2005. godine skupina entuzijasta je pokrenula Hartera Festival. Na taj je način prostor propale Riječke Tvornice papira iskorišten i namijenjen kulturnim sadržajima i promoviranju grada. Tada nitko nije ni pomislio da će Hartera postati jedan od najpoznatijih i najposjećenijih glazbenih događanja u Hrvatskoj.

Najveće priznanje je stiglo rastom broja posjetitelja, ali i kroz mnoge formalne nagrade kao što je odabir za najbolji hrvatski festival prema portalu Muzika.hr i ulazak u 10 najboljih malih festivala u izboru za europsku festivalsku nagradu “European Festival Awards”. (http://www.hartera.com/2011/festival)

Hartera je trodnevni festival koji je u svojih dosadašnjih 6 izdanja pred ukupno 30000 gostiju predstavio 200-tinjak nevjerojatno raznovrsnih izvođača i performera iz regije i svijeta. Iz godine u godinu sve je veći broj posjetitelja, a imena izvođača sve su kvalitetnija. Hartera se razvija i postaje svojevrstan spektakl koji zrači posebnošću i posebnim ambijentalnim ozračjem kojemu doprinosi i sam prostor gdje se održava ovaj Riječki preformans.

Mnogobrojni su zaljubljenici u Harteru, različitih dobnih i subkulurnih skupina. Hartera ne poznaje različitost, ovdje je gotovo pa obiteljska atmosfera bez obzira na količinu ljudi koja kola u tri dana održavanja. Više o samom festivalu, cijeni ulaznica, izvođačima i slično možete pročitati na službenoj stranici: http://www.hartera.com/2011/naslovnica

Vrijedno posjetit!!!! :) :) Što da kažem- moja Rijeka sve nešto dobro plasira

Regata Fiumanka organizirana je prvi puta 2000. godine u akvatoriju Rijeke i Opatije koja je tijekom godina postala dio prepoznatljivosti Rijeke i nezaobilazan događaj koji mnogi jedriličari zaokružuju u svom godišnjem planu regata na kojima će se pojaviti. Lučka uprava Rijeka pokrovitelj je ove manifestacije uz Grad Rijeku, Primorsko-goransku županiju i Turističku zajednicu grada Rijeke.
Posljednjih godina Fiumanka se intenzivnije okrenula razvoju jedrenja i događanjima na moru. Ima ambicije osim u jedrenju, preuzeti aktivniju ulogu u promotivnim i edukativnim aktivnostima vezanim uz pomorstvo, kulturu i turizam.
Već danas Fiumanka ima sve elemente zbog kojih zaslužuje veću pažnju turističkog sektora, a njezinim nadograđivanjem želi se dodatno ukazati na raspon mogućnosti i važnost suradnje.
Pri tome bi posebno naglasili značaj regate za medije, koja je prema mišljenju medija učesnika jedna od najorganiziranijih u ovom dijelu Europe, ako ne i šire.

Evo nekoliko činjenica o Fiumanki:

- prva manifestacija koja je uspjela isprazniti Riječku rivu iz sportskih razloga
- za potrebe regate postavila preko 100 trajnih vezova u riječkoj luci
- jedna od rijetkih masovnijih regata koja nema kotizacije, a gdje je svaki učesnik nagrađen, za što se svake godine osigura 3000 majica
- jedina u Hrvatskoj imala direktan televizijski prijenos kompletne regate
- regata koja je učestvovala u kandidaturi Rijeke za mediteranske igre
- ne jedina, ali ima svoju himnu
- pokrenula emisiju o jedrenju "Reful u jedra"
- s organizatorima Barcolane potpisala ugovor o bratimljenju i sportskoj suradnji
- u suradnji s riječkom tvrtkom Top Line Company pokrenula vlastitu liniju odjeće Fiumanka-Kerver
- imala izbor ljepote Best model za Primorsko-goransku županiju
- imala međunarodni festival pop glazbe koji su prenosile i TV postaje izvan Hrvatske
- jedina koja je organizirala party elektronske glazbe na riječkoj rivi
- pokrenula akciju darivanja jedrilice OPTIMIST na regati Mala Fiumanka
- donirala Dječji vrtić Kostrena, Dječju bolnicu Kantrida i Dom za nezbrinutu djecu
- donirala sredstva za uređenje hitnog trakta bolnice na Sušaku
- donirala jedrilice za regatu "Vjetrom kroz tišinu"
- Primorsku regatu u organizaciji JK 3.MAJ uvela u Riječku luku sa svojim startom i ciljem
- RI-maraton klubu pomogla u pokretanju polumaratona
- klubu RIVAL pomogla u pokretanju triatlona
- svake godine u sportskom programu osiguravala dio nagrade i poklona ostalim sportskim klubovima
- službeno pokrenula akciju "Sportom za sport"
- od prošle godine jedri na tri rute i u tri podjele

Rijeka kao vodeći pomorski odnosno lučki grad Republike Hrvatske uživa mnoge privilegije koje su usko tiču pomorstva i pormoskih zbivanja. Jedna takva manifestacija svakako je svima dobro poznata Fiumanka. Već 11 godina za redom stvara se nova tradicija grada Rijeke sa redovitim održavanjem regate u Riječkom akvatoriju, kojoj cilj nije pobjeda već sudjelovanje i nerijetko dobrotvoran rad i pomoć onima kojima je to istinski potrebno, da li na području grada Rijeke ili šire. Fiumanka traje 3 dana u toku kojih imamo brojna zbivanja, izložbe, fešte i natjecanja.

Rijeka je kulturno i tradicijom bogat grad. Obiluje mnogim manifestacijama i događajima tokom čitave godine. No, kao i uvijek valja izdvojiti najznačajnije koje prezentiraju grad i stvaraju prepoznatljiv image.

Govoreći o tome započnimo sa Riječkim karnevalom. Nigdje u Hrvatskoj nema toliko razvijene karnevalske tradicije kao u Rijeci. Iznimno njegovan, bogat i općeprihvaćen; Riječki je karneval treći najpoznatiji u svijetu (poslije karnevala u Rio de Janeiro i Veneciji).
Povijest Mesopusne tradicije datira još iz prapovijesti. S vremenom Mesopust se interpretira i kao Karneval, te postaje tradicionalan oblik zabave, opuštanja, ali i dio života.

"Mesopusni običaji na ovim našim prostorima vuku još korijene iz davnine, kada su po narodnoj predaji tzv. "Grde maske" urnebesnim veseljem rastjerivale sile zla, prizivajući proljeće, slaveći rađanje novog života. Zvončar kakvog danas vidimo identičan je onom koji je pred toliko stoljeća hrabro branio svoju grudu od najezde Turaka." (http://www.ri-karneval.com.hr/tradicija)

Oduvijek je Rijeka živjela svoj karnevalski život intenzivnije od bilo kojeg grada u ovom dijelu Europe. Organizirale su se karnevalske povorke i karnevalski balovi u kojim su sudjelovali austrijsko i mađarsko plemstvo, ruske kneginje, njemački baruni, grofice i grofovi iz cijele Europe.

Danas ne samo da čuvamo tradiciju, već da je i stvaramo kroz nove doživljaje, nove fešte, nove maske i nova vremena. Činimo to sukladno današnjim uvjetima.

Sve započinje davne nam 1982. godine kada su riječkim Korzom u organizaciji Turističke zajednice grada Rijeke (tadašnjeg Turističkog saveza općine Rijeka) prošetale tri maškarane grupe; (karnevalska grupa "Lako ćemo", "Pehinarski feštari" i "Halubajski zvončari". Nitko nije ni slutio kakav će razmjer tijekom godina poprimiti sad već tradicionalni Međunarodni riječki karneval.
1990. godine maškaranu povorku na Korzu pratilo je oko 80.000 ljudi, a 1994. to je bio pravi maškarani spektakl, 100.000 gledatelja i oko 4.000 maski iz zemlje i inozemstva, što je bio povod primanja Rijeke 1995. godine u punopravno članstvo Europske udruge karnevalskih gradova - FECC-a.
S godinama broj posjetitelja, ali i sudionika odnosno maski samo je rastao. Danas broj sudionika prelazi 10000 maskiranih sa i dalje rastućim brojem posjetitelja iz čitave Europe, ali nerijetko i ostatka svijeta. Sve te činjenice potvrda su prepoznatljivosti, kvalitete i dobre zabave Riječkoga karnevala.

No, Riječki karneval nije samo krajnje zbivanje odnosno sama povorka koja se odvija na već dobro poznatoj ruti u centru grada:

target="_blank">


Riječki karneval skup je zbivanja koji traje dulji period vremena (prošle godine gotovo puna dva mjeseca, a ove godine svega nekoliko tjedana ). Trajanje karnevala vezano je uz datum kršćanskog blagdana Uskrsa, koji je pomičan i početka korizme. Razdoblje kvarnerskoga karnevala je vrijeme od blagdana sv. Antuna Pustinjaka (17. siječnja), a podno Ćićarije počinje minutu iza ponoći nakon blagdana Sveta tri kralja i traje sve do Pepelnice, Čiste srijede, prvoga dana korizme. Mesopusne zabave traju od prve subote nakon blagdana Sveta tri kralja, a prema završnici ima ih i svaki dan, posebice, četvrtkom, petkom, subotom i nedjeljom te na mesopusni ponedjeljak i utorak.

No na stranu dosadne suhoparne podatke koje možete naći na mnogobrojnim internet stranicama. Jedno je čitati o tome, drugo je sudjelovati... Nije nužno voljeti maškare i poštivati običaje kako biste bili dio toga.. Tokom tog perioda Rijeka diše drugačije, svi smo "ujedinjeni", živimo tim načinom života, za te fešte, zbivanja i u konačnici karnevalsku povorku. Rijeka je tada pod vodstvom maškara, sve je posvećeno tome, sve je u štihu toga.
Krajnji čin, karnevalska povorka koja se odvija uvijek nedjeljom s početkom točno u 12 sati pa sve do večernjih , poseban je događaj kojem prisustvuju mladi i stari. Koliko je važno biti sudionikom, a ne samo gledateljem, da bi se shvatila bit i istinski doživjelo to, uvjerila sam se sama kada sam prije 7-8 godina prvi puta prisustvovala povorci. Djeluje naporno, međutim osjećaj vas ponese, masa, muzika, veselje, fešta, tradicija... Posve drugačije gledate na to kada ste dio te rijeke ljudi koja se poprilično usporeno kreće ka konačnom cilju. U jutarnjim satima (nerijetko nakon neprospavane noći ) započinje okupljanje karnevalskih grupa na Obali (inače parkirni prostor) te u 12 kreću tradicionalno prvi sudionici, čelni ljudi Rijeke; gradonačelnik i meštar Toni (tzv gradonačelnik u periodu trajanja Mesopusta) sa prethodno izabranom kraljicom karnevala, potom se redaju grupe mnogobrojnih gostiju iz Europe, a nakon toga Riječanima dobro poznati sudionici iz pojedinih kvartova ili uže okolice Rijeke. Sve je to dobra organizacija i dugotrajna postojeća tradicija. Sudjelovati znači stopiti se sa cjelinom, prilagoditi se masi. Mogu reći da nisam pretjerano zagriženi obožavatelj maškaranih fešti, ali karnevalska je povorka nešto van toga čega sam definitivno obožavatelj i sudionik. Smatram da tko jednom sudjeluje, najčešće postaje aktivan i učestalo se vraća na povorku iz godine u godinu.

Dođite nam na predstojeći karneval za koji su pripreme već odavno započele, a koji će se održati 19.02.2012.; pogledajte, a već godinu nakon pridružite se i doživite ono o čemu vam pišem... Nećete požaliti, nitko još nije...

Evo i nekoliko preporučenih stranica za radoznale:

http://kvarner.hr/karneval/karneval-kvarner.html
http://www.ri-karneval.com.hr/
http://www.maskare.com/

Govoreći općenito o subkulturama u gradovima Republike Hrvatske, primijetiti se može da su punk i rock scene najistaknutije i najutjecajnije na mladež. Većinski dio populacije mladeži kod nas pripada upravo spomenutim supkulturama; rocku i punku. No, to naravno varira od grada do grada, mjesta ili dijela Hrvatske Republike. Negdje je maha više imala punk muzika zbog podneblja, blizine susjednih zemalja, političke ili nacionalističke orijentiranosti i srodno tome, a negdje zbog sličnih ili istih razloga rock muzika ima više utjecaja.
Govoreći isključivo o Rijeci, smatra se da je tu i rođen punk u Hrvatskoj. Bilo je to u klubu Circolo, Zajednice Talijana, kada je 22. ožujka 1978. koncert na kojemu je uz tada gotovo anonimnu skupinu Parafe nastupilo još nekoliko riječkih sastava.
"Početci punka u Hrvatskoj dakle datiraju upravo iz našeg grada. To je datum prvog prijavljenog i zabilježenog punk koncert u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Među njima posebno je bio upečatljiv nastup bučne i energične spomenute grupe Paraf. Iako prilično šturo i s čuđenjem, koncert je popraćen dijelom ondašnjih riječkih tiskanih medija." (http://www.rirock.com)
U Riječkom ozračju konkretno, gradu bogatom subkulturom i kulturom općenito, tolerancija se različitih nacinonalnosti i lokalne pripadnosti, danas se s odmakom može valorizirati i katalogizirati stanje subkulturnih stilova kakvo je bilo nekad. U usporedbi sa subkulturom mladih u drugim urbanim središtima, s dominantnom kulturom, te sa stanjem danas, subkultura je u Rijeci općenito daleko siromašnija nego nekoć.
Rijeka je jedna veoma specifična sredina po pitanju promatrane tematike. Subkulturna kretanja se mogu bogatstvom mjeriti sa nekim od većih europskih i svjetskih gradova, no zbog veličine grada nema raspona koji zahtijeva.
Promatrajući grad Rijeku i njenu kulturu u usporedbi sa ostalim većim ili manjim gadovima, teško je odrediti koja bi skupina pripadnika neke subkulture imala dominaciju. Prema najčešćim opisima grada Rijeke dalo bi se zaključiti da je Rijeka rockerski grad. No fokusirajući se na punk, vidno je primjetan utjecaj i količina pripadnika te subkulture na spomenutom području.
Okupljalište punkera jest kultni riječki klub Palach. Nerijetko u svojim prostorima „Palach“ daje priliku i ostalim glazbenim ukusima. No kada nekoga upitate, definirati će taj klub kao „punkersko okupljalište“ riječke mladeži.
Priča o Palachu (Jan Palach bio je simbol otpora, mladosti, studenata i borbe za slobodu) započinje davne 1968. Godine. Tada su petorica studenata Medicinskog fakulteta otvorila studentski klub u Kružnoj ulici. Nadjenuli su mu ime po revolucionarnom češkom studentu, u njemu puštali glazbu s juke boxa, organizirali koncerte i slično. Započeto je tada veliko poglavlje riječke povijesti. (http://www.rirock.com/rirock-scena/prica-o-palachu-od-pomfrita-do-punka/)
Ta ideja isprva nije naišla na odobrenje ondašnjeg Općinskog komiteta koji nije podržavao tu svojevrsnu separaciju riječke omladine na studentsku i ne studentsku populaciju, a posebice na nekoliko različitih studentskih klubova. No ipak su ukazali na prostor u Kružnoj ulici gdje se tad nalazila studentska gostionica Index. (http://klubpalach.hr)

Zbog same razrađenosti subkulture, biti punker svugdje u svijetu znači isto; ista je "anarhija", alkohol, isti je stil oblačenja i svi popratni rekviziti. Sve je precizno definirano i postoje tek sitna odstupanja, te je iznimno teško govoriti o nekim riječkim specifičnostima.
Estetika punka se tokom 30 godina postojanja pretvorila u uniformnost i tu je punk izgubio na vlastitoj autentičnosti. Nažalost ni veoma inventivni pojedinci ne mogu promijeniti ono što je uslijedilo.
No punk u Rijeci jest bogat. Glazbeno su punkeri i rockeri najveće riječko subkulturno blago.

Retrospektivno gledajući, punk je nekada u Rijeci i okolici imao više izražaja negoli danas. U današnje vrijeme, svatko si daje oduška da se proglasi punkerom ili rockerom, da prisvaja nazive koji su nekada, po mom mišljenju imali većega smisla i značaja. Znalo se točno tko je i što je pravi punker (rocker), koja su mu osnovna obilježja i kakvo je stajalište i način razmišljanja o povezanim i srodnim stvarima. Rijeka je iznimno bogat i kulturno jak grad. Mnogobrojne manifestacije i događanja tokom čitave godine svjedoče tome u korist. Isto tako subkulturno promatrajući, Rijeka bi, kako je prethodno već naglašeno, mogla konkurirati mnogim većim europskim i svjetskim gradovima, govoreći naravno sa kulturnog stajališta. Međutim, ograničavajuće stanje države (financijski, ali i društveno gledano) nažalost sputava jedan perspektivan grad da se razvija u bilo kojem aspektu subkulturnog stila mladeži. Ljudi si poprilično ogorčeni i spriječeni izražavati se na taj način jer se nerijetko događa da ih većinski dio osuđuje na osnovu onoga što čitaju ili gledaju u raznim medijima koji prenose pogrešno tumačenje i najčešće samo negativne strane koje se nekad dogode. Može se reći da poglavito to vrijedi za punk subkulturu koja svojim odjevnim načinom ljudi, ali i mišljenjima te glazbom koja je uvjetno rečeno „hardcore“ strši pored komercijalizirane glazbe koja ne odiše nikakvim posebnim obilježjima niti značajkama, već je uobičajena i većini prihvatljiva. Upravo ti stereotipi ljudi kojih nažalost konstantno ima, iako je društvo navodno napredovalo u 21. stoljeću, što i nije posebice vidljivo, na neki način mladež koja se odlučila tako izražavati kroz glazbu i način odijevanja, svrstavaju u čudake i „frikove“, manjinu koja je izopćena i predstavlja loš dio našeg „kvalitetnog“ društva.

Pa sada, prosudite sami da li je Rijeka rockerski ili punkerski grad? :) Kako god bilo, kvalitetne glazbe nam ne nedostaje...