srijeda, 16.12.2009.

Kopenhagen

Kopenhagen je danas grad u kojem 55% ljudi kao prijevozno sredstvo bira bicikl. U širem gradskom području živi pola milijuna biciklista koji dnevno pređu u prosjeku 1,2 milijuna kilometara. Prije 40-ak godina grad je bio zagušen automobilima, vjerojatno kao i Zagreb danas, ali se poticanjem korištenja bicikla kao prijevoznog sredstva situacija znatno promjenila. Lani je Kopenhagen izabran za grad sa najboljom kvalitetom života, a jedan od ključnih faktora u tom izboru bio je stupanj razvoja biciklističke infrastrukture.

Korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva ima i svoje financijsko uporište. Danci su izračunali da za svaki kilometar koji se pređe na biciklu društvo zaradi 0,23$, dok za svaki kilometar pređen u autu društvo gubi 0,13$. Ova kalkulacija je između ostalog bazirana na činjenici da vožnja biciklom (ne pričam o trening vožnji, nego o vožnji na posao, do trgovine, kina i sl.) smanjuje troškove održavanja prometnica, te pruža zdravstvene koristi koje uzrokuju manje izostanaka s posla zbog bolesti, manje posjeta bolnicama i veću produktivnost u radu.

Malo je poznata činjenica da je koncentracija štetnih plinova veća unutar auta nego van njega. Iako će biciklist udahnuti više zraka u tom zraku će biti manje štetnih čestica nego u zraku kojeg udiše vozač automobila.

Jedno istraživanje je pokazalo da u Danskoj godišnje umre skoro 4000 ljudi od posljedica onečišćenja zraka uzrokovanog prometom, dok u isto vrijeme deset puta manje ljudi pogine u prometnim nesrećama. Znači, motorizirani promet je veći ubojica od prometnih nesreća. Od tog broja oko 3400 ljudi umre od posljedica bolesti direktno uzrokovanih udisanjem štetnih plinova, dok dodatnih 200-500 ljudi umre od posljedica srčanih bolesti i visokog krvnog tlaka uzrokovanih prometnom bukom.

Dodavanje jednog kilometra odvojene biciklističke staze na prometnicu kojom dnevno prometuje 2500 bicikala i 10000 auta, uzrokuje povećanje od 18-20% u broju biciklista i smanjenje od 9-10% u broju automobila na tom dijelu ceste, a broj nesreća se smanjuje za 9-10%. To onda uzrokuje uštede u raznim područjima koje bi u globalu dovele do toga da se na račun tog jednog kilometra nakon godine dana može pokriti trošak izgradnje dodatnih 170,000 kilometara.

Norvežani su također prepoznali korist od korištenja bicikla kao prijevoznog sredstva. Norveška udruga za održavanje prometnica plaća dodatno zaposlenike koji koriste bicikl umjesto auta. Kažu da na taj način osiguravaju da im radnici budu fizički aktivni, a u isto vrijeme smanjuju pritisak na prometnice.
Nadam se da će se i kod nas prepoznati prednosti bicikla kao prometala, pa da će se u budućnosti početi raditi biciklističke staze sa ciljem povećanja broja biciklista, a ne sa ciljem osobne promidžbe u svrhu sakupljanja političkih bodova.


Više na:

http://www.copenhagenize.com/

http://www.copenhagencyclechic.com

nedjelja, 13.12.2009.

Grupni treninzi

Evo da ne ispadne da je Murić jedini bloger koji radi grupne treninge.
Subota ujutro je ove jeseni rezervirana za grupni trening na Sljemenu. Skupi nas se 20-30, ali se podjelimo u manje grupe po brzini. Neki trče, neki hodaju, neki "nordic" hodaju. Trend neobično toplih jesensko-zimskih mjeseci se nastavio i ove godine, tako da smo tek u ovu subotu imali zimski ugođaj. U podnožju je padao snijeg, ali se nije hvatao za tlo, a što smo se više peli snijeg je postajao sve gušći, a krajolik sve jednobojniji. Pri vrhu nas je dočekalo nešto više od 10 cm snijega. Ovaj put se nismo peli do tornja nego smo išli Leustekom do ceste i onda cestom do Puntijarke, pa nazad istim putem. Na Puntjarci smo bili za 1:02h, a ukupno je trening trajao 1:45h.

Popodne sam imao toplu i dugu kupku, ali trener pazi da mi troškovi režija ne budu previsoki pa mi je kupku iz kade prebacio u bazen, te mi je usput dao malo duži trening da mi ne bude dosadno.
Nedjelja ujutro je bila rezervirana za zajednički plivački trening. Zbog vaterpolske utakmice, zadnji i teži dio smo morali napraviti u malom i (pre)toplom bazenu, tako da smo na kraju izgledali ko Indijanci. Evo par slika da vam dočaram kako izgleda jedan od takvih treninga.

From ronilački trening triatlonaca

From ronilački trening triatlonaca

From ronilački trening triatlonaca

petak, 04.12.2009.

Brojevi

Trenutno sam u tjednu odmora, pa sam napravio par testova. Već sam rekao da Tacx Flow mjeri snagu, a taj podatak mi je više manje beskoristan dok ne odredim FTP. FTP je prosječna snaga koju se može držati 60 minuta. Najpouzdaniji način određivanja je naravno 60 minuta vožnje do daske, ali taj način nije praktičan jer bi se previše potrošio. Drugi način je 20-minutni test u kojem bi se trebalo ići do daske, ali i paziti da nema većih oscilacija u snazi tokom testa. Kad prosječnu snagu dobivenu tim testom pomnožimo sa 0.95 dobijemo približnu vrijednost FTP-a. Inače, monitoriranje treninga putem snage se smatra boljim načinom od onog preko pulsa. Puls dosta varira na dnevnoj bazi, a treba mu određeno vrijeme da reagira na promjenu intenziteta.
Dobro sam pogodio intenzitet, pa sam uspio odvoziti test bez većih oscilacija u snazi, a s druge strane bio sam na granici trenutnog maksimuma. Prosječna snaga u tih 20 minuta je bila 328W, što bi značilo da mi je trenutni FTP 312W. Našao sam i kalkulator koji taj broj koji mi ništa posebno ne znači pretvara u brzinu na cesti. A kalkulator je procjenio da za osobu moje težine 312W odgovara brzini od 44,5 km/h na ravnoj cesti u aerobaru (valjda i na krono biciklu) sa tabular gumama (valjda i sa boljim kotačima). Znači po kalkulatoru bi mogao voziti sat vremena na brzini 44,5 km/h. Nadam se da ne laže. Još ako uzmem u obzir da sam tek završio uvodni ciklus treninga nakon pauze...
Inače, trenažer vozim na balkonu i to u kratkim rukavima. Eventualno za vrijeme zagrijavanja obučem šuškavac. Bez obzira na sinoćnja 4C bio sam mokar kao da sam trčao 2h na 40C. Da kojim slučajem vozim u stanu vjerojatno bi se otopio.
Jutros sam napravio MAF test na trčanju. Taj test mi ništa pretjerano ne znači, ali možda će biti dobar za evaluaciju forme i praćenje reakcija organizma na različite vrste treninga kroz sezonu. Ali opet teško da ću svaki put imati iste (ili čak slične) vremenske uvjete, a vremenski uvjeti dosta utječu na puls. Cilj je bio držati puls na 160 otkucaja i pratiti tempo. Bilo je malo teško kontrolirati puls jer je dosta "skokovit" kad sam u tjednu odmora. Prolazi na 1,25 km su bili sljedeći:
5:07 (HRavg 158 / HRmax 166)
5:16 (160/165)
5:13 (161/165)
5:15 (160/165)
5:13 (161/166)
5:17 (160/163)
Ukupno 7,5km, 31:23 min, puls 160/166, tempo 4.11 min/km. Tempo je bio ujednačen, što nisam očekivao u ovom dijelu godine. Biti će zanimljivo usporediti rezultate za 4 tjedna.

<	prosinac, 2009					>
P	U	S	Č	P	S	N
	1	2	3	4	5	6
7	8	9	10	11	12	13
14	15	16	17	18	19	20
21	22	23	24	25	26	27
28	29	30	31

Studeni 2010 (5)
Listopad 2010 (5)
Rujan 2010 (6)
Kolovoz 2010 (3)
Srpanj 2010 (5)
Lipanj 2010 (7)
Svibanj 2010 (8)
Travanj 2010 (3)
Ožujak 2010 (4)
Veljača 2010 (3)
Siječanj 2010 (7)
Prosinac 2009 (3)
Studeni 2009 (6)
Listopad 2009 (7)
Rujan 2009 (4)
Kolovoz 2009 (5)
Srpanj 2009 (6)
Lipanj 2009 (5)
Svibanj 2009 (8)
Travanj 2009 (4)
Ožujak 2009 (6)
Veljača 2009 (8)
Siječanj 2009 (5)
Prosinac 2008 (8)
Studeni 2008 (13)
Listopad 2008 (7)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari da/ne?