Rijeka je kulturno i tradicijom bogat grad. Obiluje mnogim manifestacijama i događajima tokom čitave godine. No, kao i uvijek valja izdvojiti najznačajnije koje prezentiraju grad i stvaraju prepoznatljiv image.

Govoreći o tome započnimo sa Riječkim karnevalom. Nigdje u Hrvatskoj nema toliko razvijene karnevalske tradicije kao u Rijeci. Iznimno njegovan, bogat i općeprihvaćen; Riječki je karneval treći najpoznatiji u svijetu (poslije karnevala u Rio de Janeiro i Veneciji).
Povijest Mesopusne tradicije datira još iz prapovijesti. S vremenom Mesopust se interpretira i kao Karneval, te postaje tradicionalan oblik zabave, opuštanja, ali i dio života.

"Mesopusni običaji na ovim našim prostorima vuku još korijene iz davnine, kada su po narodnoj predaji tzv. "Grde maske" urnebesnim veseljem rastjerivale sile zla, prizivajući proljeće, slaveći rađanje novog života. Zvončar kakvog danas vidimo identičan je onom koji je pred toliko stoljeća hrabro branio svoju grudu od najezde Turaka." (http://www.ri-karneval.com.hr/tradicija)

Oduvijek je Rijeka živjela svoj karnevalski život intenzivnije od bilo kojeg grada u ovom dijelu Europe. Organizirale su se karnevalske povorke i karnevalski balovi u kojim su sudjelovali austrijsko i mađarsko plemstvo, ruske kneginje, njemački baruni, grofice i grofovi iz cijele Europe.

Danas ne samo da čuvamo tradiciju, već da je i stvaramo kroz nove doživljaje, nove fešte, nove maske i nova vremena. Činimo to sukladno današnjim uvjetima.

Sve započinje davne nam 1982. godine kada su riječkim Korzom u organizaciji Turističke zajednice grada Rijeke (tadašnjeg Turističkog saveza općine Rijeka) prošetale tri maškarane grupe; (karnevalska grupa "Lako ćemo", "Pehinarski feštari" i "Halubajski zvončari". Nitko nije ni slutio kakav će razmjer tijekom godina poprimiti sad već tradicionalni Međunarodni riječki karneval.
1990. godine maškaranu povorku na Korzu pratilo je oko 80.000 ljudi, a 1994. to je bio pravi maškarani spektakl, 100.000 gledatelja i oko 4.000 maski iz zemlje i inozemstva, što je bio povod primanja Rijeke 1995. godine u punopravno članstvo Europske udruge karnevalskih gradova - FECC-a.
S godinama broj posjetitelja, ali i sudionika odnosno maski samo je rastao. Danas broj sudionika prelazi 10000 maskiranih sa i dalje rastućim brojem posjetitelja iz čitave Europe, ali nerijetko i ostatka svijeta. Sve te činjenice potvrda su prepoznatljivosti, kvalitete i dobre zabave Riječkoga karnevala.

No, Riječki karneval nije samo krajnje zbivanje odnosno sama povorka koja se odvija na već dobro poznatoj ruti u centru grada:

target="_blank">


Riječki karneval skup je zbivanja koji traje dulji period vremena (prošle godine gotovo puna dva mjeseca, a ove godine svega nekoliko tjedana ). Trajanje karnevala vezano je uz datum kršćanskog blagdana Uskrsa, koji je pomičan i početka korizme. Razdoblje kvarnerskoga karnevala je vrijeme od blagdana sv. Antuna Pustinjaka (17. siječnja), a podno Ćićarije počinje minutu iza ponoći nakon blagdana Sveta tri kralja i traje sve do Pepelnice, Čiste srijede, prvoga dana korizme. Mesopusne zabave traju od prve subote nakon blagdana Sveta tri kralja, a prema završnici ima ih i svaki dan, posebice, četvrtkom, petkom, subotom i nedjeljom te na mesopusni ponedjeljak i utorak.

No na stranu dosadne suhoparne podatke koje možete naći na mnogobrojnim internet stranicama. Jedno je čitati o tome, drugo je sudjelovati... Nije nužno voljeti maškare i poštivati običaje kako biste bili dio toga.. Tokom tog perioda Rijeka diše drugačije, svi smo "ujedinjeni", živimo tim načinom života, za te fešte, zbivanja i u konačnici karnevalsku povorku. Rijeka je tada pod vodstvom maškara, sve je posvećeno tome, sve je u štihu toga.
Krajnji čin, karnevalska povorka koja se odvija uvijek nedjeljom s početkom točno u 12 sati pa sve do večernjih , poseban je događaj kojem prisustvuju mladi i stari. Koliko je važno biti sudionikom, a ne samo gledateljem, da bi se shvatila bit i istinski doživjelo to, uvjerila sam se sama kada sam prije 7-8 godina prvi puta prisustvovala povorci. Djeluje naporno, međutim osjećaj vas ponese, masa, muzika, veselje, fešta, tradicija... Posve drugačije gledate na to kada ste dio te rijeke ljudi koja se poprilično usporeno kreće ka konačnom cilju. U jutarnjim satima (nerijetko nakon neprospavane noći ) započinje okupljanje karnevalskih grupa na Obali (inače parkirni prostor) te u 12 kreću tradicionalno prvi sudionici, čelni ljudi Rijeke; gradonačelnik i meštar Toni (tzv gradonačelnik u periodu trajanja Mesopusta) sa prethodno izabranom kraljicom karnevala, potom se redaju grupe mnogobrojnih gostiju iz Europe, a nakon toga Riječanima dobro poznati sudionici iz pojedinih kvartova ili uže okolice Rijeke. Sve je to dobra organizacija i dugotrajna postojeća tradicija. Sudjelovati znači stopiti se sa cjelinom, prilagoditi se masi. Mogu reći da nisam pretjerano zagriženi obožavatelj maškaranih fešti, ali karnevalska je povorka nešto van toga čega sam definitivno obožavatelj i sudionik. Smatram da tko jednom sudjeluje, najčešće postaje aktivan i učestalo se vraća na povorku iz godine u godinu.

Dođite nam na predstojeći karneval za koji su pripreme već odavno započele, a koji će se održati 19.02.2012.; pogledajte, a već godinu nakon pridružite se i doživite ono o čemu vam pišem... Nećete požaliti, nitko još nije...

Evo i nekoliko preporučenih stranica za radoznale:

http://kvarner.hr/karneval/karneval-kvarner.html
http://www.ri-karneval.com.hr/
http://www.maskare.com/