Englesko – Nizozemski ratovi 1652. – 1674.
Nakon što se oslobodila španjolske vlasti, Nizozemska je u prvoj polovici 14. stoljeća zauzela vodeći položaj u svjetskoj pomorskoj trgovini. Snažna nizozemska trgovačka mornarica u to doba raspolagala je s 16 000 raznih trgovačkih brodova, a sve ostale pomorske države jedva da su zajedno imale 4000 trgovačkih brodova (Engleska u to doba ima samo 570 trgovačkih brodova – po Athumanunhu). Nadalje, Nizozemska u to doba ima potpuni monopol u lovu na haringe u Sjevernom moru, te veliki udjel u lovu na kitove (oko 3000 kitolovaca – po Athumanunhu), a sve joj to donosi veliki prihod od oko 60 milijuna guldena godišnje. Pored svega toga Nizozemska ima i najbogatije kolonije u Sjevernoj Americi i Indiji, a sve to silno smeta Engleskoj. Nakon revolucije 1648. u Engleskoj, na snagu je stupio 9. listopada 1651. akt kojim je Engleska nacionalizirala svoje tržište, a taj akt nazvan je Navigacijski akt. Odredbe toga akta sada su najviše pogodile Nizozemsku i situacija je postala zategnuta, te sve više vodila prema ratu. No, Nizozemska ratna mornarica toga doba nije bila ni približno snažna poput trgovačke mornarice, pa iako joj je zemljopisni položaj bio najbolji za prevoženje prekomorske robe morem u Europu, Engleska je opet poradi svoga zemljopisnog položaja vrlo lako mogla Nizozemskoj zatvoriti oba morska prolaza (La Manche i prolaz Sjevernim morem kod Šetlendskog otočja – po Athumanunhu). Sve to moralo je dovesti do oružanog sukoba između Nizozemske i Engleske i rat je bio neizbježan. Vođena su tri rata: Prvi E – N rat 1652. do 1654., Drugi E – N rat 1665. do 1667. i Treći E – N rat 1672. do 1674.
Drugi Englesko – Nizozemski rat počeo je deset godina nakon Prvog E – N rata. Nizozemska je sredila svoje financije, povratila i povećala sve svoje kolonijalne posjede, te razvila i proširila svoju pomorsku trgovinu, pa time opet nadmašila Englesku. Vojni uspjesi nizozemske flote u Švedsko – Nizozemskom ratu 1658. do 1660. ponovno su joj podigli rejting i prestiž na moru. Uvidjevši da politikom neće moći obuzdati Nizozemsku Engleska se odlučuje na rat, a Nizozemci pokušavaju posredstvom Francuske taj rat izbjeći. No, sve mirnodopske i političke opcije propale su, a kada su Englezi vojnički zaposjeli nizozemske kolonije u zapadnoj Africi i New Amsterdam (današnji New York – po Athumanunhu), Nizozemska podiže i oprema svoju ratnu mornaricu. Nizozemska ratna mornarica krenula je u rat sa izuzetno dobro obučenom i opremljenom flotom koja se sastojala od 97 linijskih brodova, 13 manjih ratnih brodova, 11 brandera i 12 galija, a gradi se i veći broj fregata. Engleska ratna mornarica ima flotu od 80 linijskih brodova, 21 manjih ratnih brodova i 21 brandera. Engleska flota također je dobro obučena i više nego spremna za rat. Obije flote u svoje sastave uvode i naoružane trgovačke brodove, a do prve bitke došlo je 13. lipnja 1665. kod Loustofta u kojoj su Englezi potukli Nizozemce. Iako u savezu s Nizozemskom, a poradi svojih interesa, dvije izuzetno snažne susjedne flote nisu se uopće umiješale u rat (danska i francuska flota – po Athumanunhu). Nadnevka 11. lipnja 1666. dvije suprotstavljene flote potražit će jedna drugu i doći će do bitke koja je u povijesti bitaka nazvana Četverodnevna bitka koja se tukla od 11. do 14. lipnja 1666. u širem području ušća Medwey, točnije negdje na ulazu u Doverska vrata. Englezi su u bitku poslali 72 linijska broda koji su imali po 40 topova, te 8 linijskih brodova koji su imali 30 topova. Na drugoj strani Nizozemci u bitku šalju 71 linijski brod od 40 topova i 13 linijska broda s 30 topova. Jedna i druga flota u svom složaju ima i nešto manji broj brandera i manjih ratnih brodova. Odnos glavnih i za bitku presudnih linijskih brodova, točnije topova na njima je 4615 prema 4460, te mornara 31 085 prema 21 909 u korist Nizozemaca. Engleskom flotom zapovijedaju princ Rupert i George Monk (plavo slovo B – po Athumanunhu). Čelnom prethodnicom engleske flote zapovijeda admiral George Ayscue (plavo slova A – po Athumanunhu), a zaštitnicom admiral Thomas Allen (plavo slovo C – po Athumanunhu). Kao i engleska tako je i nizozemska flota ustrojena i posložena u 3 eskadre s po 3 divizije. Središtem zapovijeda admiral Roiter (narančasto slovo B – po Athumanunhu) koji je ujedno i zapovjednik flote, prethodnicom (narančasto slovo A – po Athumanunhu) admiral Cornelis Evertsen (ovo je stariji, otac mlađeg Cornelis Evertsena, da ne bi bilo zabune – po Athumanunhu), a zaštitnicom admiral Cornelis Tromp (narančasto slovo C – po Athumanunhu).
< | lipanj, 2007 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | ||||
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...
Bili smo vojnici i mladi ...
... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!
Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!
Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...
Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...
Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.
Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …
Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …
Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.
Zašto budale galame - zato što mudri šute!
… o hladnoći, tami i zlu
Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.
Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …
Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!