Linkovi
srpzagreb.blog.hr
SRP-gradska organizacija Zagreb

SRP.hr
SOCIJALISTIČKA RADNIČKA PARTIJA

Blog.hr
Blog servis

Srpbrod.Blog.hr
SRP-gradska organizacija S.Brod

E-mail:
srpbrod@gmail.com





Loading

SRP - gradska organizacija Slavonski Brod

utorak, 11.11.2014.

Bilderberg

Družba Bilderberg

Hotel de Bilderberg u Oosterbeeku

Bilderberški skup je naziv za neslužbeni godišnji skup zatvorenog tipa sa oko 200 gostiju, koji se održava od 1954. godine. Većinu sudionika predstavljaju međunarodno utjecajne osobe na području preduzetništva, medija i politike. Prema nekim teorijama urote, ali i realističnijim procjenama objavljenima u uglednim medijima, jedna je od najmoćnijih političkih, medijskih, ekonomskih poslovnih skupina a sastaje se na raznim lokacijama jednom godišnje radi raspravaljanja o budućnosti svijeta. Neki grupu optužuju da potajno vlada i upravlja svijetom prekoEU, G8, WTO, Svjetskog ekonomskog foruma itd. Članovi skupine su predsjednici država, ministri, vlasnici korporacija, bankari, industrijalci, predstavnici medijskog kartela itd.
U grupi središnju ulogu ima ekstremno bogati David Rockefeller, osnivač i do danas notorno jedini član tzv. "Member Advisory Group", tj. osoba koja ima neprikosnovenu zadnju riječ u odlučivanju koga će se pozvati na Bilderberško okupljanje.
Neki od poznatijih članova su Kenneth Clarke, Henry Kissinger, Denis Healey, Reginald Maudling, Romano Prodi, Mario Monti. U prošlosti, navodni su članovi bili Margaret Thatcher, Roy Jenkins, Jeremy Thorpe, David Steele, Cyrus Vance,George Shultz, Helmut Kohl, François Mitterrand . Najnoviji su članovi Bill Clinton i Hillary Rodham Clinton, Tony Blair,Gordon Brown, lord Peter Mandelson, Paddy Ashdown, Norman Lamont, lord William Waldegrave, Malcolm Rifkind, Alan Greenspan, Andrew Knight, Umberto Agnelli, John Monks.

Bilderberški skup je usko povezan sa Trilateralnom komisijom, čije je članstvo (koje čini nešto manje od 400 iznimno utjecajnih pojedinaca iz političkog i poslovnog svijeta) stalno, za razliku od sastanaka Bilderberškog skupa, na koju se ugledne učesnike poziva ad hoc. Ulazak u bilo koju od tih grupa predstavlja ulaz u jednu te istu internacionalnu elitu, međutim se - prema dostupnim podacima - od članova Trilatelarne komisije traži stalniji angažman.

Trilateralna komisija ((engl.) Trilateral Comission
je privatno udruženje osnovano 1973. godine sa svrhom promoviranja bliskih odnosa između SAD, urope i Japana.Inicijator osnivanja bio je David Rockefeller, jedan od vodećih članova iznimno bogate obitelji Rockefeller. Danas ima nešto manje od 400 članova, koji dolaze iz reda najviđenijih osoba iz poslovnog i političkog života.Izdaje razne izvještaje ("Trilateral papers") kojima se želi utjecati na globalna kretanja; tako na samom početku djelovanja Trilateralne komisije nalazimo izvještaj "Kriza demokracije"("The Crisis of Democracy: On the Governability of Democracies") od znamenitog Samuela P. Huntingtona[1] u kojem se autori zalažu za demokraciju sa manje sudionika i procedura, ali više autoriteta vlasti.
Među najutjecajnijim pripadnicima Trilateralne komisije nalazimo primjere Henrya A. Kissingera bivšeg državnog tajnika SAD-a i dobitnika Nobelove nagrade za mir 1973., Marija Montija, bivšeg članaEuropske komisije i premijera Italije; Madeleine K. Albright, američke državne tajnice (tj. ministrice vanjskih poslova) za vrijeme predsjedništva Billa Clintona, Carla Bildta, bivšeg premijera i potom ministra vanjskih poslova Švedske, svojedobno Viskog predstavnika za BiH; Alana Greenspana, dugogodišnjeg (1987.-2006.) šefa Sustava federalnih rezervi (FED), Paula Volckera, koji je bio šef FED-a 2009.-2011. (inače rukovodilac u tvrtkama iz konglomerata Rockefellerovih, poput Chase Manhattan Bank i Rockefeller Gropu, Inc.); Jeana-Claudea Trichettea, bivšeg šefa Europske središnje banke(2003.-2011.).
Iz Hrvatske su u članstvo Trilateralne komisije primljeni Kolinda Grabar-Kitarović, bivša ministrica vanjskih poslova i europskih integracija RH i potom pomoćnica glavnog tajnika NATO-a, Franjo Luković, predsjednik uprave Zagrebačke banke d.d. i odvjetnik Marijan Hanžeković[2]
Trilateralna komisija se zalaže za globalnu dominaciju načina organizacija gospodarstva i društva kakvi postoje u vodećim zemljama Zapada (tj. kapitalizma i demokracije).
Brojni kritičari smatraju Trilateralnu komisiju opasnom koncentracijom moći, i smatraju da doseg njihovih dogovora mora nadilaziti ono što su voljni podijeliti sa javnošću. Na razini teorije urote, pokušavaju se dokumentirati njihovi potencijali da utječu na svjetska kretanja mimo nekih demokratskih izbora i drugih načina formiranja legitimne vlasti, te veze sa tajnim društvima. Trilateralna komisija je usko povezana sa Bilderberg grupom.[3]

..."Ulazak u bilo koju od tih grupa predstavlja ulaz u jednu te istu internacionalnu elitu, međutim se - prema dostupnim podacima - od članova Trilatelarne komisije traži stalniji angažman."...
..."sastaje se na raznim lokacijama jednom godišnje radi raspravaljanja o budućnosti svijeta."...

Budući da su mase ljudi suočene s raznovrsnim svjetskim problemima pri čemu im se uprno nameću marginalni razlozi, ovi gornji tekstovi možda sugeriraju prave odgovore. Ali to podrazumijeva drugačiji pristup progresivnih snaga u svom djelovanju.
J.A.



- 18:20 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 01.11.2014.

Završna analiza




24.10.2014

Branko Horvat

Zaključak studije "Radna teorija cijena"
d) Cijene i društveno-ekonomski sistemi

"Karl Marx je u svojoj historijski shvaćenoj analizi - robne proizvodnje kako ju je zvao - ustanovio dva cjenovna sistema, radne vrijednosti i cijene proizvodnje. Marx nije mogao integrirati ova dva sistema na teoretski zadovoljavajući način... problem je poznat kao kontradikcija prvog i trećeg toma Kapitala, ili kao transformacioni problem. I ako je bilo mnogo pokušaja da se...problem riješi , ni jedan nije bio teorijski uspješan. Svi su oni težili za matematičkom konzistentnošću, a ne za teoretskim smislom.
Poruka Kapitala u današnjem kontekstu i u modernoj terminologiji je naprosto sljedeća. U situaciji tržišne ravnoteže, vrijednosti robe u razmjeni se određuju društveno potrebnim radnim vremenom za njihovu proizvodnju. Budući da je rad nereproducibilan faktor proizvodnje, to su ujedno i alokativno efikasne cijene.

Kada se na historijskoj sceni pojave vlasnici kapitala, oni postavljaju zahtjeve za dohodak proporcionalno kapitalu koji posjeduju, a ne radu koji troše. Ako su takvi zahtjevi za dohotkom institucionalno održivi - kao što jesu u kapitalizmu - javlja se eksploatacija, a radne cijene se simultano transformiraju u cijene proizvodnje. Efikasne cijene su poremećene i ovaj se poremećaj ne može ukloniti sve dotle dok postoji eksploatacija. Marx i Engels su također mislili da će se u socijalističkom društvu ekonomska računica voditi direktno u radnim cijenama. Imajući na umu okolnosti možemo im oprostiti ovu analitički nevažnu, ali za praksu izgradnje socijalizma katastrofalnu naivnost.

Ova studija se bavi rigoroznom formulacijom teorije relativnih cijena reproducibilnih dobara u dinamičkim uvjetima rasta i tehnološkog progresa. Pokušavajući da riješi ovaj zadatak, ona također kompletira analizu u Kapitalu dajući analitički rigorozan ujedinjujući okvir. To je postignuto pokazivanjem da su radne cijene efikasne cijene, da kao takve mogu služiti kao standard. U ovom slučaju je, također, kao drugi nusproizvod, pronađen novi odgovor za neke od postojećih kontraverzi o teoriji kapitala i kamata, tradicionalno najtežih dijelova ekonomske teorije. Da bih naglasio različitost od starijih, ponešto dogmatskih, kontraverzi o radnoj teoriji vrednosti - klasičnih ili marksovskih - izabrao sam da govorim o radnoj teoriji cijena. Svaka teorija vrijednosti - da bi bila valjana - mora biti sposobna da objasni relativne cijene. Također, ona mora biti sposobna da dade normativne kriterije za postupak formiranja efikasnih cijena.

Ova studija daje samo osnovu čiste radne teorije cijena. Očita proširenja i generalizacije trebalo bi da uključe reprodukcijske proizvode, rentna dobra, vezane proizvode, heterogeni rad, heterogeni kapital, supstituciju i privredu s n proizvoda. To ne bi trebalo biti teže postići nego što je u uobičajenoj teoriji. Zadatak bi bio samo jednostavniji...

Rezultati prethodne analize mogu se sumirati u teorem određivanja efikasnih cijena. Predlažem da nastavimo po marksističkom ustaljenom postupku, ali upotrebljavajući jezik moderne ekonomije...

Lema 1.Da bi cijene bile efikasne, nadnice moraju bit jednake vrijednosti proizvedenih , potrošnih dobara (wL = p1X1) i, prema tome, bruto-rental mora biti jednak vrijednosti bruto-investicija (r2p2K=p2(I+R).

Dokaz. Zbog duala cijene i kolicine, efikasnost zahtijeva da se poklapaju tehnološka i nadnično-rentalna granica, c=f(i), w=f(r). Buduci da su ove dvije funkcije identične, na tehnološkoj granici ćemo izabrati istu tačku
W
ako, i samo ako je c=W(w= — ), tako da je i=r ili obratno.
P1
Ovaj uvjet ne implicira, kao što obično tvrde teoretičari tzv. zlatnog pravila, da se sve nadnice moraju utrošiti, a svi profiti investirati i da, prema tome, radnici ne smiju štediti — i ako takav rezultat nije nekonzistentan s lemom. Ono što se zahtijeva jest da svaki dohodak koji je zarađen u proizvodnom procesu mora biti nagrada za uslugu rada. Neki radnici mogu štediti, dok drugi mogu trošiti više od dohotka, a financijske transakcije će se vršiti posredstvom banaka, koje mogu zaračunavati pozitivnu ili negativnu kamatu, u svrhu izjednačavanja ponude i potražnje za viškom kupovne moći. Ove transakcije se, međutim, odvijaju izvan proizvodnog procesa i zaračunata kamata nema veze s efikasnom diskontnom stopom G (kombinirana stopa rasta rada konstantne produktivnosti). Drugim riječima, one pripadaju sekundarnoj raspodjeli dohotka i nemaju utjecaj na primarnu raspodjelu.

Lema 2. Da bi cijene bile efikasne mora se ukloniti eksploatacija.

Dokaz. Započinjemo od osnovnog identiteta društvenog računovodstva koji kaže da je vrijednost finalnog proizvoda identična bruto-dohotku: p1X1+p2(R+I)=wL+P*(bruto profit po jedinici kapitala)p2K, P*=r+p*(neto profit po jedinici kapitala).

Zbog uvođenja neto-profitne stope p*, sve cijene su se promijenile i efikasnosni uvjet se više ne zadovoljava, p1 veći od wL.

W X1 P2
Sada je realna nadnica niža: - = - - x - k
P1 L P1

Da bi se zadovoljio uvjet za efikasnost, mora se ukloniti profit, p=0. Kako je kako je profit dohodak vlasnika kapitala, on nužno smanjuje nadnice radnika koje vlasnici (i njihovi predstavnici) zapošljavaju, pa p=0 podrazumijeva ukidanje eksploatacije.

Sada možemo formulirati teorem:
Teorem određivanja efifeasnih cijena. Da bi cijene bile efikasne, moralu se ispuniti tri nužna uvjeta:

1. Mora se eliminirati eksploatacija.
2. Mora se održavati puna zaposlenost.
3. Moraju se ispunjavati planovi ekonomskih subjekata

Prvi uvjet proizlazi iz lema. On implicira da svi dohoci dolaze iz rada, a nijedan iz kapitala.
Drugi uvjet regulira veličinu r=r(g). Kako svako odstupanje od pune zaposlenosti mijenja g i, stoga, r, ono mijenja i relativne cijene.
Treći uvjet regulira međuvremensku konzistentnost određivanja cijena. Efikasan izbor investicijskih projekata, kao i tehnika koje treba razviti i upotrijebiti, zahtijeva da se očekivani P* stvarno i realizira. To je nemoguće u laissez-faire privredi; društveno planiranje je stoga potrebno da izjednači ex ante i ex post P*.
Prema pretpostavkama naših analitičkih modela, ova tri uvjeta su i dovoljni uvjeti. U realnom svijetu oni nisu ni izdaleka dovoljni. U stvari, uzimajući u obzir složenost realnog svijeta, jedva da ima smisla govoriti o dovoljnim uvjetima.
Realni svijet se, međutim, ne smije zaboraviti. Stoga je potrebno istražiti kako su efikasnosni uvjeti zadovoljeni u tri društveno-ekonomska sistema današnjice. Mogu si dozvoliti da samo skiciram profile sistema, naglašavajući jedino relevantna obilježja, budući da sam se sistemima bavio drugdje [Horvat, 1984]."

Kao fizičar, ekonomist i filozof Branko Horvat se "ne oslanja, isljučivo na onu rudimentarnu analitičku aparaturu" koja je klasicima bila dostupna, već kao poznavalac primjenjuje suvremeni analitički instrumentarij. Analitičko izlaganje i formuliranje problema Horvat prevodi na strogo matematičke izraze i analitički aparat. To mu omogućuje rigoroznu obradu odnosnih problema i zamjenu nedovoljno fundiranih ili čak pogrešnih rješenja sa konkretnim. Umjesto nekritičkog prihvaćanja ili apriornog odbacivanja Marxa, profesor Horvat nam nudi moderno, analitički rigorozno rješenje jednog od niza bazičnih problema ekonomije. Dokazao je da se istinski razvitak može ostvarivati jedino na socijalistički način.
Valja se nadati da su se relevantni ekonomisti upoznali s ovim radom.

J.A.

- 19:19 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

Rujan 2017 (1)
Rujan 2016 (1)
Srpanj 2016 (1)
Veljača 2016 (3)
Listopad 2015 (2)
Srpanj 2015 (1)
Lipanj 2015 (1)
Travanj 2015 (2)
Veljača 2015 (1)
Prosinac 2014 (2)
Studeni 2014 (2)
Srpanj 2014 (1)
Lipanj 2014 (1)
Svibanj 2014 (2)
Travanj 2014 (5)
Ožujak 2014 (3)
Veljača 2014 (2)
Siječanj 2014 (1)
Prosinac 2013 (1)
Studeni 2013 (2)
Rujan 2013 (2)
Kolovoz 2013 (3)
Srpanj 2013 (1)
Svibanj 2013 (1)
Travanj 2013 (2)
Ožujak 2013 (1)
Veljača 2013 (4)
Prosinac 2012 (1)
Veljača 2012 (1)
Siječanj 2012 (1)
Listopad 2011 (1)
Kolovoz 2011 (1)
Srpanj 2011 (1)
Travanj 2011 (1)
Siječanj 2011 (1)
Studeni 2010 (1)
Lipanj 2010 (1)
Ožujak 2010 (1)
Veljača 2010 (1)
Siječanj 2010 (1)
Studeni 2009 (1)
Listopad 2009 (1)
Srpanj 2009 (1)
Opis bloga
Informacije o radu stranke SRP u Slavonskom Brodu
Slike iz Jajca - 28.11.2008.
Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPicKarl Marx - Karlstadt

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se