Linkovi
Blog.hr
Pišem (eng)
Miki d'Kolan

astrosailor

srijeda, 30.05.2018.

Matvejevićev "Brevijar"

Prolazeći kroz Zadar kupio sam "Mediteranski brevijar", za koji sam odavno
znao da se negdje mota po policama knjižara, ali nikako da mi upadne u
vidokrug. Ostavio sam si ga za varšavske vožnje autobusom na posao, i dobro
je poslužio.

Matvejević piše jako educirano, uostalom, ako se prihvatite pisanja
"brevijara" kako bi drugačije pisali...ne može to svatko. Počinje dosta
tvrdo, preučeno, ali kad se čovjek navikne da ima posla sa piscem staroga
kova, prihvati igru, onda ide glatko. Nije me iznenadio, znao sam mu stil iz
dijelića "Razgovora s Krležom" ili eseja na koje sam tu i tamo nailazio.
To je način koji izumire s njegovom generacijom, kao i teme o kojima pišu.

Obradio je Mediteran više staroleksikonski, izlistao svoje misli o
"mediteranskim" temama. Doznao sam ponešto, da, što bi se moglo doznati samo
nakon desetljeća lutanja obalama i među njima...a tko bi danas imao vremena
za to, a pomalo i volje. Mediteran je postao muzej ili bankomat ljudi koji
uz njega žive. Gotovo kao prostitutka, koju su silom nagnali na taj "posao",
a sve češće se vidi i takva mjesta koja su se radovoljno pridružila, iz
dosade, pohlepe ili jednostavno bezidejnosti.

Upravo to udara u oči kad se čita "Brevijar": to je već postalo povijesna lista.
Malo je toga opisanog što se da i danas vidjeti. Nisam prošao toliko kao
Matvejević, ali ponešto jesam, i znam da ima skrivenih džepova, zaboravljenih uvala i
mjesta u kojima bi se još dalo raspoznati ono što opisuje, ali bojim se da
je lista neprepoznatljivo izmijenjenog mnogo dulja. Hoće li, i u kakvom
obliku, Mediteran preživjeti, ili mu slijedi ponavljanje uloge Levanta,
polaagano iščezavanje iz svijesti i savijesti ljudi? Ostanak samo u domeni
pisaca i manje ili više pučkih pjesnika? Ni njih više nema, zamijenili su ih
raperi iz Brooklina ili Toronta, Adelaide...

Ako ste posjećivali Italiju vidjeli ste što se dogodilo njihovim turističkim
destinacijama: postale su prazna ljuska u koju dolaze samo Azijati i
Amerikanci, ostali bježe što dalje. Problem je da je (sigurnih) mjesta na
koja se može "pobjeći", čak i ako imate vremena za to (novac vam zapravo
nije potreban, osim da kupite vrijeme), sve manje. Postaju hotelska ili
apartmanska naselja. Koga još briga za neki leut ili činjenicu da je u nekom
zabačenom selu nekad bilo više života nego danas u cijelim gradovima?
gf

Dakle, tužna je činjenica da je Matvejević zapravo, što se nas danas tiče,
napisao arheološku knjigu. Čitajući ju, možemo se prisjetiti, ili makar
naslutiti pravu prirodu onog nad čime danas obično samo preletimo ili
projurimo.
gf

A čak i to je najčešće privid...samo fasada, a unutra...
gf

- 23:16 - Komentari (7) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< svibanj, 2018 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (2)
Prosinac 2019 (4)
Studeni 2019 (3)
Listopad 2019 (5)
Rujan 2019 (2)
Kolovoz 2019 (1)
Srpanj 2019 (5)
Lipanj 2019 (2)
Svibanj 2019 (5)
Travanj 2019 (3)
Ožujak 2019 (2)
Veljača 2019 (3)
Siječanj 2019 (6)
Prosinac 2018 (4)
Studeni 2018 (7)
Listopad 2018 (3)
Rujan 2018 (3)
Kolovoz 2018 (3)
Srpanj 2018 (2)
Lipanj 2018 (1)
Svibanj 2018 (3)
Travanj 2018 (3)
Ožujak 2018 (5)
Veljača 2018 (1)
Siječanj 2018 (3)
Prosinac 2017 (6)
Studeni 2017 (1)
Listopad 2017 (11)
Kolovoz 2017 (3)
Srpanj 2017 (4)
Lipanj 2017 (2)
Svibanj 2017 (5)
Travanj 2017 (4)
Ožujak 2017 (3)
Veljača 2017 (2)
Siječanj 2017 (1)
Prosinac 2016 (3)
Studeni 2016 (2)
Listopad 2016 (2)
Rujan 2016 (5)
Kolovoz 2016 (2)
Srpanj 2016 (4)
Lipanj 2016 (7)
Svibanj 2016 (4)
Travanj 2016 (5)
Ožujak 2016 (7)
Veljača 2016 (2)


Opis bloga
zafrkancija oko svijeta i tri sela okolo

stat-counter.org