Povijesno središte Rijeke formiralo se kraj ušća rijeke Rječine u Jadransko more.
Stari grad, smješten na desnoj obali Rječine. Ispod njegovih se ulica nalaze vrijedne arheološke iskopine te splet starih tunela. Uz južni obod Staroga grada počelo se u drugoj polovici 18. stoljeća izgrađivati danas poznato šetalište Korzo s Rivom. Krajem 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća znatno su izgrađeni Sušak, Brajda i drugi gradski predijeli.

Krenuvši od fontane na Jelačićevom trgu, koja za nas stanovnike koji dolazimo iz južnog dijela Riječke okolice slovi za početak Korza, ulazimo ravno do Kosog tornja, zvonik koji se uslijed slijeganja tla s vremenom nagnuo, pri čemu je dobio svoje ime. Podno tornja nalaze se poznati kasnoantički mozaici iz 5. i 6. stoljeća, koji su nastali u doba Tarsatike, rimskog naselja na području Rijeke. U blizini su i ostatci gradskog bedema, te nedaleko i legendarna Stara vrata ili Rimski luk, do danas obavijen nepoznanicom oko svoga nastanka. Uz toranj je smještena crkvu Uznesenja Marijina, bivša katedrala.



U Starom gradu se također nalazi povijesni kompleks zvan Municipij. Izgrađen je kao augustinski samostan, uz koji je do danas sačuvana i barokna crkva sv. Jeronima (1768.). Samostan je 1873. godine postao zgradom gradskog poglavarstva (Municipij) pri čemu je nadograđen i preoblikovan. Na trgu ispred zgrade nalazi se i Stendarac, kameni stup za gradsku zastavu iz 1509. godine.



Starim gradom dominira najznačajnija riječka crkva Katedrala sv. Vida. Podignuta na mjestu srušene crkvice gradskog zaštitnika, Svetog Vida, katedrala je sagrađena prvotno kao samostanska crkva isusovaca u Rijeci.





S južne strane Starog grada nalazi se Korzo. To je srce Rijeke, najpoznatija joj ulica i mjesto većine javnih događanja.
Na sredini Korza je Gradski toranj sa satom, sastajalište Riječana i turista. Toranj je izgrađen u barokno doba, ali je tek u 19. stoljeću dobio svoj konačni izgled. Na njemu je reljef s prikazom austrijskog cara Karla VI. Tik desno uz Gradski toranj smještena je palača Wohinz (1782., Korzo 8), koju je podigao trgovac Mihael Wohinz. Izgradnjom ove palače, započelo je u drugoj polovici 18. stoljeća formiranje Korza kao središnje gradske ulice.Od ostalih palača treba spomenuti staru gradsku vijećnicu (Palac Komuna), palaču Wassermann-Garbas (17. st.) s arkadama u dvorištu, u kojoj je smješten Konzervatorski odjel u Rijeci, palaču Benzoni te palaču Adamić na Fiumari.



Osobno smatram da je Riječki Korzo i Stari grad povijesno, ali i kulturno-umjetnički gledano, definitivno najzanimljiviji dio gradske jezgre. Svatko tko odluči posjetiti Rijeku, nezaobilazno je da posjeti spomenute palače i crkve. Mi izvorni stanovnici nismo niti svjesni koje sve ljepote i znamenitosti posjeduje grad u kojem živimo. Žalosna je činjenica i spoznaja da ukoliko većinu Riječana pitate o povijesnom aspektu (a nerijetko i o samoj lokaciji) neke od ovih znamenitosti, neće Vam znati pružiti ništa ili gotovo ništa informacija. Svi težimo upoznavanju novih sredina, gradova ili država, a u konačnici svoje rodno mjesto često uopće ne poznajemo. Upoznaj svoje, a potom tuđe.

Mladim Riječanima i Riječanka u srednjim 20-im godinama (a i kasnim) spomen imena "Točka" pobuditi će sentimentalnost i nostalgiju.
Klub "Točka" kultni je Riječki klub koji je u kasnim 90-ima bio najpoznatije okupljalište mlade riječke rock scene. Dugi su niz godina generacije ljubitelja rocka pohađali i "ostavljali svoju mladost" na Mlaci u svom omiljenom klubu. Svatko od nas imao je neku svoju fazu mladosti, naša je bila Točka. Nitko tko je voli takvu muziku nije ravnodušan prema spomenuo ovog imena. Točka je za mlade Riječane značila druženje, uživanje u dobroj i kvalitetnoj glazbi što je i dan danas rijetkost s obzirom na ubrzanu komercijalizaciju svih izvođača. Točka predstavlja dio mladosti mnogih od nas Riječana. Plaćanje ulaza standardnih 20 kuna uz konzumaciju za jednu cugu, podsjetit će svakoga na divna vremena kada je rock u Rijeci bio na uzlaznoj putanji. Riječka je rock scena tada bila bogata i aktualna, upravo su se u Točki održavali brojni koncerti i manifestacije dobro nam znanih grupa i pojedinaca. Let 3, Urban & 4, Neno Belan.... samo su neki od brojnih izvođača poznati i široj javnosti koji su svoje početke zabilježili upravo u Točki.






Ovaj klub nije samo neki kvaziklub koji je bio aktualan kratko vrijeme. Točka je trajala, brojne generacije izmijenile su se tamo, prvi izlasci mnogih od nas bili su upravo u kultni nam klub... "Točka" je dio Rijeke kojeg se svi mi sjećamo sa osmjehom na ludu nam mladost.

I danas, povremeno se u prostoru nekadašnje Točke, koji sada pripada sasvim nekoj drugoj glazbi, nekim drugim klincima, održava Točka Revival. Okupe se tada stare ekipe, stari konobari tu večer rade na šanku, stara dobra muzika... Ukratko, prisjećanje na dobra stara vremena.
Vi koji niste Riječani, a i oni koji nisu doživjeli zlatno doba Točke, nemožete shvatiti o čemu zapravo govorim... Bilo nje to više od kluba, bilo je to naše utočište, bijeg od stvarnosti. Svatko tko je tamo zašao, osjećao se kao doma.






Danas je u prostoru na Mlaci napravljena velika preinaka. Nekadašnji prostor preuređen je i moderniziran, uređen po "današnjim standardima", novi vlasnici konstantno se izmjenjuju, muzika nije što je nekada bila. Od rock kluba, danas je to postalo narodnjačko okupljalište, a potom komercijalizirano. Zapitamo se tada- kakva je to zapravo današnja povodljiva mladež koja ne raspoznaje kvalitetu dobrog zvuka. Stara slava Riječkoga rocka nikada neće biti vraćena jer današnja putanja konstantan je pad.

10. studenog 2011. Riječki "Novi list" objavljuje:

"S jedne strane je ogromna litica, ali ljepota se nalazi i s druge strane budući da je stadion smješten uz obalu kristalno plavog Jadranskog mora

Američki CNN napravio je izbor najčudnijih odnosno najneobičnijih nogometnih stadiona na svijetu, a u tom se izboru našla i riječka Kantrida i to na trećem mjestu.

Uspoređujući ga sa stadionom portugalske Brage, koji je također "urezan" u stijene s jedne strane, CNN piše kako je riječka Kantrida možda mala ali zato "savršeno formirana".

Novinari CNN-a Kantridu opisuju kao stadion smješten u hrvatskom gradu Rijeci koji udomljuje istoimeni prvoligaški nogometni klub. "Iako malen, kapaciteta od 10.000 mjesta, savršene je formacije, na niskoj nadmorskoj visini, s jedne strane omeđen prirodnim stijenjem, a s druge okružen predivnim kristalnim plavetnilom Jadrana."





Smještaj je toliko lijep da je od 1990. Kantrida nekoliko puta ugostila i utakmice hrvatske reprezentacije, piše CNN

Uz Kantridu, u CNN-ovom izboru našli su se još stadioni Madeira i Braga u Portugalu, Allianz Arena u Njemačkoj, Hernando Siles u Boliviji, francuski Velodrome, Svangaskard na Farskim otocima te stadion u Cape Townu u Južnoj Africi."

Grad Rijeka treći je grad po veličini u Hrvatskoj, a drugi po ekonomskoj snazi što uključuje i značaj sportskog centra. Grad broji blizu 14.000 aktivnih sportaša natjecatelja (6.400 registriranih sportaša) i 6.000 članova školskih i studentskih sportskih klubova. Raspoređeni su u 240 klubova (sportskih udruga), odnosno u oko 400 sportskih ekipa iz 50 sportova i sportskih disciplina.
Stanovnici Rijeke, a posebno mladi, definitivno imaju razloga za sportsko zadovoljstvo. Razlog tome svakako su novi sportski objekti: plivački bazeni na Kantridi, sportska dvorana na Zametu, atletska dvorana na Kantridi, uređenje brojnih školskih sportskih terena. Tako se Rijeka nadovezuje na svoju dojmljivu sportsku baštinu i omogućuje nastavak postizanja vrhunskih sportskih rezultata.



„Bavljenje organiziranim sportom zabilježeno je u gradu prije više od stoljeća i pol. Rijeka je rodno mjesto hrvatskog planinarstva. U njoj je 1852. organiziran prvi uspon u Hrvatskoj, kada je skupina domaćih planinara krenula na obližnju planinu Učku, u želji da doživi vidik što se pruža s njezinih visova u svitanje. Bilo je to pet godina prije osnivanja prve planinarske organizacije u svijetu. Rijeka je ujedno rodno mjesto hrvatskog skijanja. Dogodilo se to zahvaljujući djelovanju najstarijega gradskog sportskog kluba, “Cluba alpino fiumano”, siječnja 1885., osnovanog da bi se organiziralo izletničke, planinarske i skijaške aktivnosti. Prvi su se riječki skijaši također zaputili na Učku. Iste godine započelo je radom društvo veslača. Društvo za jedrenje osnovano je 1887., biciklističko društvo 1897., gimnastičko društvo 1906., plivačko društvo 1908. Na Olimpijadi u Parizu 1924. nastupila su tri plivača kluba “Viktorija”, koji i sad djeluje pod imenom “Primorje”. U Berlinu 1936. riječki boksač Ulderico Sergo postao je olimpijski pobjednik u bantam kategoriji. Sergo će ujedno postati trostruki prvak Europe, te četverostruki osvajač Zlatne rukavice u dvobojima SAD-a i Starog kontinenta.“ (http://www.rijeka.hr/SportIRekreacija)



Nadalje, u zimskim uvjetima Skijaški centar Platak, udaljen od Rijeke dvadeset kilometara, na nadmorskoj visini od 1100 metara, idealno je mjesto za provođenje alpskih disciplina. Poznata skijaška staza na Radeševu (1300 m) zimi je omiljeno okupljalište skijaša iz cijele regije. Platak je mjesto gdje se održavaju skijaška natjecanja mladih.
Automotodrom na Grobniku udaljen je od Rijeke desetak kilometara, a ima izuzetno značenje za Hrvatsku, samim time i Rijeku. Očekuju se kapitalne investicije u taj objekat koji može postati pista za održavanje auto-utrka u Formuli 1. Pista na Grobniku sa svojim pratećim objektima prostor je gdje se održavaju treninzi domaćih i stranih auto-moto natjecatelja. Autoklubovi "Rijeka" i "Kvarner" organizatori su mnogobrojnih sportskih priredbi.
Regatna polja na Žurkovu i u Mošćeničkoj Dragi poznata su po održavanju državnih i međunarodnih regata, od kojih je najpoznatija Fiumanka.
Uvala Preluk, udaljena svega 5-6 kilometara od Rijeke, poznata je i izvan granica Hrvatske po vjetru (tramontana) koji omogućuje jedrenje na dasci (surf).



No, uz sve ovo valja se osvrnuti na najistaknutiji dio sporta u Rijeci, nogomet i vaterpolo. Odnosi se to na NK „Rijeka“. Hrvatski nogometni klub "Rijeka", osnovan 1946. kao NK "Kvarner", ima iza sebe 48 prvoligaških sezona, a najveće je uspjehe postigao u Kupu - pobjednik 1978., 1979., 2005. i 2006., te finalist 1987. i 1994., pa se i natjecao na europskoj sceni u Europskoj ligi, Kupu kupova i Kupu UEFA. Zadnjih godina su stalni prvoligaši Vaterpolski klub "Primorje Erste banka", prvak 1938. i pobjednik Kupa 1979. i 1995., sudionik Kupa kupova Europe i LEN-a Kupa; Rukometni klub "Zamet", viceprvak 1992. - nastupio u Kupu prvaka Europe, nasljednik nekadašnjeg prvoligaša RK "Kvarner"
Više podataka o uspjesima i dostignućima sportaša Rijeke možete pronaći za početak na portalu grada Rijeke.

Rijeka je po svim statistikama i postojećim činjenicama jedan od najrazvijenih gradova u pogledu studentskih mogućnosti i studentskog života uopće. Smatram da se na imaginarnoj ljestvici može smjestiti odmah poslije Zagreba.
Riječko Sveučilište odlikuje se velikim izborom studijskog programa. Kao neke od značajnijih ili najuspješnijih izdvojila bi Filozofski fakultet, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Pomorski fakultet, Građevinski fakultet, Medicinski fakultet, Tehnički fakultet itd. Prema navedenim opcijama može se zaključiti količinski koliko Rijeka prednjači nad ostalim Hrvatskim gradovima.
Više o Sveučilištu u Rijeci možete pronaći na internet stranici: http://www.uniri.hr/

Prije nepune dvije godine u Rijeci je na idealnom lokalitetu, Trsat, otvoren Riječi studentski kampus. Kampus je još uvijek i danas u razvoju i jačanju, te nisu svi fakulteti svoju lokaciju promjenili na novu adresu. Kompleks je sastavljen od većeg broja zgrada koje se uzdižu i do četrnaest katova. Za sada tu lokaciju koriste Filozofski fakultet, Građevinski fakultet, Akademija primijenjenih umjetnosti, te još neki fakulteti djelomično (dio predavanja u novim prostorima, dio još uvijek u starim). Kampus je smješten na lokaciji nekadašnje vojarne, koju je MORH prepustio na upravljanje gradu Rijeci.



Osim samih mogućnosti izbora fakulteta, Rijeka nudi i bogat, ali pristupačan život za svakoga studenta. Osim studentskog i učeničkog doma (u kojem su nerijetko smješteni i studenti, a ne samo srednjoškolci), studenti imaju mogućnosti po pristupačnim cijenama pronaći stan u neposrednoj blizini samog centra Rijeke. Kako sam informirana od mojih kolega koji su iz ostalih Hrvatskih gradova došli studirati upravu u Rijeku, cijene stanova variraju ovisno o lokaciji, međutim nisam čula negativnih kritika u smjeru da je nedostupno, odnosno neprihvatljivo skupo; uvijek se nađe nešto za studentski džep :)

Rijeka je grad zabave, što je nama studentima iznimno važan dio :) U periodu trajanja akademske godine, mogućnosti za izlaske i druženja mnogobrojna su. Vrlo često su organizirane studentske večeri, najčešće četvrtkom, na raznim lokalitetima po užem centru grada, brojne brucošijade s početkom akademske godine, završne fešte na kraju godine... Sigurna sam da bi ovdje svaki student pronašao sebi nešto pdgovarajuće i specifično za zabavu, ali ne samo onu vikendom.
Rijeka nudi i razne dodatne programe, svojevrsne izvannastavne aktivnosti; od onih sportsko- rekreacijskog sadržaja, teretana, umjetničkih aktivnosti, dodatnih seminara, privatnih škola, raznoraznih tečajeva i slično...

Nadovezujući se na već prethodno spomenuta Riječka događanja, valja spomenuti kako je prije tjedan dana (preciznije 6.1.) započelo maškarano ludilo u Rijeci :)
I ove godine očekuje se velik broj svakodnevnih događanja... Kalendar zbivanja možete pronaći na službenim stranicama Riječkog karnevala:
http://www.ri-karneval.com.hr/kalendar_zbivanja?year=2012&yearActive=yes

Završna, 29-a međunarodna karnevalska povorka odražti će se 19. veljače, sa standardnim početkom u 12 sati :)

2005. godine skupina entuzijasta je pokrenula Hartera Festival. Na taj je način prostor propale Riječke Tvornice papira iskorišten i namijenjen kulturnim sadržajima i promoviranju grada. Tada nitko nije ni pomislio da će Hartera postati jedan od najpoznatijih i najposjećenijih glazbenih događanja u Hrvatskoj.

Najveće priznanje je stiglo rastom broja posjetitelja, ali i kroz mnoge formalne nagrade kao što je odabir za najbolji hrvatski festival prema portalu Muzika.hr i ulazak u 10 najboljih malih festivala u izboru za europsku festivalsku nagradu “European Festival Awards”. (http://www.hartera.com/2011/festival)

Hartera je trodnevni festival koji je u svojih dosadašnjih 6 izdanja pred ukupno 30000 gostiju predstavio 200-tinjak nevjerojatno raznovrsnih izvođača i performera iz regije i svijeta. Iz godine u godinu sve je veći broj posjetitelja, a imena izvođača sve su kvalitetnija. Hartera se razvija i postaje svojevrstan spektakl koji zrači posebnošću i posebnim ambijentalnim ozračjem kojemu doprinosi i sam prostor gdje se održava ovaj Riječki preformans.

Mnogobrojni su zaljubljenici u Harteru, različitih dobnih i subkulurnih skupina. Hartera ne poznaje različitost, ovdje je gotovo pa obiteljska atmosfera bez obzira na količinu ljudi koja kola u tri dana održavanja. Više o samom festivalu, cijeni ulaznica, izvođačima i slično možete pročitati na službenoj stranici: http://www.hartera.com/2011/naslovnica

Vrijedno posjetit!!!! :) :) Što da kažem- moja Rijeka sve nešto dobro plasira

Regata Fiumanka organizirana je prvi puta 2000. godine u akvatoriju Rijeke i Opatije koja je tijekom godina postala dio prepoznatljivosti Rijeke i nezaobilazan događaj koji mnogi jedriličari zaokružuju u svom godišnjem planu regata na kojima će se pojaviti. Lučka uprava Rijeka pokrovitelj je ove manifestacije uz Grad Rijeku, Primorsko-goransku županiju i Turističku zajednicu grada Rijeke.
Posljednjih godina Fiumanka se intenzivnije okrenula razvoju jedrenja i događanjima na moru. Ima ambicije osim u jedrenju, preuzeti aktivniju ulogu u promotivnim i edukativnim aktivnostima vezanim uz pomorstvo, kulturu i turizam.
Već danas Fiumanka ima sve elemente zbog kojih zaslužuje veću pažnju turističkog sektora, a njezinim nadograđivanjem želi se dodatno ukazati na raspon mogućnosti i važnost suradnje.
Pri tome bi posebno naglasili značaj regate za medije, koja je prema mišljenju medija učesnika jedna od najorganiziranijih u ovom dijelu Europe, ako ne i šire.

Evo nekoliko činjenica o Fiumanki:

- prva manifestacija koja je uspjela isprazniti Riječku rivu iz sportskih razloga
- za potrebe regate postavila preko 100 trajnih vezova u riječkoj luci
- jedna od rijetkih masovnijih regata koja nema kotizacije, a gdje je svaki učesnik nagrađen, za što se svake godine osigura 3000 majica
- jedina u Hrvatskoj imala direktan televizijski prijenos kompletne regate
- regata koja je učestvovala u kandidaturi Rijeke za mediteranske igre
- ne jedina, ali ima svoju himnu
- pokrenula emisiju o jedrenju "Reful u jedra"
- s organizatorima Barcolane potpisala ugovor o bratimljenju i sportskoj suradnji
- u suradnji s riječkom tvrtkom Top Line Company pokrenula vlastitu liniju odjeće Fiumanka-Kerver
- imala izbor ljepote Best model za Primorsko-goransku županiju
- imala međunarodni festival pop glazbe koji su prenosile i TV postaje izvan Hrvatske
- jedina koja je organizirala party elektronske glazbe na riječkoj rivi
- pokrenula akciju darivanja jedrilice OPTIMIST na regati Mala Fiumanka
- donirala Dječji vrtić Kostrena, Dječju bolnicu Kantrida i Dom za nezbrinutu djecu
- donirala sredstva za uređenje hitnog trakta bolnice na Sušaku
- donirala jedrilice za regatu "Vjetrom kroz tišinu"
- Primorsku regatu u organizaciji JK 3.MAJ uvela u Riječku luku sa svojim startom i ciljem
- RI-maraton klubu pomogla u pokretanju polumaratona
- klubu RIVAL pomogla u pokretanju triatlona
- svake godine u sportskom programu osiguravala dio nagrade i poklona ostalim sportskim klubovima
- službeno pokrenula akciju "Sportom za sport"
- od prošle godine jedri na tri rute i u tri podjele

Rijeka kao vodeći pomorski odnosno lučki grad Republike Hrvatske uživa mnoge privilegije koje su usko tiču pomorstva i pormoskih zbivanja. Jedna takva manifestacija svakako je svima dobro poznata Fiumanka. Već 11 godina za redom stvara se nova tradicija grada Rijeke sa redovitim održavanjem regate u Riječkom akvatoriju, kojoj cilj nije pobjeda već sudjelovanje i nerijetko dobrotvoran rad i pomoć onima kojima je to istinski potrebno, da li na području grada Rijeke ili šire. Fiumanka traje 3 dana u toku kojih imamo brojna zbivanja, izložbe, fešte i natjecanja.

Rijeka je kulturno i tradicijom bogat grad. Obiluje mnogim manifestacijama i događajima tokom čitave godine. No, kao i uvijek valja izdvojiti najznačajnije koje prezentiraju grad i stvaraju prepoznatljiv image.

Govoreći o tome započnimo sa Riječkim karnevalom. Nigdje u Hrvatskoj nema toliko razvijene karnevalske tradicije kao u Rijeci. Iznimno njegovan, bogat i općeprihvaćen; Riječki je karneval treći najpoznatiji u svijetu (poslije karnevala u Rio de Janeiro i Veneciji).
Povijest Mesopusne tradicije datira još iz prapovijesti. S vremenom Mesopust se interpretira i kao Karneval, te postaje tradicionalan oblik zabave, opuštanja, ali i dio života.

"Mesopusni običaji na ovim našim prostorima vuku još korijene iz davnine, kada su po narodnoj predaji tzv. "Grde maske" urnebesnim veseljem rastjerivale sile zla, prizivajući proljeće, slaveći rađanje novog života. Zvončar kakvog danas vidimo identičan je onom koji je pred toliko stoljeća hrabro branio svoju grudu od najezde Turaka." (http://www.ri-karneval.com.hr/tradicija)

Oduvijek je Rijeka živjela svoj karnevalski život intenzivnije od bilo kojeg grada u ovom dijelu Europe. Organizirale su se karnevalske povorke i karnevalski balovi u kojim su sudjelovali austrijsko i mađarsko plemstvo, ruske kneginje, njemački baruni, grofice i grofovi iz cijele Europe.

Danas ne samo da čuvamo tradiciju, već da je i stvaramo kroz nove doživljaje, nove fešte, nove maske i nova vremena. Činimo to sukladno današnjim uvjetima.

Sve započinje davne nam 1982. godine kada su riječkim Korzom u organizaciji Turističke zajednice grada Rijeke (tadašnjeg Turističkog saveza općine Rijeka) prošetale tri maškarane grupe; (karnevalska grupa "Lako ćemo", "Pehinarski feštari" i "Halubajski zvončari". Nitko nije ni slutio kakav će razmjer tijekom godina poprimiti sad već tradicionalni Međunarodni riječki karneval.
1990. godine maškaranu povorku na Korzu pratilo je oko 80.000 ljudi, a 1994. to je bio pravi maškarani spektakl, 100.000 gledatelja i oko 4.000 maski iz zemlje i inozemstva, što je bio povod primanja Rijeke 1995. godine u punopravno članstvo Europske udruge karnevalskih gradova - FECC-a.
S godinama broj posjetitelja, ali i sudionika odnosno maski samo je rastao. Danas broj sudionika prelazi 10000 maskiranih sa i dalje rastućim brojem posjetitelja iz čitave Europe, ali nerijetko i ostatka svijeta. Sve te činjenice potvrda su prepoznatljivosti, kvalitete i dobre zabave Riječkoga karnevala.

No, Riječki karneval nije samo krajnje zbivanje odnosno sama povorka koja se odvija na već dobro poznatoj ruti u centru grada:

target="_blank">


Riječki karneval skup je zbivanja koji traje dulji period vremena (prošle godine gotovo puna dva mjeseca, a ove godine svega nekoliko tjedana ). Trajanje karnevala vezano je uz datum kršćanskog blagdana Uskrsa, koji je pomičan i početka korizme. Razdoblje kvarnerskoga karnevala je vrijeme od blagdana sv. Antuna Pustinjaka (17. siječnja), a podno Ćićarije počinje minutu iza ponoći nakon blagdana Sveta tri kralja i traje sve do Pepelnice, Čiste srijede, prvoga dana korizme. Mesopusne zabave traju od prve subote nakon blagdana Sveta tri kralja, a prema završnici ima ih i svaki dan, posebice, četvrtkom, petkom, subotom i nedjeljom te na mesopusni ponedjeljak i utorak.

No na stranu dosadne suhoparne podatke koje možete naći na mnogobrojnim internet stranicama. Jedno je čitati o tome, drugo je sudjelovati... Nije nužno voljeti maškare i poštivati običaje kako biste bili dio toga.. Tokom tog perioda Rijeka diše drugačije, svi smo "ujedinjeni", živimo tim načinom života, za te fešte, zbivanja i u konačnici karnevalsku povorku. Rijeka je tada pod vodstvom maškara, sve je posvećeno tome, sve je u štihu toga.
Krajnji čin, karnevalska povorka koja se odvija uvijek nedjeljom s početkom točno u 12 sati pa sve do večernjih , poseban je događaj kojem prisustvuju mladi i stari. Koliko je važno biti sudionikom, a ne samo gledateljem, da bi se shvatila bit i istinski doživjelo to, uvjerila sam se sama kada sam prije 7-8 godina prvi puta prisustvovala povorci. Djeluje naporno, međutim osjećaj vas ponese, masa, muzika, veselje, fešta, tradicija... Posve drugačije gledate na to kada ste dio te rijeke ljudi koja se poprilično usporeno kreće ka konačnom cilju. U jutarnjim satima (nerijetko nakon neprospavane noći ) započinje okupljanje karnevalskih grupa na Obali (inače parkirni prostor) te u 12 kreću tradicionalno prvi sudionici, čelni ljudi Rijeke; gradonačelnik i meštar Toni (tzv gradonačelnik u periodu trajanja Mesopusta) sa prethodno izabranom kraljicom karnevala, potom se redaju grupe mnogobrojnih gostiju iz Europe, a nakon toga Riječanima dobro poznati sudionici iz pojedinih kvartova ili uže okolice Rijeke. Sve je to dobra organizacija i dugotrajna postojeća tradicija. Sudjelovati znači stopiti se sa cjelinom, prilagoditi se masi. Mogu reći da nisam pretjerano zagriženi obožavatelj maškaranih fešti, ali karnevalska je povorka nešto van toga čega sam definitivno obožavatelj i sudionik. Smatram da tko jednom sudjeluje, najčešće postaje aktivan i učestalo se vraća na povorku iz godine u godinu.

Dođite nam na predstojeći karneval za koji su pripreme već odavno započele, a koji će se održati 19.02.2012.; pogledajte, a već godinu nakon pridružite se i doživite ono o čemu vam pišem... Nećete požaliti, nitko još nije...

Evo i nekoliko preporučenih stranica za radoznale:

http://kvarner.hr/karneval/karneval-kvarner.html
http://www.ri-karneval.com.hr/
http://www.maskare.com/