Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu

subota, 19.01.2019.

Stjegoslovlje

Pueblo Isleta – 'oni koji plešu s nožem'

Pueblo Isleta (špa. mali otok, otočić) nazvan tako jer mjesto gradnje uz desnu obalu podsjeća na mali otočić izvorno nazvan 'Shiewhibak' (Shee-eh-whib-bak) što bi u prijevodu s tanoan jezika starosjedilaca Tiwa trebalo označavati mjesto gdje se pleše 'whib'.

'Whib' je ceremonijalni ples s kremenim nožem koji se udara štapom. Naselje je izgrađeno na desnoj zapadnoj obali rijeke Rio Grande u Američkoj saveznoj državi Novi Meksiko.

Zastava Pueblo Isleta je plave boje u čijem je središtu veliki okrugli pečat koji je ispunjen svijetloplavom bojom na kojoj je u krugu posloženo 34 kremenih noževa žute boje s crnom drškom. U središtu je orao raširenih krila koji u kandžama drži dva vladarska štapa (simbol koji simbolizira da je pleme priznato od Španjolaca i Amerikanaca).

Iznad orla na 12 sati crvena je stepenasta piramida okrenuta naopako, a ispod na 6 sati je ista takva piramida plave boje, Grboslovno desno na 9 sati stilizirano je prikazana obala rijeke, a desno pašnjaci uz Rio Grande.


19.01.2019. u 16:08 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 18.01.2019.

Stjegoslovlje

Cochiti – 'bubnjari pripovjedači'

Cochiti Pueblo dom je Kotyit (Cochiti) naroda koji govori keresan jezikom. Pueblo Cochiti najsjeverniji je pueblo u kojem stanovnici govore izoliranim keresan jezikom i smješten je na zapadnoj obali rijeke Rio Grande u američkoj saveznoj državi Novi Meksiko.

Atrakcija ovog puebla je Nacionalni spomenik Kasha-Katuwe (Šatorske stijene). To je planinarska staza koja vodi kroz erozijom izdubljene stijene. Zastava Cochita je u boji pustinjskog pijeska s velikim okruglim plemenskim pečatom u sredini.

Pečat je okružen kružnicama plave i crne boje, ispuna mu je španjolski žuta boja u kojoj je obredni bubanj. Gornji trokuti bubnja su crvene, a donji plave boje. Unutar pečata u gornjem dijelu piše crvenim tiskanim slovima PUEBLO DE COCHITI, a u donjem dijelu NEW MEXICO.

Na zastavi polukružno iznad plemenskog pečata crnim tiskanim slovima piše PUEBLO DE COCHITI.


18.01.2019. u 21:29 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 15.01.2019.

Stjegoslovlje

Pueblo Laguna – 'jezerski ljudi'

Starosjedioci Puebla Laguna za sebe govore da su potomci drevnih ljudi koji su ovdje živjeli oduvijek (od pamtivijeka) i svoj Pueblo nazivali su 'Ka'waika' što bi na jeziku keresan označavalo 'jezerske ljude'.

Danas umjesto jezera ostali su samo pašnjaci, a Pueblo Laguna dom je federalno priznatog naroda čija je zastava zagasito (prljave) bijele boje u čijem središtu je mitska 'gromovita ptica' (Thunderbird) divovska ptica teretorn koja je oličenje nadnaravnog bića moći i snage.

Grboslovno desno od ptice prikazane su dvije keramičke zdjele , a grboslovno lijevo pak je stilizirano sunce koje baca zrake prema mitskoj ptici. Iznad piše PUEBLO OF LAGUNA, a ispod piše LAGUNA NEW MEXICO.


15.01.2019. u 21:07 • 1 KomentaraPrint#^

nedjelja, 13.01.2019.

Stjegoslovlje

Pueblo Acoma – 'nebeski grad'

U područje američkog Pustinjskog Jugozapada ubrajaju se Arizona, Novi Meksiko i jugozapadni dijelovi Teksasa. Dakle, na redu su starosjedilački narodi, njihova plemena i njihove zastave, koji su obitavali, živjeli i žive na tim područjima.

U slijedećim danima bit će opisivani: Apachi, Cocopa, Havasupai, Hopi, Hualapai, Maricopa, Mojave, Navajo, Pima, Pueblo, Yavapai, Yuma i Zuni. Prvi na redu bit će 'Pueblosi' ili narodi Puebla potomci drevnih Anasaza, Mogoloma i Hohokamia.

Narodi Puebla ili 'Mesa' živjeli su u višekatnim naseljima koja su bila izgrađena na nepristupačnim mjestima poput kanjona, mesa (izolirano osamljeno brdo strmih, često okomitih padina i mala, relativno ravna sljemena) i opasnih strmih litica koje su izdubili tokovi rijeka.

Narod Acoma govori izoliranim jezikom keresan, a riječ 'Haa'ku' označava naseljeno mjesto (selo ili grad), a 'Hanutra' pak nebo. Pueblo Acoma danas je glavna turistička atrakcija u američkoj saveznoj državi New Mexico.

Zastava Acoma 'pueblosa' je bijele boje u čijem je središtu okrugli plemenski pečat. S grboslovno desne strane je dekorativni uzorak bijelo-crveno-crno-zelene boje, a s lijeve strane je traka bijelo-crveno-plavo-žute boje.

U gornjem dijelu crnim tiskanim slovima piše PUEBLO OF ACOMA, a ispod HAAKU HANUTRA. U donjem dijelu piše SKY CITY. U središtu je smeđom bojom na mesi prikazan pueblo, iznad njega je plavo nebo s bijelim oblacima, a ispod su dva vladarska žezla s crvenom i plavom vrpcom.

Ispod žezla je karakteristična lončarija (zdijela), a okolo cijelog pečata prikazano je 11 simbola klanova koji čine narod Acome.


13.01.2019. u 19:55 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 12.01.2019.

Stjegoslovlje

Wyoming – prerija (velika ravnica)

Prastanovnici današnjeg Wyominga su starosjedioci naroda Arapaho koji su područje današnje američke savezne države nazivali 'Weamiing' što je na algonkin jeziku značilo 'prerija' (velika ravnica). Danas njihovi potomci žive zajedno sa potomcima Shohonea u rezervatu Wind River.

Ostali koji su to područje smatrali svojim lovištima bili su: Cheyenne, Pawnee, Siouxi, Shoshone, Bannocki, Kiowa i Vrane. Negdje na području Wyominga počiva i prva istražiteljica nepoznatih geografskih područja starosjedilačke krvi Sacagawea (Cagaagawia) koja je zapravo i omogućila ekspediciji satnika Lewis i Clark uspjeh u prolazima kroz nepoznata područja.

Zastava američke savezne države Wyoming ima crveni obrub nakon kojeg slijedi bijeli i na kraju ispuna polja zastave je plave boje. U središtu zastave bijelom bojom stilizirano je prikazan bizon (vladar prerije) koji je glavom okrenut u grboslovno desnu stranu zastave.

Na tijelu bizona utisnut je okrugli pečat države Wyoming. Simbolika pečata podsjeća na istinski zapadni običaj brendiranja (žigosanje stoke). Simbolika boja je slijedeća: crvena simbolizira starosjedioce (crvene ljude) koji su bili prvi ljudi na tom području, ali i krv američkih pionira koja je prolivena u otkrivanju ljepota Wyominga.

Bijela boja je simbol čistoće i čestitosti, a plava simbolizira slobodno nebo i kroz stoljeća vjernost, pravdu i hrabrost. Na kraju to je stilizirana zastava SAD-a. Pečat države Wyoming je okrugli i omeđen kružnicom od užeta i konopca između kojih piše GREAT SEAL OF THE STATE OF WYOMING.

Pečatom dominiraju tri ljudske figure. Prva u središtu stoji s raskinutim lancima na ručnim zglobovima te u ruci drži štap na kojem piše JEDNAKA PRAVA. Grboslovno desno je stilizirana figura kauboja, a na grboslovno lijevoj strani stilizirana je figura rudara.

Iza te dvije figure vide se dva stupa na kojima su uljne svjetiljke koje simboliziraju svijetlo znanja. Oko stupova omotani su svici na kojima piše (desno) STOKA i ŽITARICE te (lijevo) RUDE i NAFTA. U podnožju nalazi se državotvorni štit sa zvijezdom i okomitim stupovima, a iznad je američki državotvorni orao.

Na grboslovnom baneru iza štita piše 1869 i 1890, a ispod 44. To su godina ustroja države, primanje u Uniju i redni broj pod kojim je Wyoming upisan u Uniju.


12.01.2019. u 13:51 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 11.01.2019.

Stjegoslovlje

Pleme Bannock – 'riječni Šošoni'

Pleme Bannock živjelo je uz obale rijeke Jamph-pah-pa (danas Snake River) u južnom području današnje američke savezne države Idaho. Pleme i danas živi u rezervatu Fort Hall koji zahvaća dio rijeke Snake River.

Ime Bannock vuče korijen iz uto-astečke riječi 'pannakwati' (riječna obala), ali to je dijalekt Pajuta, a Shoshoni su ovo pleme nazivali Punnuh, ali varijacije gdje glas 'P' prelazi u glas 'B' u uto-astečkom nisu rijetke, a posebno u dijalektima koje su razvila ova plemena.

Dakle, 'pannuh lako može biti bannuk' ili 'panakwati kao bannukwana'. Pleme Bannock dio je velikog šošonskog naroda i kao takvo pripada u skupinu Sjvernih Šošona, a činila su ga manja plemena (klanovi): Kutshundika (bizon-jedi), Penointikadika (obožavatelji pčelinjeg meda, medo-jedi), Yambadika (korjeno-jedi, batat, krumpir …), Waradika (obožavatelji zobi, travo-jedi) i Shohopanaiti (pamukovo drvo – vrsta bijele topole).

Zastava plemena Bannock smeđe je boje u čijem je središtu okrugli pečat žute boje stiliziran od kružnice užeta (deblje) i konopca (tanje) između kojih piše velikim žutim tiskanim slovima SHOSHONE BANNOCK TRIBE OF THE FORT HALL RESERVATION IDAHO.

U ispuni pečata je glava ratnika Bannock iznad Stjenjaka (Rocky Mountains) iznad kojeg su oblaci, grboslovno desno (na 8 sati) glava bizona i grboslovno lijevo (na 4 sata) snop visoke trave. Ispod pečata piše Fort Bridger Treaty of 1868 (mjesto i godina potpisivanja trajnog ugovora o miru s vladom SAD).


11.01.2019. u 10:17 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 10.01.2019.

Stjegoslovlje

Pleme Goshute (Gosiuti) – 'narod Doline Lubanja'

Dakle, pleme Gosjuta (Gosiuti) dio je velike šošonske zajednice Juta naroda koji govori uto-astečkim jezikom. Gosjute tako pripadaju zapadnim numic govornicima (Zapadnim Šošonima).

Gosjute za sebe prvo kažu da su Newe (ljudi), ali onda dodaju da su oni 'Kutsiute' ('iu+tsi' – ljudi, 'kutsip' – pepeo, spržena zemlja, pustinja). Sve to bi trebalo zapravo značiti da su oni 'ljudi pustinje', a to zapravo u pravom smislu i jesu.

Zašto sam ovo izuzetno malobrojno pleme (31 pripadnik u 7 kućanstava – rančeva) izabrao za posebno opisivanje?! Naime, oni žive u rezervatu na čijoj zemlji se nalazi jedna od najtajnijih američkih vojnih baza (poligona za ispitivanje NBK oružja). Skraćenica N – nuklearno, B – biološko, K – kemijsko.

Na tom području testirani su strašni i izuzetno opasni 'VX' živčani bojni otrovi, na tom području testirana je SR-71 Blackbird strateški izvidnički zrakoplov iz Američkog tajnog vojnog 'Crnog projekta' iz kojeg su se i pojavile čudne 'HABU' letjelice (stealth tehnologija).

No, dobro, to bi već bilo za neku drugu seriju. Američka vlada ionako nikada ne priznaje 'incidente' koji se ovdje događaju, ali ih redovito plate, (štetu) koda nastane, pripadnicima plemena Gosjute koji o svemu onda i dalje čuvaju tajnu, baš poput 'Područja 51' koje se također nalazi na ovom ozemlju koje graniči s rezervatom plemena Gosjute.

Zastava Gosjuta bijele je boje u čijem središtu su prikazane planine smeđe boje koje omeđuju Dolinu Lubanja. Iznad planina izlazi sunce s trinaest krakova, a ispod planine piše SKULL VALLEY BAND OF GOSHUTE.


10.01.2019. u 13:28 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 09.01.2019.

Stjegoslovlje

Šošoni (Shoshone) narod – 'narod prerijske trave'

U svom uto-astečkom jeziku Šošoni sebe nazivaju 'Newe' (Nuh-wuh) što u prijevodu označava 'ljude', a riječ koju su im pripisali za ime dolazi od složenice koja označava Veliku preriju gdje su Šošoni živjeli dok nisu bili potisnuti u područje Velikog bazena.

Dakle, 'Soo-sho-nee' u prijevodu bi trebalo biti 'mnogo trave'. Narod Šošona danas je podijeljen u tri velike skupine plemena koje su međusobno odvojene. Tako Zapadni Šošoni žive u američkoj saveznoj državi Nevada, Istočni Šošoni žive u američkoj saveznoj državi Wyoming, a Sjeverni Šošoni žive u američkoj saveznoj državi Idaho.

Veliki Bazen je većim dijelom suha i negostoljubiva pustinja izuzetno nepogodna za život ljudi. Rijetke šume borova rastu tek u planinama te u blizini rijeka i jezera, a klima je ljeti suha i vruća, a zimi pak je ekstremno hladna.

U takvim negostoljubivim krajevima prisiljena su živjeti šošonska plemena koja po resursima hrane i dobivaju imena. Kod Sjevernih Šošona to su: Agaidika – 'lososojedi', Tukudika – 'ovcojedi' (muflon – planinska ovca), Kamudika – 'zecojedi', Pangwidika 'ribojedi' …

Zapadni Šošoni: Huki (Hukundika,) oni koji jedu sjemenje trave, Pauwaha (Lida), Panamit (Koso), Tsaidika oni koji jedu trstiku, Mahagiadika sjeme biljke, Yakandika –svizac, Tagidika – batat, Tosavits, (Tussawehe) kremeni noževi …

Zastava Šošona je španjolsko-žuta, a središnji element na zastavi je glava bizona. Glava bizona pojavljuje se u središtu i smeđe je boje, a okružena je prikazima prerijske ruže, obrednim perima i obrednim štapovima na kojima se nalazi po šest pera koja simboliziraju broj članova plemenskog vijeća.

Iznad glave bizona prikazana je lula mira, a iznad nje orao raširenih krila. Okolo svega su koncentrično naizmjenično raspoređene zelene (cik-cak) crte. Između tih crta u gornjem dijelu piše EASTERN SHOSHONE TRIBE, a u donjem dijelu piše SHOSHONE RESERVATION.

Grboslovno desno (na 9 sati) piše 1863, a grboslovno lijevo (na 3 sata) piše 1868 crvenim brojkama i slovima.


09.01.2019. u 16:59 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 08.01.2019.

Stjegoslovlje

Narod Juti (Ute) – 'narod s tri zastave' (2)

Druga zastava naroda Juta je zastava 'planinskih plemena' koja je žute boje s velikim okruglim plemenskim pečatom u sredini. Četiri crne kružnice omeđuju prsten pečata u kojem velikim crnim tiskanim slovima piše GREAT SEAL OF THE UTE MOUNTAIN UTE TRIBE, a u produžetku kružnog natpisa piše TOWAOC, COLORADO.

U središtu pečata je poglavica plemena, ali bez perjanice. Iza njega je lanac Sierre Nevade, a iznad glave je orao u letu. Grboslovno desno (na 9 sati) je šatorsko naselje Juta, a grboslovno lijevo (na 3 sata) je poglavica s perjanicom na konju.

Ispod poglavice je stilizirana granica američkih saveznih država Utah, Colorado, Arizona i New Mexico u čijim ispunama su slova U, C, A, i N.M. te su iscrtane granice rezervata Towaoc koji se proteže kroz ove četiri savezne države. Crna zvjezdica prikazuje središte rezervata gdje je plemensko vijeće.

Nadalje, (na 5 sati) prikazane su tri ovce na pašnjaku, zatim (na 6 sati) dva bizona, pa (na 7 sati) dva konja i (na 8 sati) dva goveda.

Treća zastava je zastava Sjevernih Juta koja je bijele boje s okruglim plemenskim pečatom u sredini koji je omeđen crno-crvenim užetom. U središtu pečata je orao raširenih krila iza kojeg je plavo nebo i žuto sunce.

Orao je glasnik Stvoritelja, a na njegovim prsima stilizirano su prikazana tri ljudska profila od kojih dva nose pera na glavi, a jedan ima maramu oko vrata. Žute kandže orla drže lulu mira ispod koje visi dvanaest pera koja simboliziraju dvanaest Juta plemena.

Iznad lule mira nalazi se tipičan dekorativni dizajn Juta - dva crna trokuta s crno-rubnim žutim obrubom koji zatvaraju plavi srednji dio, a u sredini se pojavljuje crni dijamant s crno-rubnim žutim obrubom.

Iznad pečata polukružno velikim tiskanim crnim slovima piše THE GREAT SEAL OF THE UTE INDIAN TRIBE, u donjem dijelu piše FORT DUCHESNE, UTAH. Grboslovno desno piše UINTAH, a grboslovno lijevo OURAY.


08.01.2019. u 09:13 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 07.01.2019.

Stjegoslovlje

Narod Juti (Ute) – 'narod s tri zastave' (1)

Narod Juti sam sebe naziva jednostavno 'Noochew', njihovi prvi susjedi i zakleti neprijatelji Navaho nazivaju ih 'Nota-a'. Juti su vrlo ratoboran i izdržljiv narod. Ne prežu i ne popuštaju pred ničim i nikim. Prilagođeni životu u oskudnom polu-pustinjskom i pustinjskom tlu prisiljeni su skupljati sve što je jestivo.

Juti su se žestoko odupirali španjolskim konkvistadorima, stalno su ratovali s Navaho narodom, a tijekom Američkog građanskog rata bore se na strani Unije i nepokolebljivi su saveznici brigadnog generala Christophera (Kit) Houston Carsona koji je zapovijedao graničnom (rendžeri) pukovnijom ustrojenom isključivo od hispano dragovoljaca stanovnika današnje američke savezne države Novi Meksiko.

Kit Carson poznat je nama koji smo kao djeca uživali u stripovima Lunov-Magnus serije, a tamo ga američki starosjedioci nazivaju 'Srebrena Kosa' i pratitelj je teksaškog rendžera Tex Willera kojeg opet starosjedioci nazivaju 'Noćni Orao'.

Zastava Južnih Juta svjetlo-plave je boje s velikim okruglim plemenskim pečatom u sredini. Pečat je zapravo 'krug života' koji predstavlja različite aspekte života Južnih Juta plemena. Obrub pečata (kružnica) je pletenica (uže) svjetlo-plavo-bijele boje.

Odmah ispod tog obruba velikim tiskanim crvenim slovima piše GREAT SEAL OF THE SOUTHERN UTE INDIAN TRIBE te u produžetku nastavku kruga piše IGNACIO COLORADO (naziv rezervata u američkoj saveznoj državi Kolorado.

U središtu pečata je glava poglavice s ratnom perjanicom oko koje su kružno raspoređeni resursi i kulturna postignuća plemena. Ispod (na 6 sati) nalaze se redom lula mira s dva crno-bijela pera (Veliki Duh i moć iscjeljivanja), dvije zelene grančice (harmonija s prirodom) i zastava američke savezne države Kolorado.

Grboslovno desno (na 8 sati) nalaze se dvije ovce na zelenom pašnjaku, zatim (na 9 sati) nalazi se prikaz naftnog tornja, (na 10 sati) nalazi se glava jelena, na točno 12 sati iznad glave poglavice nalazi se planinski lanac Sierre Nevade (pradomovine Juta, (na 2 sata nalazi se medvjed), zatim (na 3 sata) nalazi se traktor i (na 4 sata) nalazi se govedo.

Dakle, rančarstvo (stočarstvo), lov, ratarstvo i rudarstvo djelatnosti su kojima se Juti bave u svom rezervatu u novoj domovini države Kolorada. Iznad pečata bijelim velikim tiskanim slovima piše SOUTHERN UTE TRIBE.


07.01.2019. u 13:58 • 2 KomentaraPrint#^

nedjelja, 06.01.2019.

Stjegoslovlje

Narod Paviotso - Sjeverni Pajuti

Narod koji su nazvali Paviotso zajedničko je ime za 77 plemena u Kaliforniji, 33 u Nevadi i 13 u Oregonu. Dakle, to su plemena koja su se prilagodila surovom okruženju pustinje u kojem su živjeli. Svako pleme zauzimalo je određeno područje koje je uglavnom bilo usredotočeno na jezero, rijeku, potok ili močvarno zemljište.

Najvjerojatnije tu i započinje problem i konfuzija s njihovim zajedničkim imenom. Naime, 'paa-utes' može se vrlo lako (uslijed čestih iskrivljavanja riječi) dovesti u vezu s uto-astečkom riječi 'pa-ve-ot-so' – zemlja vode, ili možda 'vodeni Ute'.

Mađutim, ovi Sjeverni Pajuti, za razliku od Južnih Pajuta (pravih Pajuta), kulturološki i jezično su sličniji Bannock i Mono (Monachi) narodima.Dakle, ta plemena nazive su dobivala ili po mjestu gdje su živjeli, ili po hrani koju su jeli (jezera, izvori, močvare … skakavci, ličinke, zmije … korjenje, trave, kaktusi…).

Zastava Sjevernih Pajuta (Paviotso) danas je zajednička s još dva naroda s kojima dijele rezervat u američkoj saveznoj državi Oregon. Zastava je nebesko-plave boje u čijem je središtu okrugli zajednički pečat. Ispuna je žute boje, a kružnica koja omeđuje pečat je crna u središtu kruga je stilizirano iscrtana granica rezervata crvenom bojom.

Unutar granica je zeleno bijela planina (Mount Hood) iznad koje je nebo plave boje gdje se vide tri zvijezde s pet krakova. Ispod planine su tri šatora smeđe boje koji pored zvijezda simboliziraju zajedništvo tri naroda. Ispod pečata je sedam (Sedam svetih zaštitnika) bijelo crnih pera. S desne i lijeve strane prema pečatu okrenute su svete ptice – orlovi.

Iznad pečata na traci žute boje crvenim slovima piše THE CONFEDERATED TRIBES OF THE, a ispod na istoj takvoj traci piše WARM SPRINGS RESERVATION OF OREGON. O ova druga dva konfederativna naroda napisat ću kada budem pisao o zastavama starosjedilaca Velikog platoa.


06.01.2019. u 14:11 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 05.01.2019.

Stjegoslovlje

Narod Pajuta (Paiute) – 'narod skakavaca'

Dobro, danas prelazim na zastave starosjedilačkih naroda Američkog Velikog bazena (Great Basin). Dakle, to je područje SAD koje je omeđeno sa sjevera Platoom Kolumbije, istočno stjenjakom Rockies, južno jugozapadnim granicama američkih starosjedilačkih naroda (o njima nakon završetka ove serije) i na zapadu planinom Sierra Nevada.

Područja su to današnjih američkih saveznih država Nevada, Istočni rub Kalifornije, zapadni dijelovi Utaha, jugoistočni dijelovi Idahoa i jugoistočni dijelovi Oregona. Tu su živjeli narodi koji su govorili uto-astečkim numic jezikom.

Narod Pajuta dio je šošonskih naroda Velikog Bazena, a njegovo ime izazvalo je pravu konfuziju kod 'bijelih ekspedicija' koje su ovuda prolazile. No, idemo nekim redom. Dakle, postoje dva naroda Pajuta koji si uopće ne sliče ni kulturološki, ni jezičnim dijalektom, makar oba naroda govore uto-astečkim numic jezikom.

Naime, BAE (Bureau of American Ethnology) raspoznaje Sjeverne i Južne Pajute, a ime Paiute prevodi kao 'pah'utes' što bi trebalo odgovarati prijevodu 'pravi Ute', no John Reed Swanton (američki antropolog i jezikoslovac) skeptičan je prema toj tezi koja Pajute i Jute dovodi u istu crtu.

Zato bi naziv Paiute trebalo rabiti samo za Južne Paiute, jer oni su jezično srodni Jutima s kojima i čine skupinu Južnih Numic govornika. Pajuti ili Južni Pajuti sami sebe nazivaju 'Numa' (narod), točnije po numic riječi 'nuwuvi'.

Kanse Pajute nazivaju 'Da-da'-ze ni'-ka-cin'-ga' ili 'narod skakavaca. Naime, Pajuti imaju običaj hvatanja i konzumacije skakavaca (koji je bio raširen i kod Juta). Južni Pajuti u Nevadi imali su 11 plemena, 8 plemena u Utahu, 3 u Kaliforniji i 2 u Arizoni.

Zastava naroda Pajuta je bijela s okruglim plemenskim pečatom u sredini izrađenim u crvenoj boji. Pečat je omeđen s dvije kružnice. U središtu su iscrtane granice američke savezne države Utah preko kojih se raširenih krila smjestio orao.

Ispod orlovog grboslovno desnog krila nalaze se obredno-muzičke zvečke, a ispod grboslovno lijevog krila obredni bubanj s udaraljkom. Ispod donje granice nalazi se lula mira okrenuta s glavom u grboslovno desnu stranu, a dim koji izlazi iz nje je u obliku vrška strijele. (taj vršak strijele i označava mjesto u državi gdje žive Pajuti)

Iznad pečata piše crvenim slovima Paiute Indian Tribe of Utah, a unutar kružnica u donjem dijelu piše Federally Recognized April 3, 1980. Što je nadnevak kada su Pajuti priznati kao federalno pleme SAD. Ispod pečata pričvršćeno je pet obrednih pera.


05.01.2019. u 11:26 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 04.01.2019.

Stjegoslovlje

Narod Quapaw (Ogapa) – 'lukovi Osaga'

Ako netko pozorno prati naslove Američkih starosjedilačkih naroda čije zastave opisujem, ako nije do sada, sada bi mogao ostati zbunjen. Kakve veze imaju Ogape i Osage u istom naslovu.

Dakle, radi se o drvetu od kojeg su i jedni i drugi izrađivali lukove. Drvo je maklura (lat. Maclura pomifera) domovina mu je Sjeverna Amerika, ali ima ga i u Hrvatskoj u koju je došlo krajem 19. stoljeća. Radi se o izuzetno kvalitetnom drvetu, tvrđim od hrastovine i savitljivijem od tise, gotovo idealnim za izradu drvenih lukova.

Nazivi za ovo drvo su vrlo neobični 'osage naranča', 'živična jabuka', 'konjska jabuka', 'majmunska lopta','teniska loptica', 'lučno drvo' … no, dobro, bolje da se ja vratim Ogapama.

Narod Quapaw nekada je živio uz zapadne obale rijeke Mississippi dosta južno od drugih naroda koji su govorili siouan jezikom, pa su zato i drugi siuan govornici nazvali Quapaw 'U-gah- pah'' (čita se Oga'pah), ali riječ bi trebala biti 'Ugahxpa', pa bi to trebalo u prijevodu biti 'nizvodni ljudi'.

Eh, sada, dolaskom bijelih doseljenika i prolazom prvih ekspedicija kroz do tada nepoznate zemlje starosjedilaca, dolazi do raznih 'krivih i iskrivljenih' zapisa o pronađenim naseljima starosjedilaca. Tako je još 1541. ekspedicija konkvistadora Hernanda de Soto na tim područjima pronašla Capaha i Pacaha plemena.

Francuski misionar Jacques Marquette 1673. na tom području zapisuje pleme Papikaha, a još kasnije francuski traperi i trgovci pričaju o ljudima Kansa plemena, ali ih oni nazivaju francuskom riječju 'aux arcs'. Dakle, 'arc Kanse' ili 'Kanse s lukovima' jedino mogu biti Ogape.

Dolaskom Engleza sve se to još više ispremiješa, pa onda danas i imamo Arkansas rijeku i gorje Ozarks što su jednostavno engleski iskrivljeni nazivi za francuske riječi kojima su oni nazivali Ogape.

Zastava Ogapa je grboslovno desno kraljevsko plave i grboslovno lijevo crvene boje koje su međusobno podijeljene točno po sredini stupom zlatne (žute) boje na kojoj se suprotno od boja polja nalaze tri crte crvene i kraljevsko plave boje.

U središtu zastave je okrugli kožni štit crne boje čija je ispuna plave planine, rijeka i zelena obala na kojoj stoji crni bizon. Sa štita vise četiri crno-bijela orlova (grboslovno raspoređene 12-3-6-9) pera kao tradicionalne oznake četiri strane svijeta.


04.01.2019. u 08:29 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 03.01.2019.

Stjegoslovlje

Narod Osage – 'ljudi srednjih voda'

Narod Osage nekada je živio na obalama današnje rijeke Osage u današnjoj američkoj saveznoj državi Missouri. Osage govore siouan jezikom i sebe nazivaju 'Ni-u-kon-ska' što bi u prijevodu značilo 'ljudi srednjih voda'.

Narod Niukonska (Osage) čine tri plemena: Pahatsi, Utsehta i Santsukhdhi. Danas njihovi potomci žive u američkoj saveznoj državi Oklahoma.

Zastava Osaga je svijetlo-plave (nebesko plava) boje što je moguća asocijacija na jednu od podjela ljudi iz 'svetog kruga' – nebeski ljudi (drugi dio kruga rezerviran je za podijele 'zemaljskih ljudi').

U središtu zastave je okrugli plemenski pečat žute boje obrubljen zlatnom kružnicom u čijem središtu je kremeni vrh strelice svijetlo-plave boje okrenut prema dolje, U vrhu strelice nalazi se 'obredno krilo' (orlovo) koje ima držalo u crvenoj boji.

Preko vrha strelice u smjeru grboslovno desno glava (ispuna za duhan) blago nakošeno prema gore grboslovno lijevo kožne rese kod usnika lule. Lula je crvene boje. U gornjem dijelu pečata piše SEAL OF, a u donjem dijelu OSAGE NATION crnim slovima.

Na državnoj zastave američke savezne države Oklahoma koja je tamno-plave boje u središtu je kožnati štit Osage ratnika na kojem je šest križića koji su zapravo četvero krake zvijezde, a preko štita ukrštene su pod pravim kutom lula mira i zelena maslinova grančica.

Ispod štita visi sedam crno-bijelih orlovih pera (sveta sedmorica kod američkih starosjedilaca), a u donjem dijelu zastave ispod štita bijelim slovima piše OKLAHOMA. Ovo je prvotno trebala biti zastava Osaga, ali su je oni prepustili zajedničkoj 'crvenoj' američkoj saveznoj državi.


03.01.2019. u 10:11 • 2 KomentaraPrint#^

srijeda, 02.01.2019.

Stjegoslovlje

Ponca narod – 'narod s dvije zastave'

Ponca narod, nekada je živio kao susjed Omaha narodu, na rijeci Niobrara u današnjoj američkoj saveznoj državi Nebraska. Ponca rijeku Niobraru naziva 'Ni Ubthatha-khe' što bi u prijevodu sa siouan jezika značilo 'široko rasprostranjena rijeka'.

Samo ime naroda je siouan riječ 'Panka' što označava 'svetu glavu', zapravo to bi trebala biti obredna perjanica od orlovog perja. Narod Ponca danas živi podijeljen u dva rezervata, u američkim saveznim državama Nebraska i Oklahoma. Oba naroda su priznata kao američka federalna plemena, pa tako imaju i dvije zastave.

Zastava 'Ponca Nebraska' je bijele boje obrubljena s četiri tradicionalne boje: grboslovno desno bijela, gore crna, grboslovno lijevo crvena i dolje žuta. To su svete boje američkih starosjedioca i simboliziraju 'ljudske rase' (čovječanstvo) – bijelu, crnu, crvenu i žutu.

U središtu je veliki okrugli pečat 'hvatač snova' koji se zapravo naziva 'asabikeshi-inh' (pauk) gdje su naglašene samo vanjske ukrute mreže, a unutar su prikazani veliki šator u središtu te okolo njega u smjeru kazaljke na satu perjanica, simbol sunca, lula mira i dvije ukrštene strijele u crno-bijeloj inačici.

Ispod 'hvatača' pričvršćena su četiri crno-bijela orlova pera, a iznad piše 'Ponca Tribe of Nebraska'.

Zastava 'Ponca Oklahoma' žute je boje u čijem središtu se nalazi veliki okrugli plemenski pečat u čijem središtu su tri žuta šatora iza kojih se nalazi žuto sunce. Preko šatora u horizontalnom položaju prikazana je obredna lula mira smeđe boje s ispunom za duhan okrenutom u grboslovno desnu stranu.

U gornjem dijelu pečata piše GREAT SEAL OF THE PONCA TRIBE, a u donjem dijelu OKLAHOMA.


02.01.2019. u 10:27 • 0 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

< siječanj, 2019  
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Opis bloga

sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest.



web counter
web counter

O vojnicima, dočasnicima i časnicima

Bili smo vojnici i mladi ...



... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!

O ratovima

Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...

Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...

Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.
Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …

Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …

Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.

Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!