovčičkog groblja – obradovala je arheologe. - Naušnica je iz vremena narodnih vladara. To je u biti naušnica izvedena od brončane žice, obična je i ima na kraju taj „S“ završetak gdje je bila kopča i po tom "S" završetku točno se zna da je takav način ukrašavanja i proizvodnje naušnica bio u vremenu od 9. do 13. stoljeća. Ali po načinu kako je rađena, naušnicu bih datirao negdje u 10. i 11. stoljeće – kaže arheolog prof. Josip Lozuk koji je i pronašao naušnicu. Naušnica pripada bjelobrdskoj kulturi i to je jedan od prvih nalaza na brodskom području koji potječe iz vremena narodnih vladara ( na pr. loze Trpimirovića nap. a.).
foto: Skitač
Naušnica je pronađena nedaleko grobljanske crkve sv. Martina u Lovčiću, najstarijoj romaničkoj građevini u Slavoniji koja u sebi sigurno čuva još puno arheoloških nalaza iz kojih se može rekonstruirati povijest ovoga kraja i Slavonije. Dio nalaza najvjerojatnije se nalazi u Beogradu čiji su arheolozi svojedobno radili arheološka iskopavanja. - Prema nekim usmenim informacijama znam da su to istraživali ljudi iz tadašnje Republike Srbije i za te nalaze koji su tada pronađeni nemamo nikakvih podataka jer ne znam točno ni tko je organizirao to istraživanje – kaže prof. Lozuk. Ono što su hrvatski arheolozi pronašli je nekoliko srednjovjekovnih novčića, prstenja, ova naušnica - jedna obična brončana karičica, nekoliko križeva koji datiraju od gotike do 18. st. - Sama crkvica je značajna i, usudio bih se reći, u kontinentalnom dijelu Hrvatske možda i najznačajnija - upravo zbog svojih fresaka koje su dobrim dijelom sačuvane. Ima, koliko sam ja uočio, tri razine fresaka, dakle slikane su jedna preko drugih. Najraniji bi bili ti romanički slojevi, zatim gotički i na kraju barokni stilovi slikanja. Ono što je još značajno kod te crkve svakako su nalazi i tragovi napisa na glagoljici koji su iznenađujuće kvalitetni što upućuje da su ih radili vješti i vrlo pismeni ljudi. Tako možemo reći i da je i u našim prostorima glagoljica, naše starohrvatsko pismo, bila prisutna.
Nažalost još nije odgonetnuto što piše na glagoljici jer se nitko time nije ozbiljno bavio, a crkva sv. Martina neopravdano je zapostavljena u stručnoj i znanstvenoj javnosti.
foto: Skitač
Post je objavljen 18.04.2008. u 11:09 sati.