Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu
srijeda, 02.02.2005.
Rimska vojska
Novačenje u Rimskoj vojsci
Ratnoj (vojnoj) službi u legiji i u doba republike, kao i u prva stoljeća carskoga doba obvezatni su se bili odazvati isključivo rimski građani. U starija vremena republike pozivali su se samo građani iz pet klasa, a siromašni građani infra censum nisu bili obvezatni služiti u vojsci, ali su u slučaju potrebe mogli biti pozvani i oni. Oslobođeni ratni zarobljenici koji su postali građani Rima i robovi, kao i siromašni građani infra censum služili su često kao posade na brodovlju flote. Oslobođeni zarobljenici kasnije su služili u gradskom vatrogasnom zboru vigila. Novačenje (dilectus) provodilo se po tribusima, i to u doba, kad su bile četiri legije, na slijedeći način: Na dan, koji bi označili konzuli, došli bi vojni obvezanici na Kapitolij. Najprije su se podijelila 24 ratna tribuna na 4 legije, koje su se ustrojiti; zatim bi se ždrijebom izvukao jedan tribus i pročitala imena vojnih obvezanika, koji su mu pripadali, et citati ad nomina respondebant; zatim bi izašla četiri novaka jednake dobi i jednako sposobna, te bi bila podijeljena na 4 legije; to se ponavljaše toliko puta, dok je tribus postigao dovoljan broj potrebit za legiju. Tako se svaka legija sastojala od pripadnika svih tribusa. Kad je populacija novaka bila premala u Rimu, primali su se novaci iz drugih krajeva, njih su novačili conquisitores na raznim drugim mjestima. U kasnije doba republike legije se nisu ustrojavale svake godine, nego su bili utvrđeni zborovi, koji su se u slučaju nužde popunjavali novačenjem. Infanterist (pješak) je služio u 16, a konjanik u 10 vojni (ratova), ili su u vojsci ostajali punih 16 godina. Konjanici se tada ne novače više iz redova rimskih građana, nego iz redova saveznika. U carsko su doba pretorijanci služili 16 godina, legionari i vojnici gradskih kohorti 20, saveznici 25, posade brodovlja flote 26, a kasnije i 28 godina. Oni, koji bi izbjegavali vojnu službu (militiam dectrectarc), globljeni su novčanim kaznama ili bi izgubili slobodu i postali robovi. Vojne službe bili su oslobođeni oni građani koji su obnašali bilu kakvu civilnu službu ili pak bili boležljivi (vacatio militiae). Ako su osobite okolnosti (tumultus) potakle iznenadno novačenje (subitarii milites), cxercitus tumultuarius), pravo je oslobođenja bilo ograničeno. No, često su se ljudi dragovoljno prijavljivali u vojsku u dostatnom broju, pa do ovih narečenih problema nije ni dolazilo. Nakon upisa vojnik se je obvezao (zaklinjao) zakletvom (sacramentum, sacra adigcre), bez koje nije bilo stroge obvezanosti na službu. Kad su vojnici svoje dužno vrijeme odslužili (stipcndia lcgitima mercrc ili facerc) dobivali su otpust (missio.) Isluženi vojnici (cmeriti) često su se ponovno prijavljivali za službu (evocati). No, ako je broj isluženih vojnika dragovoljno ostajao u službi, takvi vojnici bili bi odvedeni u vojničku koloniju i nazivali su se veterani. U pogubna vremena, kao u drugom punskom ratu, uzimali su ponekad u ratnu službu i mladi ljudi (golobradi mladići s 16, 17 i 18 godina), iako još nisu dosegli zakonitu dob za vojnu službu.
| < | veljača, 2005 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | ||||||
Opis bloga
Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...
O vojnicima, dočasnicima i časnicima
Bili smo vojnici i mladi ...
... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!
Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!
O ratovima
Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...
Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...
Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.
Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …
Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …
Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.
Athumanunhova promišljanja
Zašto budale galame - zato što mudri šute!
… o hladnoći, tami i zlu
Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.
Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …
Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!