Družba Bilderberg
Hotel de Bilderberg u Oosterbeeku
Bilderberški skup je naziv za neslužbeni godišnji skup zatvorenog tipa sa oko 200 gostiju, koji se održava od 1954. godine. Većinu sudionika predstavljaju međunarodno utjecajne osobe na području preduzetništva, medija i politike. Prema nekim teorijama urote, ali i realističnijim procjenama objavljenima u uglednim medijima, jedna je od najmoćnijih političkih, medijskih, ekonomskih poslovnih skupina a sastaje se na raznim lokacijama jednom godišnje radi raspravaljanja o budućnosti svijeta. Neki grupu optužuju da potajno vlada i upravlja svijetom prekoEU, G8, WTO, Svjetskog ekonomskog foruma itd. Članovi skupine su predsjednici država, ministri, vlasnici korporacija, bankari, industrijalci, predstavnici medijskog kartela itd.
U grupi središnju ulogu ima ekstremno bogati David Rockefeller, osnivač i do danas notorno jedini član tzv. "Member Advisory Group", tj. osoba koja ima neprikosnovenu zadnju riječ u odlučivanju koga će se pozvati na Bilderberško okupljanje.
Neki od poznatijih članova su Kenneth Clarke, Henry Kissinger, Denis Healey, Reginald Maudling, Romano Prodi, Mario Monti. U prošlosti, navodni su članovi bili Margaret Thatcher, Roy Jenkins, Jeremy Thorpe, David Steele, Cyrus Vance,George Shultz, Helmut Kohl, François Mitterrand . Najnoviji su članovi Bill Clinton i Hillary Rodham Clinton, Tony Blair,Gordon Brown, lord Peter Mandelson, Paddy Ashdown, Norman Lamont, lord William Waldegrave, Malcolm Rifkind, Alan Greenspan, Andrew Knight, Umberto Agnelli, John Monks.
Bilderberški skup je usko povezan sa Trilateralnom komisijom, čije je članstvo (koje čini nešto manje od 400 iznimno utjecajnih pojedinaca iz političkog i poslovnog svijeta) stalno, za razliku od sastanaka Bilderberškog skupa, na koju se ugledne učesnike poziva ad hoc. Ulazak u bilo koju od tih grupa predstavlja ulaz u jednu te istu internacionalnu elitu, međutim se - prema dostupnim podacima - od članova Trilatelarne komisije traži stalniji angažman.
Trilateralna komisija ((engl.) Trilateral Comission
je privatno udruženje osnovano 1973. godine sa svrhom promoviranja bliskih odnosa između SAD, urope i Japana.Inicijator osnivanja bio je David Rockefeller, jedan od vodećih članova iznimno bogate obitelji Rockefeller. Danas ima nešto manje od 400 članova, koji dolaze iz reda najviđenijih osoba iz poslovnog i političkog života.Izdaje razne izvještaje ("Trilateral papers") kojima se želi utjecati na globalna kretanja; tako na samom početku djelovanja Trilateralne komisije nalazimo izvještaj "Kriza demokracije"("The Crisis of Democracy: On the Governability of Democracies") od znamenitog Samuela P. Huntingtona[1] u kojem se autori zalažu za demokraciju sa manje sudionika i procedura, ali više autoriteta vlasti.
Među najutjecajnijim pripadnicima Trilateralne komisije nalazimo primjere Henrya A. Kissingera bivšeg državnog tajnika SAD-a i dobitnika Nobelove nagrade za mir 1973., Marija Montija, bivšeg članaEuropske komisije i premijera Italije; Madeleine K. Albright, američke državne tajnice (tj. ministrice vanjskih poslova) za vrijeme predsjedništva Billa Clintona, Carla Bildta, bivšeg premijera i potom ministra vanjskih poslova Švedske, svojedobno Viskog predstavnika za BiH; Alana Greenspana, dugogodišnjeg (1987.-2006.) šefa Sustava federalnih rezervi (FED), Paula Volckera, koji je bio šef FED-a 2009.-2011. (inače rukovodilac u tvrtkama iz konglomerata Rockefellerovih, poput Chase Manhattan Bank i Rockefeller Gropu, Inc.); Jeana-Claudea Trichettea, bivšeg šefa Europske središnje banke(2003.-2011.).
Iz Hrvatske su u članstvo Trilateralne komisije primljeni Kolinda Grabar-Kitarović, bivša ministrica vanjskih poslova i europskih integracija RH i potom pomoćnica glavnog tajnika NATO-a, Franjo Luković, predsjednik uprave Zagrebačke banke d.d. i odvjetnik Marijan Hanžeković[2]
Trilateralna komisija se zalaže za globalnu dominaciju načina organizacija gospodarstva i društva kakvi postoje u vodećim zemljama Zapada (tj. kapitalizma i demokracije).
Brojni kritičari smatraju Trilateralnu komisiju opasnom koncentracijom moći, i smatraju da doseg njihovih dogovora mora nadilaziti ono što su voljni podijeliti sa javnošću. Na razini teorije urote, pokušavaju se dokumentirati njihovi potencijali da utječu na svjetska kretanja mimo nekih demokratskih izbora i drugih načina formiranja legitimne vlasti, te veze sa tajnim društvima. Trilateralna komisija je usko povezana sa Bilderberg grupom.[3]
..."Ulazak u bilo koju od tih grupa predstavlja ulaz u jednu te istu internacionalnu elitu, međutim se - prema dostupnim podacima - od članova Trilatelarne komisije traži stalniji angažman."...
..."sastaje se na raznim lokacijama jednom godišnje radi raspravaljanja o budućnosti svijeta."...
Budući da su mase ljudi suočene s raznovrsnim svjetskim problemima pri čemu im se uprno nameću marginalni razlozi, ovi gornji tekstovi možda sugeriraju prave odgovore. Ali to podrazumijeva drugačiji pristup progresivnih snaga u svom djelovanju.
J.A.
Post je objavljen 11.11.2014. u 18:20 sati.