Englesko – Nizozemski ratovi 1652. – 1674.
Nakon što se oslobodila španjolske vlasti, Nizozemska je u prvoj polovici 14. stoljeća zauzela vodeći položaj u svjetskoj pomorskoj trgovini. Snažna nizozemska trgovačka mornarica u to doba raspolagala je s 16 000 raznih trgovačkih brodova, a sve ostale pomorske države jedva da su zajedno imale 4000 trgovačkih brodova (Engleska u to doba ima samo 570 trgovačkih brodova – po Athumanunhu). Nadalje, Nizozemska u to doba ima potpuni monopol u lovu na haringe u Sjevernom moru, te veliki udjel u lovu na kitove (oko 3000 kitolovaca – po Athumanunhu), a sve joj to donosi veliki prihod od oko 60 milijuna guldena godišnje. Pored svega toga Nizozemska ima i najbogatije kolonije u Sjevernoj Americi i Indiji, a sve to silno smeta Engleskoj. Nakon revolucije 1648. u Engleskoj, na snagu je stupio 9. listopada 1651. akt kojim je Engleska nacionalizirala svoje tržište, a taj akt nazvan je Navigacijski akt. Odredbe toga akta sada su najviše pogodile Nizozemsku i situacija je postala zategnuta, te sve više vodila prema ratu. No, Nizozemska ratna mornarica toga doba nije bila ni približno snažna poput trgovačke mornarice, pa iako joj je zemljopisni položaj bio najbolji za prevoženje prekomorske robe morem u Europu, Engleska je opet poradi svoga zemljopisnog položaja vrlo lako mogla Nizozemskoj zatvoriti oba morska prolaza (La Manche i prolaz Sjevernim morem kod Šetlendskog otočja – po Athumanunhu). Sve to moralo je dovesti do oružanog sukoba između Nizozemske i Engleske i rat je bio neizbježan. Vođena su tri rata: Prvi E – N rat 1652. do 1654., Drugi E – N rat 1665. do 1667. i Treći E – N rat 1672. do 1674.
Drugi Englesko – Nizozemski rat počeo je deset godina nakon Prvog E – N rata. Nizozemska je sredila svoje financije, povratila i povećala sve svoje kolonijalne posjede, te razvila i proširila svoju pomorsku trgovinu, pa time opet nadmašila Englesku. Vojni uspjesi nizozemske flote u Švedsko – Nizozemskom ratu 1658. do 1660. ponovno su joj podigli rejting i prestiž na moru. Uvidjevši da politikom neće moći obuzdati Nizozemsku Engleska se odlučuje na rat, a Nizozemci pokušavaju posredstvom Francuske taj rat izbjeći. No, sve mirnodopske i političke opcije propale su, a kada su Englezi vojnički zaposjeli nizozemske kolonije u zapadnoj Africi i New Amsterdam (današnji New York – po Athumanunhu), Nizozemska podiže i oprema svoju ratnu mornaricu. Nizozemska ratna mornarica krenula je u rat sa izuzetno dobro obučenom i opremljenom flotom koja se sastojala od 97 linijskih brodova, 13 manjih ratnih brodova, 11 brandera i 12 galija, a gradi se i veći broj fregata. Engleska ratna mornarica ima flotu od 80 linijskih brodova, 21 manjih ratnih brodova i 21 brandera. Engleska flota također je dobro obučena i više nego spremna za rat. Obije flote u svoje sastave uvode i naoružane trgovačke brodove, a do prve bitke došlo je 13. lipnja 1665. kod Loustofta u kojoj su Englezi potukli Nizozemce. Iako u savezu s Nizozemskom, a poradi svojih interesa, dvije izuzetno snažne susjedne flote nisu se uopće umiješale u rat (danska i francuska flota – po Athumanunhu). Nadnevka 11. lipnja 1666. dvije suprotstavljene flote potražit će jedna drugu i doći će do bitke koja je u povijesti bitaka nazvana Četverodnevna bitka koja se tukla od 11. do 14. lipnja 1666. u širem području ušća Medwey, točnije negdje na ulazu u Doverska vrata. Englezi su u bitku poslali 72 linijska broda koji su imali po 40 topova, te 8 linijskih brodova koji su imali 30 topova. Na drugoj strani Nizozemci u bitku šalju 71 linijski brod od 40 topova i 13 linijska broda s 30 topova. Jedna i druga flota u svom složaju ima i nešto manji broj brandera i manjih ratnih brodova. Odnos glavnih i za bitku presudnih linijskih brodova, točnije topova na njima je 4615 prema 4460, te mornara 31 085 prema 21 909 u korist Nizozemaca. Engleskom flotom zapovijedaju princ Rupert i George Monk (plavo slovo B – po Athumanunhu). Čelnom prethodnicom engleske flote zapovijeda admiral George Ayscue (plavo slova A – po Athumanunhu), a zaštitnicom admiral Thomas Allen (plavo slovo C – po Athumanunhu). Kao i engleska tako je i nizozemska flota ustrojena i posložena u 3 eskadre s po 3 divizije. Središtem zapovijeda admiral Roiter (narančasto slovo B – po Athumanunhu) koji je ujedno i zapovjednik flote, prethodnicom (narančasto slovo A – po Athumanunhu) admiral Cornelis Evertsen (ovo je stariji, otac mlađeg Cornelis Evertsena, da ne bi bilo zabune – po Athumanunhu), a zaštitnicom admiral Cornelis Tromp (narančasto slovo C – po Athumanunhu).
Post je objavljen 25.06.2007. u 11:41 sati.