Animacija crteža je dugotrajan i mukotrpan posao i to mogu samo najuporniji. Tu izjavu možete ćuti od svih koji su se barem probali baviti animacijom. U okviru "Filmske grupe" puno je strpljivih filmaša pa iako smo već izvjestili da dobro napreduje crtić koji rade srednjoškolci valja spomenuti i najmlađe jer su i njihovi crteži "prohodali" na ekranu pa posao postaje sve zanimljiviji iako se u stvari još uvijek nalazimo na početku jer još je puno posla pred nama.
Dok najmlađi animiraju, oni malo veći prihvatili su se montaže materijala koji je snimljen u subotu pa je za očekivati da će uskoro biti završen i "Ulični svirač".
Uz pomoć policije savladali nasilnika
Policija je pomogla i nasilnik je savladan. Naravno, radi se samo o dječjem filmu čije je snimanje danas završeno jer je konačno sunce na nekoliko sati stvorilo ambijent kakav je bio i na početku snimanja. Film radnog naslova "Ulični svirač" mali su filmaši započeli snimati još prije prvog snijega pa su morali čekati da vremenske prilike budu kakve su bile i na početku snimanja jer se radnja filma odigrava u nekoliko dana.
Zabavno je bilo na snimanju a najviše smijeha bilo je za vrijeme pregledavanja materijala nakon snimanja. Naravno smijali su se svojim pogreškama i nespretnostima na snimanju. U ponedjeljak slijedi početak montaže.
Drage moje pajdašice i pajdaši, već se dugo spravljam, da vam spripovedam, kak sem ja, vaš pitomački Bača Mato letos bil na izletu vu Pečuhu v Mađarskoj. Dodijalo mi je stalno biti doma i v Maru buljeti, pak sem se raspištoljil i prikrpal izletnikima kaj su z avutobusom išli na organizerani izlet.
Dok sem sel v njijov avutobus skontal sem da tam ima sveta ne samo z Hrvatske nek i z okolnijov držav. Si oni su bili "oboružani" z velikema skupema foto aparatima i kamerama. Ja sem siromak, samo gledel kak se oni igraju z tema svojema igračkama, a ja svojega posuđenoga maloga aparateka nesem se ufal ni pokazati toj gopspodi. Bojal sem se da mi se ne budu smejali. V Pečuhu šofer nas je dopeljal na skorom najvekši breg v stari del grada, blizo Kaptola.
Tu smo se zrinuli van z avutobusa, a vodič je rekel – sad ite kam očete, slikajte i delajte kaj očete, a v tri vure popolne dojdite tu k avutobusu, kaj pemo doma. Na takvoga nekaj ja nesem bil spremen. Počel sem briguvati. Božeg dragi, kaj bu z menom? Pak ja od te gospode malo koga poznam. Kaj ako se zgubim vu tem velikomu gradu? Ko bu mene bogca tu našel? Al vremena za spremišljanje neje bilo. Družina od okre 35 ljudi, kaj ženski kaj muškijov, za čas se je rasprlantala po gradu. Raztepli su se kak listje dok ga v jesen veter nosi. Nestali su spred mojijov joči, saki na svoju stranu. Ja sem se odma prišljisal jenoj maloj grupi i mislil sem si – strela boža od ovijov me niko nebu raskoljil.
Ako me ovi ostave ja bum spropal. Ko me bu našel v temu velikomu gradu?- Skupa sem z njema došel na nekakov veliki trg. Rekli su da je to pečuhski Kaptol. Si skupa išli smo po nekakvema visokema štengama, da bi ondar došli na veliki ravni plac. Tu sem spazil čoveka napravljenoga od sprepljetene žice.
To se je Franc List nagledaval z svoje rodne iže, tak sem bil vpučen. V tem kvartu na najlepšemu mestu bila je velika stara bazilika s pet tornjov po kojema je, rekli su mi, Pečuh negdar zdavna dobil ime. Nuz to su mi ti moji pajdaši rekli da su si oni tu već bili. Kak ja te lepote nigdar nesem videl, a vi znate da sem znatiželjen kak nebeski mesec, vputil sem se to videti. Kaj sem drugo i mogel? Lepo je to i bormeš se ima kaj za videti.
Samo, brati dragi, dok sem ja z tijov katakombi zišel van na sunce, od moje družine z avutobusa više ne bilo ni traga ni glasa. Si su se razišli kak rakova deca. Bormeš sem si gadno počel zmišljati kaj bu sad z menom? Ondar sem glavu zdigel kak puran dok kani iti – bulj, bulj…, pak sem rekel - Kud si Turci tud i vaš Bača Mato.
Motal sem se po Pečuhu, kak pezdec po turu. Okre mene je bilo turistov ko zna otkud se, al zmed sega toga sveta, ja sem bil sam, kak prst. Španceral sem se po gradu. Nabasal sem na nekakvu vuljicu punu lokotov. Potlem dok sem pital kaj je to, rekli su mi da je to delo zaljubljenijov parov kaj su se prije venčanja tu došli zareči na večnu ljubav i ostavili svoje zaklučane lokote. Videl sem kipe, cirkve, kule, muzeje, dučane pune robe, al z malo mušterij kaje bi to kupuvale.
Sem si mislil – oni su u Evropskoj uniji, mortim je to nama za mustru. Sečam se bila je sobota pak je i avutov na vuljici bilo nekek malo. Študeral sem, gruntal, samuval, a imal sem vremena, pak sem si mislil da je i Mađarima skup benzin. Ondar sem se z visokoga brega spustil v nižeše vulice v gradu. Potlem sem pak išel v breg i tam okre dve vure popolne spazim ja našega avutobusa. Je, od dve do tri vure popolne još je cela vura. Avutobus je bil zaprt, pak sem odlučil još malo odati po gradu, da tu vuru nekak zatrajbam.
Zmislil sem si da bum još malo razgledal Kaptola z gornje stranu. Tak vam se ja španceram, kak posran golub, po Kaptolu, okre te valjdar najvekše cirkve v gradu, kad najemput spazim ja nekaka velika visoka vrata. Kolko sem videl, napravljena su bila od debeloga crnoga drva, na kojema su švarbom napravljene strele, koplja i kaj ja znam kaj još se ne.Vrata su bila otprta, lepo su se nijala na pantima i zvala me z vuljice k sebi. Z druge strane vrat moje joči su zgledale takve lepote kakve si ni v najlepšoj senji nemrete zmisliti. V nutri je bil srednjovekovni, prelepi stari perivoj. Potlem sem čul da se to tak zove. Bilo je tu najlepšega cvetja i grmlja sijov feli.
Cvele su i dišale šipkovaće, oliti crlene ruže. Z starijov fontani, prav za prav, prelepi kamenitijov kipov tekla je u okrugla jezerca, čista bistra voda. Se, to, me je vleklo k sebi, kak čmele na med. Ko bi mogel vujti takvoj silnoj lepoti? Kak se razme, došel sem v nuter. Ja sem se vuto zagledel, kak tele v nova vrata, a noge su same išle se dalje i dalje. Tak sem došel v jeden čošek toga parka, koj je bil tak lep kaj sem mislil da sem v raju. Okre visoke vode kaj je štrkljala v zrak raslo je v redu okre deset preveč lepijov agavi. Se su bile vekše neg ja. To kaj sem videl, vele da se zove botanički vrt, kad je bilo sakakvoga niskoga grmlja i cvetja. Bila je to milina, da ti joči van skoče od silne dragošće. Tu sem zvadil z žepa svojga maloga aparatljina pak sem napravil slike koje i vi sad gledite. Celoga toga ograđenoga dvora, v kojem je v jenem čošku bilo puno avutov, v drugom starijov kameni kipov, starcov, kaj su se tu počivali.
Ondar mi se preblješčalo pred jočima i setil sem se da je vreme da ja od otud zidem van. Tak zanesen kak pustinjak, došel sem pred ona ista visoka vrata, kaj bi zišel z toga velikoga dvora van. Brati dragi, kaj mislite kaj sem spazil? Velika vrata kaj su se zibala i domamila me v dvor, bila su čvrsto zaprta i zasunjena z debelem drvenem zasunom na struju. Gledim ja vrata, mortim su ona gledela i mene. Gledim zasuna. Gledim na vuru. A kaj sad? Kak bum ja z toga prelepoga dvora zišel van? Se sem spregledal, zopipal, zpreodal i znal sem samo jeno: Zaprt sem v rešt v prelepem parku, sam, samcat kak Job i nikak si nemrem pomoći.
A kaj bu sad? Ko me bu z toga rešta zvadil? Plot je bil cigleni, meter debel, visok okre dva metra, a ja trifrtaljec. Kaj da delam? Na jenem mestu našel sem nakakva nova vrata polešce naslonjena na zid spram vuljice. Spuzam ja gore, al kaj mi to vredi. Dignem visoko ruku, a ona dosegne do vrja ograde. Mene znutra, van niko nemre ni čuti ni videti. Moj prelepi perivoj preobrnul se je v srednjeveki rešt, z kojega nikak nemrem vlesti van. Samo sem se mogel bogu moliti da me stoga rešta zvadi. Počel sem stiskati nekakve gumbe na stuji na visokema vratima. Tri put je zažvenčala sirena po gradu. Ni to nikaj neje pomoglo. Najemput vutema mukama i jadima, spazim ja zmed zida i tijov visoki vrat, reška deset cm širokoga. Mene čez njega niko neje mogel videti, al zato sem ja spazil nekakve ljude kak idu po vuljici.
Vičem ja njima – ljudi ja sem turist, zaprt sem. Zašel sem vnuter i sad nemrem van. Prosim vas pomognite mi -. Divanili su se po hrvatski i primetil sem da su me čuli, al su zbrisali, kak megla v proleće. Skorom sem se rasplakal od muke. Nesem se više odvajal od luknje v pljotu. Tak sem bil sreten dok sem pak za neko vreme spazil čoveka i ženu, kaj su se divanili ne baš dobro, al ipak po hrvatski. – Oslobodite me ljudi z ovoga rešta, kak boga sem prosil – počel sem vikati z nutra. Ja sem z Hrvatske. Tu sem samo turist i bu me ostavil avutobus. Nikaj bez bože pomoći.
Ljudi su zastali i šteli su čuti moje jade. Divanili su se tu i z nekakvom susedom koja jem se javila prek puta. Čul sem da je ta suseda rekla da tu, gdi sem ja bil, idu turisti, koji se prvo najave. Tu mora biti nekakov porter koj bu otprl ta vrata. Neje me napušćala nada da me ti dobri ljudi nebudu ostavili bez pomoći i da glede da mi pomoru. Ja sem se z njema divanil i zadržaval je da me ne ostave samoga. Rekli su mi da žive v Batini na Mađarskoj strani i da su Hrvati. Dok smo tak pripovedali, pred vrata je došel i stal jeden gospon v avutu. On je stisnul nekakvoga gumba. Moja zarobljenička vrata su se rasprla i ja sem, kak tica z krletke, zletel na slobodu. Kak bez duše nabežal sem v naš avutobus. Neko bi mogel misliti da sem se ja v Pečuhu zgubil. Nesem, brati dragi. Ja sem bil zaprt. Presreten sam bil dok sem se vrnul k mojoj ženi v Pitomaču. Itak mi je v našoj Hrvatskoj najlepše na svetu. Celem putom v avutobusu prema domu sećal sem se i počkoma govoril onu Gunduličevu - O mila o draga o slatka slobodo -.
Do 15. veljače prijave za kulturno – turističke inicijative
Hrvatska turistička zajednica, Ured za kulturni turizam, objavila je obrazac za potpore poticanja kulturno turističkih inicijativa. Ciljevi potpore za poticanje kulturno – turističkih inicijativa za sufinanciranje u 2008. godini su podizanje standarda interpretacije, opremljenosti i kvalitete kulturno - turističkih proizvoda. Potpora dugoročno doprinosi stvaranju kritične mase novih kulturno - turističkih proizvoda koji su suvremeno interpretirani i prezentirani kako bi obogatili zadovoljstvo postojećih posjetitelja i doprinijeli stvaranju kvalitetnijeg imidža destinacije, povećali potrošnju posjetitelja i produžili sezonu. Prioritetne kulturno-turističke inicijative koje će se financirati tijekom 2008. godine, su one s kojima će se: podići razina kvalitete promocije kulturno turističkih proizvoda, kulturnih resursa i lokaliteta od kulturno - povijesnog značaja u zemlji i inozemstvu; obogatiti kulturno turistička ponuda destinacije; doprinijeti produženju turističke sezone; razvijati svijest regije o važnosti razvoja kulturnog turizma.
Za potporu se mogu prijaviti sve pravne i fizičke osobe, zadruge, udruge, ustanove i ostali čiji je projekt u skladu s navedenim kriterijima prijavljuju se Županijskoj turističkoj zajednici.
Odobrena sredstva ne mogu se koristiti za redovne troškove poslovanja organizacije, plaće djelatnika, stipendije i studijska putovanja, marketinške materijale (prospekti, leci, brošure i sl.) programske dokumente poput marketinškog plana te za projekte koji se već financiraju iz drugih stavaka. Detaljnije informacije s pripadajućim obrascem mogu se pronaći na službenoj Internet stranici Virovitičko – podravske županije (www.vpz.hr) u rubrici „NATJEČAJI“. Inače popunjeni obrasci dostavljaju se Turističkoj zajednici županije na čijem se području nalazi organizator najkasnije do 15. veljače 2008. godine. Turističke zajednice županija će kandidature za dodjelu potpore kulturno-turističkim inicijativama proslijediti najkasnije do 20. veljače 2008. godine Glavnom uredu Hrvatske turističke zajednice - Uredu za kulturni turizam, s napomenom: Kandidatura - kulturno-turističke inicijative 2008. Savjet za kulturni turizam Hrvatske turističke zajednice neće razmatrati predložene kulturno-turističke inicijative ako ne zadovoljavaju svim zadanim kriterijima, ako nisu predložene na obrascu i ako nisu dostavljene Glavnom uredu u zadanom roku. Vpž
Od 14. – 16. veljače seminar Obrazovanje za turizam na seljačkim gospodarstvima i ruralni turizam
U organizaciji članova kluiba „Selo“, „Hrvatskog farmera“ i Virovitičko – podravske županije, te u suradnji s Ministarstvom turizma, Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, od 14. do 16. veljače, u hotelu Višnjica, Sopju, Zlatnom klasu (Otrovanec), održati će se seminar na temu "Obrazovanje za turizam na seljačkim gospodarstvima i ruralni turizam". Seminar je namijenjen registriranim i potencijalnim turističkim seljačkim gospodarstvima i poduzetnicima u ruralnom turizmu, te svima onima koji rade na području ruralnog turizma (jedinice područne i lokalne samouprave, turističke zajednice, komore, udruge, poljoprivredno savjetodavna služba i ostali zainteresirani). Prijavu za sudjelovanje primaju se do 11. veljače. Vpž
HOK Područna obrtnička komora Virovitica u skladu sa svojim Programom promocije razvoja turizma kao gospodarske grane kontinentalnog turizma na ovogodišnjem sajmu Viroexpo pripremila je gastronomsku izložbu tradicionalnih jela i pića ovoga kraja.
Za tu su izložbu odabrana tradicijska jela koja su pripremili učenici Srednje škole ugostitelja iz Pitomače i restoran "Zlatni klas" iz Otrovanca. Izložena jela predstavio je Branko Tkalčec, predsjednik Ceha ugostitelja Virovitičko-podravske županije.
- Predstavljamo jela koja se pripremaju zimi, pa otuda i tematski naziv "Zima na podravskom stolu". Poslije svinjokolja ima kobasica, ćurki, zelja, dimljenih prga, kruha raznih vrsta, žganaca, prosene i heljdine kaše. Od divljači smo pripremili srneći paprikaš, a pripremili smo i grah na "ciganski način".
Vrijedi kušati ove plodove naše ravnice.
Uz jela na stolu predstavljena su i pića - vina proizvedena na području županije. Od bijelih vina prezentiran je rajnski rizling s Aršanja, chardonnay i graševina s vukosavljevačkog područja, a od crnih vina izložena je frankovka iz Vukosavljevice. Na stolu su se našla i tzv. voćna vina, vina proizvedena od višnje, jabuke i kupine koja su stigla iz Orahovice.
Prošla nedjelja za Vatrogasnu zajednicu općine Pitomača bila je radna. Nakon odslušanog gradiva od 28. prosinca 2007. do 20. siječnja ove godine 48 vatrogasaca u pitomačkom vatrogasnom domu polagalo je ispite. Njih 39 postali su vatrogasci prve klase, a devetero je unaprijeđeno u vatrogasne dočasnike. DVD Pitomača ima 2 vatrogasca I. klase i 4 dočasnika I. klase, DVD Kladare 4 vatrogasca I. klase, DVD Turnašica 9 vatrogasaca I. klase, DVD Velika Črešnjevica 8 vatrogasaca I. klase i jednog dočasnika I. klase, DVD Dinjevac 4 vatrogasca I. klase i dva dočasnika I. klase, DVD Grabrovnica 7 vatrogasaca I. klase, DVD Otrovanec jednog vatrogasca I. klase i dva dočasnika I. klase, DVD Sedlarica 2 vatrogasca I. klase i DVD Starogradački Marof 2 vatrogasca I. klase. Svi kandidati pokazali su zavidno znanje i vještine, rekli su predavači: Josip Nemet, Livio Lauš i Neven Milanović, a to su potvrdili i članovi ispitne komisije: Milan Majetić, vatrogasni zapovjednik Virovitičko-podravske županije, Zdravko Fras, zapovjednik Vatrogasne zajednice općine Pitomača i Franjo Nemet, zamjenik zapovjednika Vatrogasne zajednice općine Pitomača.
Fotografija:Željko Grgačić,Tomislav Saić i Ivan Lovreković
Sukob svjetla i tame,šarenilo najrazličitijih boja koje nas okružuju od prvih doticaja s okolinom,neodoljivi su izazov gotovo svakom koji ima potrebu da se kreativno izrazi,da već pri prvom susretu s takvom mogućnošću,krene putem vizualnog uobličavanja svega oko sebe.
Iz te subjektivne perspektive kojoj je svijet velika nepoznanica,nastaju ponekad čudesne,vrlo maštovite,često i nadrealne kreacije vlastitog doživljaja vanjskog okružja,bio to kist,boje ili fotoaparat.
Oni nadareniji i uporniji,ostaju trajno vezani neraskidivim nitima za taj čudesni svijet boja i oblika kojima se sve uvjerljivije izražavaju,prikazujući svoj nutarnji svijet kroz vanjski prikaz koji biva zrcalni odraz onog najskrivenijeg i najintimnijeg u nama.
Tomislav Saić prije više godina ušao je radoznalo kroz ta čudesna vrata kreativne igre u svijet boja,oblika i vizualnih kompozicija koje su ga vukle da se i sam očituje kao odličan crtač i slikar,ali paralelno s tim i kao kreator izuzetno zanimljivih,upečatljivih i likovno skladnih umjetničkih fotografija.Njegov očito urođeni senzibilitet vrlo precizno zapaža suptilne detalje unutar beskrajne raskoši pejzaža i svega što okružuje živo biće.Prividni nesklad pojedinih elemenata koji mogu poremetiti «idealni» sklad njegovih kompozicija,nepogrješivo eliminira da bi stvorio zadovoljavajuću ljepotu unutar četvrtastog okvira fotografije i izbjegao monoton prikaz uobičajene stvarnosti.
Zaželimo mu od srca daljnje usavršavanje i sve dublji fizički i duhovni pogled u samu srž vizualne ljepote... U Koprivnici,11.siječnja 2008.
Slikar:Ivan Lovreković
Prva samostalna izložba fotografija Tomislava Saića otvorena je u petak,25.siječnja u dvorani Općine Pitomača prigodnim govorom slikara Ivana Lovrekovića i načelnika Općine Pitomača Željka Grgačića.Među brojnim posjetiteljima izložbe bili su i voditelji pitomačkog Foto-video kluba Zdravko Jakupec,Foto-kino kluba iz Đurđevca Kruno Heidler i poznati podravski slikar Stjepan Ivanec.
O autoru:
Nakon niza godina crtanja i slikanja tijekom 2004.ozbiljnije se počeo baviti fotografijom te se priključio pitomačkom Foto-video klubu"Omega",sadašnji Foto-video klub "Mirko Lauš".Član je www.fotozine.org te www.hrphotocontest.org. Značajniji uspjesi: -prva nagrada na 1.Međunarodnoj reviji turističke fotografije"TOURPHOTO"2005.u Đurđevcu,za fotografiju "Beskrajni putnici" ,listopad 2005.
-sudjelovao u opremanju fotografijama zbirke poezije "Drvo naše ljubavi",autorice Slavice Mernjak,studeni 2005.
-pohađao sedmodnevni fotoseminar "FOTOSOFIA" pod vodstvom Damira Hoyke,listopad 2006.
-izlagao u CROARTPHOTO Clubu u Zagrebu na izložbi najboljih fotografija pristiglih na natječaj "Očistimi Hrvatsku od auto olupina",veljača 2007.
-izlagao na salonima umjetničke fotografije u Đurđevcu 2005.,2006.,2007.
-objavljivao fotografije u časopisu DIGITAL FOTO MAGAZIN
Prva samostalna izložba fotografija Tomislava Saića pod nazivom „San“ može se pogledati od 19 sati u petak 25. siječnja ove godine u dvorani Općine Pitomača kada će biti i otvorenje izložbe.
Policijski službenici Policijske uprave virovitičko – podravske jučer su temeljem naloga Županijskog suda u Bjelovaru pretražili kuća i druge prostorije S.D.(28) i M..D.(33) također sa područja općine Pitomača. Pronašli su jednu pušku s optičkim ciljnikom, jednu detonatorsku kapslu, dijelovi oružja, 25 komada streljiva raznog callibra koje su nepovlasno posjedovali.Protiv počinitelja, slijedi podnošenje Kaznene i Prekršajne prijave nadležnim sudovima. Virovitica.net
Humanitarna udruga Podravsko sunce priređuje Tamburaško-folklornu večer koja će se održati u nedjelju 27-og siječnja u kino dvorani u Pitomači s početkom u 18 sati.
Na koncertu sudjeluju: Podravski mužikaši, Licitari, Sinovi Podravine, Stranica dnevnika, KUD-ovi Otrovanec, Starogradački Marof, Kladare i Pitomačanka, te vokalna grupa Đurđevčice.
Ulaz: dobrovoljni prilozi za akcije Humanitarne udruge „Podravsko sunce“.
POPRAVAK ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA
Zbog radova na elektro postrojenju dana 23.01.2008. od 09,00 sati do 09,30 sati bez struje biti će mjesto Sedlarica od k. br. 32 i 37A do k. br. 66 i 65, Pitomača od 12,00 do 12,30 sati dio ulice Vinogradska od broja 127 i 164 do kraja prema Otrovancu.
Ivan Ilinčić rođen je 1985. godine, po struci je KV automehaničar i KV vozač. Živi u Maloj Črešnjevici, u domaćinstvu svojih roditelja. Položio je vatrogasni ispit i već pet godina je član Dobrovoljnog vatrogasnog društva Pitomača. Od sredine prosinca prošle godine u vatrogasnim domovima u Pitomači i Turnašici traju tečajevi za vatrogasne časnike, a Ivan Ilinčić je polaznik tečaja za vatrogasnog časnika prvog stupnja. Dvije godine je član Interventne postrojbe Virovitičko-podravske županije. Budući da je zapovjedno vozilo PUCH pitomačkog DVD-a mobilizirala Državna uprava za potrebe zaštite i spašavanja, 2006. godine vozilo i vatrogasac Ivan Ilinčić upućeni su na gašenje požara u Dalmaciju na otok Lastovo. Tamo je Ivan proveo cijelu protupožarnu sezonu za trajanja turističke sezone. Tijekom ljeta 2007. godine gasio je požare oko Dubrovnika, Metkovića i u Orebiću. Vatrogasna baza bila je na poluotoku Pelješcu. U ekipi kojoj je pripadao bili su vatrogasci sa svojim zapovjednim vozilima autocisternama i navalnim vozilima iz Slavonskog Broda, Nove Gradiške, Karlovca, Pakraca. Ivan se je na Pelješac dovezao zapovjednim vozilom PUCH. U ekipi su bili, priča Ivan, vatrogasci uglavnom iz unutrašnjosti - kontinentalci, osim iskusnih zapovjednika iz Šibenika, dobrih poznavaoca gorskih terena i specifičnosti njihovog kraja.
- Upoznao sam nove ljude, stekao brojne prijatelje, suočio se s njihovim terenima, klimom, morem. Stekao sam dragocjena vatrogasna iskustva. U mojim godinama nije mi bio nikakav problem nositi punu naprtnjaču s 25 litara vode po požarištima u vatrenim stihijama. Bili smo i dosta dobro opremljeni. Najvažniji su nam bili vatrogasne čizme, kombinezoni i kacige. Ljeto sam proveo tako što sam 15 dana gasio požare ili dežurao u Dalmaciji, a 15 dana sam bio kod kuće u Maloj Črešnjevice i to od 20. lipnja do 22. rujna 2007. godine.
Bilo je i teških trenutaka.
Cjelovit tekst u tiskanom izdanju
Barica Mihoković Virovitički list
Blizu lovačkog doma u Kalinovcu djeca našla mrtvog Krešu Rončevića (56)
KALINOVAC Profesor, hrvatski branitelj i lovac Krešo Rončević (56) iz Kalinovca nedaleko od Đurđevca, ubio se ispalivši si hitac u glavu. Za mjesto samoubojstva odabrao je malu nadstrešnicu u blizini Lovačkog doma Kalinovac, vjerojatno zato što je i sam bio član Lovačkog društva iz Kalinovca.
Prema liječničkom nalazu, tragedija se dogodila u ponedjeljak u prijepodnevnim satima, a mrtvo tijelo slučajno su pronašla djeca jer u to vrijeme u domu nije bilo posjetitelja.
Prema pričanju njegovih najbližih prijatelja koji su se zatekli na mjestu događaja, Rončević je prije radio u centru "Vinko Bek" u Zagrebu s djecom s posebnim potrebama, a onda je upao u probleme i izgubio posao.
U međuvremenu je s prvom ženom Martom sagradio kuću u Čučerju nedaleko od nekadašnjeg Pionirskog grada, no rastali su se nakon 20 godina braka. Rončević je sudjelovao u Domovinskom ratu.
Uz mnoge životne probleme, Rončević je na koncu i teško obolio, no nije stekao status ratnog vojnog invalida i nije imao nikakvih stalnih prihoda. Ponovo se doselio u Kalinovac, gdje ju u Cigleni živio s majkom.
Prije očajničkog čina Rončević je napisao oproštajno pismo u kojem moli rodbinu, prijatelje i znance da mu oproste na činu, te ujedno zahvaljuje prijateljima koji su mu pomagali u životnim teškoćama. Večernji list
U ugostiteljskom objektu "Rojal" u Kloštru Podravskom otvorena je izložbe slika Slavice Vlajinić, više medicinske sestre i slikarice. Otvaranje je istovremeno bio i skup zdravstvenih djelatnica na kojem se okupilo 25 uzvanica, mahom njenih prijateljica iz Doma zdravlja Virovitičko-podravske županije, Ispostava Pitomača.
Ovo je treća Slavičina likovna izložba, a upriličila ju je u povodu godišnjice prerane smrti kolegice i najbolje prijateljice, također medicinske sestre Marije Filjak, za koju je vežu najljepše uspomene.
- Ova izložba je potvrda minulog prijateljstva koje se ne zaboravlja - rekla je Slavica, zahvalivši pritom i Božici Gobec, prvoj susjedi koja je dala dio sebe kada je to bilo najpotrebnije pokojnoj zajedničkoj prijateljici Mariji Filjak.
Izložbu je otvorila slikarica Milka Novosel:
- Ovo što u slikarstvu radi kolegica Slavica Vlajinić je umjetnost, a umjetnost je varka, kako je to davno izgovorio veliki slikar Picasso. Varka je prekrasna jer briše razliku između stvarnosti i fikcije. To se možemo vidjeti na ovoj izložbi, na njeno cvijeće mogli bi slijetati leptiri.
Poziv je namijenjen svim stanovnicima, jedinicama lokalne samouprave, tvrtkama i institucijama koje djeluju na području Općine Pitomača.
Cilj prikupljanja projektnih ideja je identificirati i prikupiti projekte koji su od interesa za razvoj Općine i koji su u skladu sa definiranim strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama Programa ukupnog razvoja, a koji će biti predloženi za sufinanciranje od strane Općine, Županije, fondova Europske unije i drugih domaćih i inozemnih donatorskih institucija.
Projektne ideje prijavljuju se preporučeno putem pošte, e-mailom opcina@pitomaca.hr ili osobno dostavom na sljedeću adresu: Općina pitomača
Gajeva 26/1
33 405 Pitomača
Prijave se primaju zaključno 30 dana od dana objave poziva.
Za dodatne informacije, kontaktirajte Općinu Pitomača – tel.782 -840
Općina Pitomača poznata je po velikim odazivima na humanitarne akcije a u prve dvije ovogodišnje akcije DDK 11.i 17.siječnja sakupilo se čak 81 dobrovoljnih darivaoca krvi.
Gradsko društvo Crvenog križa Virovitica u Pitomači ,17.01.2008. godine organiziralo još jednu uspješnu akciju darivanja krvi za mještane Pitomače i okolnih mjesta. Odaziv darovatelja krvi je bio velik te su Pitomačani i ovaj puta iskazali svoju humanost. Tom prilkom krv su darovali :Josip Kožarić,Stjepan Ivanic,Zlatko Ban,Bruno Jakelič,Nikola Sabo,Mladen Mihaljević,Željko Strahonija,Ivica Kalenik,Marin Rengel,Željko Kranjc,Željko Kovač,Tomislav Jakupec,Željko Čupen,Adela Tišljarec,Ivica Varga,Marijan Hencl,Slavko Nemet,Marijan Štukar,Ranko Sabljić,Ivo Starčević,Branko Halapa,Željko Predragović,Branko Lovrenčec,Jasmina Jakupec,Zlata Kovačević,Željko Grgačić,Ante Putnik,Tomislav Lalić,Josip Tončić,Zlatko Rakijašić,Veljko Lozančić,Božica Majstor,Ivan Mioč,Damir Skec,Tereza Schmidt,Zdravko Fras,Hrvoje Šokec,Marko Šokec,Zdravko Gucek,Zlatko Jakupec,Ivan Smrček,Petar Sučić,Perica Petričušić,Mara Petričušić,Božica Veršec,Ivan Jambrošić,Mirjana Gomerčić,Višnja Veličan i Marija Dent.
Za Viroexpo 2008.prijavljeno 507 izlagača,27 iz Pitomače
Ovogodišnji 13. Međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede, Viroexpo 2008. koji će se od 17. do 20 siječnja održavati u Virovitici, srušio je sve dosdašnje rekorde u smislu broja izlagača. Naime, na ovogodišnjem sajmu, nastupiti će 507 izlagača, odnosno 66 više nego li ih je bilo prošle godine (tada je nastupio 441 izlagač) iz 16 zemalja. Ukupna površina sajma jest 12.554 četvorna metra, od čega je 4.850 četvorna metra zatvorenog izložbenog prostora, 7.254 četvornih metara otvorenog izložbenog prostora, te 450 četvornih metara otvorenog natkrivenog prostora. Podsjetimo, zemlja partner ovogodišnjeg Viroexpa 2008. je Njemačka.
PITOMAČA NA VIROeXPO 2008.
1-JAKUPEC ĐURĐICA
Exponati: - vino Frankovka
2-JAKUPEC MARIJAN
Exponati: - vino Graševina
3-KOVAČ NEVEN
Exponati: - vino Graševina, vino Rajnski rizling
4- KOVAČ ZDRAVKO
Exponati: - vino Frankovka
5-LUKAČIĆ JOSIP
Exponati: - vino kupinovo
6-MAĐERČIĆ ZDRAVKO
Exponati: - vino Rizling, Župljanka i Plavac
7-MIKAC JOSIP
Exponati: - vino Frankovka, vino Graševina
8-PEROVIĆ SLOBODAN
Exponati: - vino Rajnski rizling
9-ŠKRINJAR ZDRAVKO
Exponati: - vino Graševina i Slankamenka
10-ŠUBIĆ ŽELJKO
Exponati: - vino Frankovka, vino Stolno bijelo
11-VELIČAN FRANJO
Exponati: - vino Frankovka, vino Graševina
12-HERBARIUM d.o.o. Pitomača
Exponati: - Čajevi, ljekovito bilje, tinkture
13-UDRUŽENJE OBRTNIKA PITOMAČA
14-PARKETAR Pitomača
Promocija: - proizvodnja i postavljanje parketa
15-PREPELEC BOTKOVIĆ Pitomača
Promocija: - uzgoj stoke
16-SLATKI SAN Pitomača
Exponati: - kolači
17-TONA Pitomača
Promocija: - uzgoj poljoprivrednih kultura i sjemenja, proizvodnja
poljoprivrednih strojeva
18-tkz "lovci" a ustvari ubojice divljači
19-M.I.P. METAL d.o.o. Pušćine PJ Pitomača
Exponati: - proizvodi crne i obojene metalurgije
20-PALKOVIĆ d.o.o. Pitomača
Exponati: - namještaj
21-PTO MERKUR Pitomača
Exponati: - bebi oprema za krštenja, PVC ambalaža
22-AD ARMA d.o.o. Pitomača
Exponati: - marketing, grafički dizajn
23-CROMING d.o.o. Pitomača
Exponati: - promotivni materijali
24-CLUSTER GRADITELJA
Exponati: - promotivni materijali
25-TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE PITOMAČA
Adresa: 33405 Pitomača, Trg kralja Tomislava 9
Telefon: 033/782-442
Predsjednik: RIKARD BAKAN
Exponati: - promotivni materijal
26-UWE d.o.o. Pitomača
Exponati: - odjevni trikotažni program iz vlastite proizvodnje za
djecu i mlade
27-VELIČAN d.o.o. Kladare
Exponati: - automobili
Mlađi članovi "Filmske grupe" trenutno rade na 3 crtana filma, dva igrana a upravo je pri završetku jedan od dva započeta dokumentarna filma. Kako to spada u gotovo možemo reći redoviti rad, nismo tome posebnu pažnju pridavali objavljivanjem tih informacija i zato smo zaslužili kritiku upućenu od nekolicine malih filmaša. Ispunjavamo njihov opravdani zahtjev pa sve čitatelje o njihovom radu evo izvješčujemo a također na njihov zahtjev objavljujemo i više fotografija s današnjeg rada. I ubuduće ćemo nastaviti praksu upravo navedenu.
Članarina
Molimo sve članove da do 31. 1. podmire svoju financijsku obavezu prema udruzi PING, odnosno članarinu.
To možete učiniti na 2 načina, uplatiti pomoću opće uplatnice na žiro-račun broj 2360000-1101837733 i pod poziv na broj upišete svoj članski broj, a drugi način je da dođete do tajnika Udruge (Foto Begović u vremenu od 12 - 18 sati) i uplatite.
------------------------------------------------------------------ RADOVI!!!
19. i 20. 1. (subota i nedjelja) dolazit će do prekida u radu pojedinih točaka ili cijele mreže zbog radova i testiranja nove opreme. Molimo sve članove koji su voljnji pomoći i nemaju strah od visine da se jave na mail, a o detaljima će biti obavješteni putem maila .
------------------------------------------------------------------- Spajanje novih članova
Tehnička služba Udruge PING počinje sa spajanjem novih članova od 15.02.2008. godine.
Razlog je što do 15.02. nismo u mogućnosti nabaviti antene za spajanje članova. Zato Vas molimo za strpljenje i razumjevanje.
------------------------------------------------------------------- Rekonstrukcija mreže
Završena je 1. faza rekonstrukcije i sanacije mreže. Radovi su se odnosili na pristupnu točku Croming gdje je bilo za sadašnje potrebe preslabo računalo.
Postavljeno novo i jače računalo i cijeli sklop novih kartica. Nadamo se da smo s time riješili i problem sa Dinjevcom na kojem je u zadnje vrijeme dolazilo do prekida u radu.
Nakon prikupljanja novčanih sredstava od članarine (nadamo se i donacija) i boljih vremenskih uvjeta nastavit će se sa zamjenom dotrajalih i slabih računala i antena.
Ujednom molimo sve članove da ne zivkaju na mobitele jer nas time samo usporavate i činite nervoznijima za vrijeme radova!!!
Znamo kad nešto ne radi i to ćemo u najkraćem mogučem roku popraviti. Ipak i mi imamo svoje poslove i privatne obaveze a ovo sve radimo besplatno, iz zabave i neke vrste hobija...
Hvala na razumjevanju!
----------------------------------------------------------------
Donacija od minimalno 20 Kn
Ukoliko mislite da bi bilo dobro kupiti nova računala za pristupne točke i nova računala za servere na mreži, a ne koristiti stara od preko 5 godina starosti, priključite se akciji doniranja, da mreža profunkcionira onako kako bi i trebala, bez čestih prekida u radu pojednih točaka...
Naravno, 20 kuna je minimalni iznos ali ako imate mogućnosti slobodno donirajte više :)
Uplatu možete izvršiti kod tajnika udruge ili direktno uplatom na žiro-račun 2360000-1101837733.
Budući da se na anketi 90% članova izjasnilo da je za donaciju.
Na rijeci Dravi kod Ferdinandovca zamijećena naftna mrlja
JUČER je u 15.25 sati ŽC 112 Koprivnica od granične policije zaprimio dojavu o tome da je kod graničnog kamena 498 u rijeci Dravi, kod Ferdinandovca, uz mađarsku obalu, zamijećena naftna mrlju.
Prema izvješću Državne uprave za zaštitu i spašavanje, zamijećena naftna mrlja je širine tri do četiri metra i duljine oko 100 metara. O pronalasku naftne mrlje Centar 112 je hitno izvijestilo vodopravne inspektore.
Očevid su na mjestu događaja obavili vodočuvari Hrvatskih voda i policija, koji će i tijekom dana ponovo obaviti očevid te potom odlučiti o potrebi poduzimanja zaštitnih mjera. I.M. Index.hr
NEMA TRAGA NAFTNOJ MRLJI KOD FERDINANDOVCA
Naftna mrlja koju su jučer poslije podne primijetili granični policajci na Dravi kod Ferdinandovca, na sreću neće izazvati nikakve posljedice po rijeku, njezine obale i život na njima. Nakon što je o onečišćenju rijeke u dužini oko 100 metara izviješten Županijski centar 112 u Koprivnici, na terenu je očevid započeo vodočuvar Hrvatskih voda iz đurđevačke ispostave. Po riječima vodopravnog inspektora Josipa Herenda, već jučer je bilo jasno da se ne radi o pretjerano opasnom zagađenju.
- Jučer u popodnevnim satima izvršen je očevid na terenu; utvrđeno je da je mrlja znatno manja nego što je u prvi mah izvijestila granična policija, koja ju je i primijetila prva.
Vodočuvar je jutros ponovno bio na licu mjesta, a pregledao je i područje nizvodno.
- Nije zamijećeno nikakvo zagađenje, tj. prvotna mrlja se razišla i nema tragova niti posljedica.
Počinitelj nije utvrđen, ali se pretpostavlja, kaže inspektor Josip Herend, da je mrlja došla s lijeve, mađarske obale Drave. Također je naglasio da će vodočuvari i dalje redovito pratiti stanje na terenu. Radio Koprivnica
Mali nogomet će se još cijeli siječanj igrati u školskoj sportskoj dvorani Osnovne škole Petra Preradovića u Pitomači. Nogometni klub "Pitomača", po prvi puta organizira malonogometni turnir "Ulica protiv ulice", koji će započeti 19. siječnja.
Prijave ekipa, u kojima mogu nastupiti igrači stariji od 14 godina, mogu se izvršiti na brojeve telefona 099/212-5000 i 098/271-590, najkasnije do 17. siječnja, do 19,00 sati, kada će se u Caffe-disco baru "Tena" u Pitomači, izvršiti ždrijeb prvog kola turnira.
Kotizacija za nastup na turniru iznosi 300,00 kuna po ekipi, a istu može sačinjavati deset igrača iz iste ulice.
"Pitomi radio" medijski je pokrovitelj turnira "Ulica protiv ulice".
Već tradicionalno na blagdan Tri kralja KUD "Otrovančice" organizira koncert sa igrokazima u Društenom domu svoga sela. Usprkos poledici ove nedjelje dvorana Doma bila je dupkom puna. Mješoviti zbor KUD-a sa tamburašima podigao je na noge Otrovančane.
Redale su se pjesme i kola: - Jednog proljetnog dana, Djevojka si mala, Crven ti rubac mala. Šetam uz baru, Tiha noć, Oj Ivane Ivaniću, Ružmarine moj zeleni, Tri sam dana lutao po gori, Hajde cure u kolo igrati, Sjedio je mladi mornar.. . Najatraktivnija je bila prigodna blagdanska pjesma AJMO BRAĆO DO BETLEMA.
Slijedili su igrokazi; - U šumi, Neženjen sin i Govor upravitelja -. Bili su to uradci članova KUD-a "Otrovančica". Sve je odisalo kajkavštinom i šalama ovog kraja. Nagrada za uloženi trud, za uspješan koncert i igrokaze, uz dobrovoljne priloge sumještana, bio je dugotrajni pljesak posjetitelja.
Gospođa Ivka Mađar, rođena 1948. godine u Kladarama, majka je četvero djece. Ima tri zeta i snahu. Baka je sedmero unučadi, a živi i radi u svom rodnom selu. Rano se udala i mladost je provela odgajajući svoju djecu. Usporedo radila je pogrbljena, pod šivaćom mašinom, šijući za novac, po narudžbi svojih suseljana i drugih mušterija. Selo Kladare oduvijek je gotovo spojeno s Pitomačom, ali ono je najzapadnije naselje Virovitičko -podravske županije. Oduvijek je bilo Podravsko rubno naselje, pokraj Pitomače. Kao takvo, najdulje je zadržalo vlastite posebnosti u govoru, življenju, oblačenju i običajima, o kojima Ivka zna vrlo, vrlo mnogo.Godine 1978. Kladarčice su osnovale Aktiv žena. Od osnutka do 1988. godine predsjednica Aktiva bila je Ružica Tkalčec, a od početka Ivka je bila aktivna članica. Tu su se žene u slobodno vrijeme družile, osmišljale svoje interese i zajedno radile. Od samog početka opredjelile su se za izložbe ručnih radova, torti, kolača i očuvanju kulturne baštine, izvornih starih predmeta i nošnji svojeg sela. S vremenom Ivkina djeca stasala su u odrasle ljude. Došlo je vrijeme da se i ona aktivnije uključi u društveni rad. Žene ju 11. 1. 1988. biraju za novu predsjednicu Aktiva žena Kladare. Postavši predsjednica u njoj se probudila ljubav za starine. Počela je obilaziti kuće svojih suseljana, one za koje je znala da imaju predmete njenog interesa. K svakoj teti ili baki ponijela bi nešto novo kupljeno u dučanu da bi dobila njoj vrijedno, staro. Sjetila se i svojih gorica, predmeta i robe u klijeti. Tu su vrijedne stvari: preborni stoljnjak i krpe, glineni tanjuri, pehari, čaše, zdjele, putre, starinski noževi škljoce, žlice, viljuške i još mnogo toga, čekali godinama da ih se ona sjeti i pokupi u svoju zbirku. Kad se po Kladarama saznalo o Ivkinom hobiju, žene su je i same zvale da joj pokažu i poklone svoje, sada za njih nekorisne stvari, jer su znale da će to kod Ivke biti trajno sačuvano. U zbirci ima i vjenčanu suknju, čipkanu ručno, bijelim vezom s kraja devetnastog stoljeća. Vrijedno je vidjeti zbirku njenih marama na glavu tzv. svilaša, baršunskih marama, štofenih, crvenih marama s ružama koje su nosile mlade snahe, rubce štrikance, tople velike rubce bovce ili gunjaše, za koje je davno pokojna majka Dora rekla - samo mi gunjaše čuvajte, vu njema je pre toplo -. Njih danas zamijenjuju zimski kaputi. Zahvaljujući svojoj predsjednici Kladare imaju sačuvanu specifičnu, izvornu, staru nošnju svojeg sela. Tu nošnju ona je temeljito istražila po Kladarama kod najstarijih suseljanki npr. žive Jelke Magdićeve i nedavno u devedesetim godinama umrle Danice Šustarove. Za najstarije nošnje pomogle su čak i slike na nadgrobnim spomenicima pokojnih Kladarčica na pitomačkom groblju. Tako je rekonstruirala još neke stare nošnje, kojih već davno nema. Za njenog predsjednikovanja žene su formirale Udrugu žena Kladare. Po novom Statutu Udruga je istovremeno i Kulturno umjetničko društvo. Prosječno svake godine organiziraju po pet izložbi u Virovitičko – Podravskoj i Koprivničko - Križevačkoj županiji, a prošle 2007. godine imale su čak osam izložaba. Nakon 28 godina aktivnog rada, Kladarčice lani su po prvi puta izlagale u Pitomači. Pozvala ih je Općina pitomačka i Udruga vinogradara i vinara da izlože svoje ručne radove na istovremenoj izložbi vina, što žene nisu mogle odbiti. Za svoj rad u proteklom periodu, primile su preko 35 pismenih Diploma, Pohvala i Priznanja, uz novčanu nagradu od 800.00 kuna od TZ Đurđevac za izložen vilan (stari, bijeli, laneni, ručno izvezeni prekrivač za krevet star 150 godina).
Prošle godine UŽ Kladara pozvana je od Radio televizije Zagreb i Hrvatske turističke zajednice na učestvovanje sa starim obićajima, na snimanje televizijske emisije "Trideset u hladu u Pitomači". Time su konačno zapažene i u središtu svoje Općine, po njegovanju obićaja svojeg sela, po nošnjama, starinskim kolačima, frizurama i još mnogo toga. Sve je to bilo u organizaciji i pod budnim okom predsjednice Ivke Mađarove. Trenutno dio eksponata iz Ivkine zbirke krasi etnografsku i sakralnu izložbu "Pitomača nekad i danas" u starom Župnom dvoru koja je otvorena do 2. 2. 2008. godine. Suradnju s muzejima započela je članica Ana Badanjek. Ona je prije trinaest godina dala na posudbu Virovitičkom gradskom muzeju starinski "opleček", vlasništva njene mame. To je zapravo bijeli čipkasti kratki ogrtač bez rukava, sa pintom. Bilo je to nešto prekrasno. Mlade cure u Pitomači su u tome išle na misu, a nosile su to i kladarčice "iskopala" je to Ivka, mada se u Kladarama u isto vrijeme nosio i"tušljin". Ivka provjereno tvrdi da opleček i tušljin pripadaju Kladarskoj nošnjo, a ona ga ima u zbiri svojih nošnji. Taj odjevni predmet danas zamjenjuju kratke jakne ili kaputići. Prava suradnja s muzejima počela je prije devet godina kad je Ivka pozvala na smotru folklora u Kladare direktoricu Gradskog muzeja Virovitice gospođu Danicu Šabarić. Suradnja je nastavljena s direktoricom Dubravkom Sabol i kustosicom i etnologinjom Jasinom Jurković. Udruga žena Kladare danas ima deset aktivnih članica, pet aktivno podupirajućih, a tu pripadaju i gotovo sve starije osobe Kladara, koje iskreno žele da njihova starina bude saćuvane. Uz sve to gospođa Ivka Mađar je pjesnikinja. Od 1991. godine do danas napisala je preko 100 pjesama od kojih su tri: - Čuvaj nam Marijo majko, Selo moje i Podravina - u vlastitom aranžmanu i suradnji sa svojim ženama propjevane, potom uglazbljene i snimljene na CD. Kladare imaju oko pedeset starih pjesama, koje su zahvaljujući Ivki i njenoj članici Evici Filjak pjevačici od najranije mladosti, zapisane riječima i notno da nebi bile zaboravljene. To su Kladarske pjesme, koje u ostalim selima nisu poznate. Srećom većim dijelom snimljene su na CD u pitomačkom Pitomom radiju, što im osigurava vijek trajanja, spašeni su "u zadnji čas" obzirom na životnu dob kazivačica. Dok zajedno zapjevaju Evica Filjakova, Štefa Špirančeva, Janica Prefuntarova, to treba čudi. Sve je to u svojem rokovniku Ivka zapisala, kao i sve radove i običaje u selu od dobivanja platna, čehane, belila platna, lužđane, na dalje, kojih davno više nema, rekla je Ivka. Ona piše i igrokaze i izvodi ih na pozornici u Kladarskom Domu sa svojim ženama. Temelj igrokaza su upamčeni, stvarni šaljivi događaji iz Kladara. Njene prigodne recitacije na predstavama izvode kladarska školska djeca. Organizirala je uspješan posjet djeci SOS sela u Lekeniku i osigurala za djecu prigodne darove. Pomalo žali što u pitomačkoj Općini nema više sluha za volonterski rad i humanitarne akcije u kojima je stalno uključena i premalu godišnju novčanu potporu Udrugi žena Kladare. Za svoj rad primila je Povelju s likom Petra Preradovića Općine Pitomača 1999. godine, Plaketu za prijegorno promicanje i provedbu programa HDZ za 1999. godinu, Zahvalu vlade RH za poticanje i razvoj volonterstva u RH Otisak srca 2001. godine i Spomen plaketu HDZ-a za daljnji razvitak demokracije u RH 2004. godine. Gospođa Ivka ima pune ruke posla. Trenutno veze još jednu kuhinjsku krpu tipa "Kuharice manje zbori da ti ručak ne prigori" za svoju brojnu kolekciju i smišlja nove akcije ćim snijeg okopni i vrijeme malo otopli. Meni ništa nije teško. Sve ja to mogu zahvaljujući ljubavi mojih unuka i svesrdnom razumijevanju i pomoći sve moje djece, rekla je Ivka Mađar.
U subotu 5. 1. 2008. u vremenu od 9 do 15 sati, održana je peta po redu Likovna kolonija "Zima na Babičanki" u organizaciji Hrvatskih šuma Koprivnica, Šumarija Pitomača. Koloniji su se odazvali renomirani likovni umjetnici Koprivničko – Križevačke i Virovitičko – Podravske Županije: Kovačić Renata, Mihočka Franjo, Kančal Ivan, Bešenić Drago, Puškaš Božidar, Domitrović Darko, Baltić Hrvoje, Ivanec Stjepan, Jaković Đuro, Lulić Jaroslava, Horvat Mirko, Čurik Gordana, Seidl Ivan i Kranželić Nana. Radili su po osobnom izboru tehnikama akvarela, tuša, pastela ili ulja na platnu.
Koloniji je prisustvovala kao suorganizatorica kjiževnica Božica Jelušić, koja je pritom izjavila da je ovogodišnja Likovna kolonija održana u svom standardnom obliku, sa uzvanicima koji se međusobno dobro poznaju i vrlo dobro zajedno funkcioniraju. Postignuta je radna i natjecateljska atmosfera, a rezultat su respektabilni uradci, za budući fundus galerije u okviru Hrvatskih šuma.
Naglašeno zadovoljstvo radom Kolonije izrazio je njen glavni domaćin upravitelj Šumarije Pitomača, Branko Sobota rekavši: – Mi već tradicionalno održavamo ovakve skupove, namjerno zimi, zbog snježnih ugođaja. U odnosu na prethodne četiri kolonije, ove godine prvi puta se potrefilo da ugođaj bude zimski. To me veseli. Nadam se da su umjetnici zadovoljni ambijentom i motivima za svoje uradke. Okupljamo umjetnika Podravskog kraja od Virovitice do Koprivnice. Slike, proizvodi ove kolonmije ostaju u fundusu Šumarije. One služe za opremanje prostorija uprave Hrvatskih šuma Koprivnica, za opremanje svih objekata Šumarija, lugarnica i lovačkih objekata i za poklone. Uz to, nakon svake dvije ovakve Kolonije, organiziramo jednu izložbu za javnost. Slijedeću takvu Izložbu, planiramo ostvariti u 3. mjesecu ove godine u dvorišnim prostorijama Šumarije u Pitomači-.
Sve je završilo ugodnim druženjem, uz doviđenja do godine na Babičanki.
Pecek:Nije tajna da je HSS podijeljen na tri dijela
Stranka podijeljena na tri dijela
Posljednjih tjedana se pričalo o velikom nezadovoljstvu u stranačkoj bazi HSS-a zbog dogovora s HDZ-om i virovitičko-podravska organizacija se uzimala kao jedan od primjera. "Nije tajna da je naša stranka podijeljena na tri dijela. Jedni su bili za dogovor s HDZ-om, drugi SDP-om, a treći za samostalno djelovanje u oporbi. No, bitno je da je Glavni odbor HSS-a jednoglasno prihvatio koaliciju, što znači da nema dubinskih podjela", govori Pecek.
Isto tako nije tajna da su u Virovitičko-podravskoj županiji iznimno loši odnosi između lokalnog HSS-a i lokalnog HDZ-a. "Istina, u našoj županiji je suradnja bila jako loša, ali jedno je lokalna, a drugo državna razina. Isto je i u drugim strankama. U Varaždinu HNS i HSLS koaliraju i odlično surađuju, a na državnoj razni HSLS ide s HDZ-om, a HNS sa SDP-om. Želim da HSS na državnoj razini bude stranka centra i to najjača stranka centra, a na lokalnoj razini možemo birati lijevu ili desnu stranu", poručuje Pecek. D. Markas VIŠE:Index.hr
Jutros je jedna osoba od zadobivenih teških tjelesnih ozljeda izgubila život kada je prolazeći pokraj izlaza za nuždu dicso bara Galaxy izgubila ravnotežu i posrnula u otvor izlaza dubok 2,5 metra koji nije imao postavljenu zaštitnu ogradu. M.B. (21) ima prijavljeno prebivalište na prostoru općine Đurđevac, a od zadobivenih teških tjelesnih ozljeda preminuo je u ambulanti Pitomača. Na odjelu patologije Opće bolnice Virovitica danas će biti izvršena obdukcija mrtvog tijela M.B., nakon čega će se znati točan uzrok smrti. ViroviticaOnline
Dana 13.01.2008. godine u 02,47 sati ŽC 112 Virovitica zaprimio je dojavu građanina iz Pitomače, u kojoj javlja da je ozlijeđen mladić pri padu u otvor izlaza za nuždu ( dubine oko 2,5 metara, oko istog ne postoji zaštitna ograda) ugostiteljskog objekta Galaxy. ŽC 112 Virovitica o tome je odmah obavijestio HMP Pitomača i PP Pitomača, koji su izašli na mjesto događaja. Ozlijeđeni mladić prevezen je kolima hitne pomoći i od zadobivenih ozljeda preminuo u ambulanti Pitomača.
--------------------------------------------------------------------
TRAGEDIJA U PITOMAČI Marko Baković (20) pao u nezaštićeni nužni izlaz iz kluba Student poginuo ispred diskoteke 'Galaxy'
PITOMAČA, ĐURĐEVAC - Nakon što je u subotu navečer odigrao utakmicu u Bjelovaru za košarkaški klub Mladost Đurđevac, Marko Baković (20) vratio se kući, a potom je s bratom Ivanom i prijateljima otišao u Pitomaču, gdje se u kafićima i diskoteci Galaxy zadržao do ranih jutarnjih sati.
No, kada je oko 2.45 sati izašao na zrak iz diskoteke Galaxy, pao je u nezaštićeni izlaz za nužni prolaz diskoteke, zadobivši ozljede od kojih je umro u bolnici.
- Pojeli smo sendviče, nakon čega je Marku bilo zlo, pa je, oko 2.45 sati, izašao na zrak. Minutu poslije potražio sam ga ispred zgrade, ali ga nije bilo ni na parkiralištu. U mraku sam primijetio njegovo tijelo u rupi pokraj zgrade. Onesviještenog smo ga izvukli iz rupe, a Hitna ga je odvezla u Viroviticu, ispričao nam je u šoku Markov brat Ivan (23), koji je obitelji i javio vijest o nesreći.
Ozljede koje je prilikom pada zadobio Marko bile su kobne, te je preminuo u virovitičkoj bolnici.
Đurđevčani su Marka znali kao dobrog dečka iz Kolodvorske ulice, najmlađeg od četvero djece uglednih Đurđevčana Ile i Ane Baković, koji imaju još dva starija sina i kćer. Marko nije pušio, bio je omiljen među djevojkama, odličan student druge godine ekonomskoga fakulteta i izvrstan košarkaš.
U brojnim telefonskim pozivima obitelji mnogi su Đurđevčani danas u nevjerici provjeravali vijest koja ih je pogodila. Policija je potvrdila da je očevidom utvrđeno kako je mladić stradao prilikom pada u izlaz za nužni prolaz diskokluba Galaxy, dubok oko 2,5 metra, koji nije imao zaštitnu ogradu.
U ponedjeljak će biti obavljena i obdukcija nad tijelom preminulog Marka Bakovića, nakon čega će se više znati o točnom uzrok smrti, ali i mogućoj odgovornosti mjerodavnih. Autor:Dragutin Šantoši, Anđela Lenart-Antolin Večernji list
U želji da potaknemo stvaranje i promicanje pučke suvremene pjesme, naslonjene na glazbenu i pjesničku tradiciju hrvatskih krajeva uz Dravu (Međimurje, Varaždinsko podravlje, gornja i donja Podravina, podravska Slavonija od Virovitice do Osijeka i Baranje) raspisujemo
za nove skladbe koje će biti izvedene 13. i 14. lipnja 2008. godine na 16. po redu Glazbenom festivalu "Pjesme Podravine i podravlja" PITOMAČA 2008.
1. Odabiru se pjesme za dvije kategorije izvedbe:
a) za soliste ili vokalne grupe uz Tamburaški orkestar HRT-a
b) za male tamburaške sastave
2. Skladbe moraju biti neobjavljene i neizvedene.
3. Skladba može trajati 3,30 minute.
4. Slanjem skladbe na natječaj autor se obvezuje na potpisivanje izdavačkog ugovora s organizatorom.
5. Autor skladbi odabranih od žirija prenosi na Festival pravo na:
a) prvo izvođenje bez naknade,
b) tiskanje (World copyright),
c) prenošenje preko radija i televizije,
d) snimanje za radio i televiziju,
e) snimanje na nosače zvuka i slike,
f) da sva ili neka prava prenese na treću osobu.
6. Sva autorska prava ostaju autorima.
7. Ogledni tonski snimak na CD-u (sa vokalom uz instrumentalnu pratnju), ispisane melodijske linije sa harmonijama i potpisanim tekstom, te dva primjerka stihova, poslati na adresu:
Glazbeni festival "Pjesme Podravine i podravlja"
33405 Pitomača, Lj.Gaja 26/I
8. Krajnji rok natječaja je 28.veljače 2008.
Sve obavijesti mogu se dobiti na brojeve telefona:
Županijski predsjednik HSS-a Željko Pecek podnio ostavku
Ni osam dana nakon što je Županijska organizacija HSS-a Virovitičko-podravske županije na svojoj 17. sjednici jednoglasno donijela zaključak da ne podržava koaliciju HSS-a i HDZ-a na državnoj razini, u organizacijama HSS-a nezadovoljstvo se ne smiruje.
Bahatost
- Na području županije odnos HSS-a s čelnicima i članovima HDZ-a je vrlo negativan. Suradnja s njima je nemoguća zbog njihove bahatosti, ucjena i nasilnog smjenjivanja naših načelnika, a mnogo članova HSS-a najavilo je istupanje iz stranke ako se potpiše koalicija s HDZ-om - piše u zapisniku sa sjednice, na kojoj je Željko Pecek, predsjednik županijskoga HSS-a i član predsjedništva stranke podnio ostavku.
Jedinstvenom stavu županijske organizacije prethodila je rasprava u općinskim i gradskim organizacijama s više od 1300 članova na ovom području, koje su također donijele odluke o nepodržavanju koalicije HSS-a i HDZ-a.
Da HSS ne zaboravlja kako im je HDZ, nakon posljednjih lokalnih izbora, doslovno pred nosom preoteo obnašanje županijske vlasti u Virovitici, potom srušio njihovu koalicijsku vlast u Slatini, Pitomači, Novoj Bukovici i Sopju, pokazuje i zaključak ŽO HSS-a o aktualnoj potpori za smjenu virovitičkog HDZ-ova gradonačelnika Zvonka Kožnjaka zbog "afere vepar".
Ipak - za
Županijsko vodstvo HSS-a uputilo je ovih dana preporuku predsjednicima gradskih i općinskih organizacija da utječu na članove HSS-a da ne vraćaju članske iskaznice dok se ne vide rezultati pregovora između HSS-ovih i HDZ-ovih predstavnika na državnoj razini.
Članove Glavnog odbora Željka Peceka, Ivana Begovića i Matu Barukčić "baza" je zadužila da, na već održanoj sjednici Glavnog odbora HSS-a, ne podrže koaliciju HSS-a i HDZ-a. Pecek i Begović ipak su digli ruku za Friščićev prijedlog, dok je Barukčić bio suzdržan.
Iz gradskih i općinskih organizacija i dalje stižu prijetnje nezadovoljnih članova koji najavljuju da će napustiti "Friščićev HSS". Autor:Dragutin Šantoši Večernji list foto:ViroviticaOnline
Gradsko društvo Crvenog križa Virovitica, 10.01.2008. godine organiziralo je u Pitomači akciju dragovoljnog darivanja krvi . Tom prilikom svoju krv su darivali: Ivan Čoklo,Ivan Kirin,Petar Čupen,Srečko Čop,Tomo Šantek,Miroslav Bato,Stjepan Crnec,Stjepan Kolar,Marin Begović,Ivica Kuzman,Roman Gomerčić,Željko Veršec,Mladen Bedeković,Mladen Greguraš,Pero Kontent,Siniša Delić,Damir Vujasin,Božica Novosel,Dario Fičko,Danijel Saraja,Ivan Hanzir,Matija Gobac,Nada Filipović,Karlo Miloš,Petar Veličan,Zoran Dumančić,Nikola Ferić,Jasmina Klos,Ivan Bokan,Igor Vučeta,Danijel Magdić i Zdravko Živko.
Za mještane Pitomače i okolnih mjesta održati će se još jedna akcija darivanja krvi i to idući tjedan.
Hvala Vam za darovanu krv. GDCK VIROVITICA
Nezadovoljstvo tajnika Kulturno umjetničkog društva 'Sesvečice' iz Podravskih Sesveta Josipa Cugovčana odnosom načelnika Ivana Derežića prema toj udruzi ovih je dana kulminiralo saznanjem da mu desetak lanjskih nastupa KUD-a, od kojih neki vrlo zapaženi, nije bilo dovoljno da do kraja 2007. odobri isplatu proračunskog novca predviđenog za njezin rad. Razljutilo ga je, kaže Cugovčan, što udruge koje ničime ne promoviraju općinu i godišnje imaju jedan nastup, priredbu i slično dobivaju iste iznose za rad, a 'točka na slovo i' bilo je to što u posljednjem broju 'Sesvečkih novina' o radu 'Sesvečica' nema ni riječi.
- Duguju nam 10.000 kuna. Bilo je u proračunu 40.000, 30.000 su dali iako su dobili točno izvješće koliko smo potrošili. Dali smo vrhunske rezultate i strašno me to vrijeđa, kao i ostale članove društva, da gospodin načelnik nije pohvalio te mlade. To je žalosno od jednog načelnika.
Tajnik KUD-a ističe da su 'Sesvečice' lani redovito nastupale u Hrvatskoj i inozemstvu, te da je na nekim gostovanjima to društvo bilo jedini predstavnik naše županije i Hrvatske.
- Sudjelovali smo na međunarodnom folklornom festivalu mladih u Asizu u Italiji te osvojili veliki pehar i bili jedini predstavnici iz Hrvatske, na županijskoj smotri u Virju osvojili smo prvo mjesto u folkloru te bili predstavnici županije na Vinkovačkim jesenima, nastup na međunarodnoj smotri mladih u Slobodnici u Slavoniji, nastup na smotri na Bartolovom u Hrastovici i nastup na 10. Adventskim svečanostima u Vukovaru.
Josip Cugovčan je vrlo kritičan i prema uređivačkoj politici načelnika Ivana Derežića i njegovih pomoćnika u 'Sesvečkim novinama'.
- Vrlo važno kaj oni objavljuju u svojim 'Sesvečkim novinama', jer je znano čemu one služe - da bi hvalili sami sebe, da bi objašnjavali i zagladili ono kaj hoće zagladiti.
Cugovčan tvrdi da lokalna vlast marginalizira 'Sesvečice' već godinama, te da je to posljedica netrpeljivosti Derežića prema njemu osobno. Načelnik mu se, objašnjava Cugovčan, tako želi osveti zato što je odbio njegovo traženje da KUD nastupi za stranačkog kolegu, sesvečkog načelnika, HDZ-ovca. A načelnik Ivan Derežić odbacio je sve navode Cugovčana, naglasivši da količina novca koji udruge dobivaju od Općine ovisi isključivo o njihovom radu. Odbacio je i tvrdnju da je tražio da 'Sesvečice' nastupe za njegovog stranačkog kolegu. Kaže da je s Cugovčanom pokušao dogovoriti nastup KUD-a za Dane Općine te da njegova zbirka starina tih dana bude stalno dostupna posjetiteljima, što je ovaj odbio.
- Njegov odgovor je bio da je njegova izložba otvorena 364 dana u godini, samo je jedan dan zatvorena, a to je kad su Dani Općine. Prema tome - tu vam je slika. Ma slušajte, tko ga pozna, ja ne bih o tome htio, znate da su umjetnici specifični ljudi, a on je umjetnik.
Derežić je neistinitim nazvao tvrdnje Cugovčana da su 'Sesvečice' namjerno izostavljene iz mjesnih novina, naglasivši da je KUD kao i druge udruge trebao dostaviti članke, te da bi tada dobio medijski prostor.
- Imamo 25 udruga, bar trećina njih je negdje zastupljena u novinama, ostali ne žele, ne jave se, nisu zainteresirani i tako, znate, treba biti aktivan pa se javiti, napisati članak, poslat ga, donijet u općinu i reći evo. Radio Koprivnica
Vodeća tvrtka za obrazovanje odraslih u Virovitičko-podravskoj županiji, AG Soft, nakon zimskih praznika ponovno otvara svoja vrata. I ovoga puta u svojim prostorijama, u virovitičkoj Gajevoj ulici na broju 10, organizira tečajeve obrazovanja za Operatera na računalima, Samostalnog knjigovođu te omogućuje stjecanje europske ECDL računalne diplome. Ukoliko se odlučite za školovanje kojim bi stekli zvanje Operatera na računalima, koje bi se nakon završenog obrazovanja i uspješno položenog ispita upisalo u radnu knjižicu, valja pohoditi jedan semestar ili 230 sati nastave koja se održava u klimatiziranoj informatičkoj učionici AG Softa u Virovitici. Od potrebnih pred znanja očekuje se da imate završenu srednju školu.
Drugi oblik obrazovanja odnosi se na zvanje Samostalnog knjigovođe, čije se stjecanje diplome također upisuje u radnu knjižicu. Školovanje traje jedan semestar ili 120 sati, a obuka se vrši na posebno prilagođenim IPOS-ovim programom namijenjenim za obrtnike. Ovakav oblik edukacije posebno je namijenjen obrtnicima i poljoprivrednim gospodarstvenicima.
Treći oblik školovanje je stjecanje europske računalne ECDL diplome. Europska računalna diploma je međunarodno priznata potvrda informatičke pismenosti, koja jamči vlasniku poznavanje rada na računalu prema ECDL normi. Zbog velikog uspjeha koji je ECDL postigao u Europi, program je proširen na cijeli svijet pod nazivom, International Computer Driving Licence (ICDL). Kandidati koji žele dobiti diplomu mogu se prijaviti za ispite bilo gdje u svijetu, polagati redoslijedom kojim žele, u različitim test centrima, te nakon svih položenih ispita dobiti međunarodno priznatu potvrdu.
Svi oblici obrazovanja, organiziraju se uz suradnji sa Pučkim otvorenim učilištem iz Zagreba.
Za dodatne informacije i upis bilo kojeg od navedenih tečajeva možete dobiti kod voditelja programa, Siniše Siladića, na broj 033.721.224, 091.22.00.722
Dodatne informacije pogledajte na web adresi: www.agsoft.hr
Već osam godina Pitomača ima svojeg istočnjačkog medicinara, doktora Dadu Tešića. Njega je “osvojila” medicina Japana i Kine – zemalja Dalekog Istoka.- Sve je započelo borilačkim vježbama-, započeo je svoju priču dr. Tesić. On posebno istiće svoj rad na vježbanju tehnike Tai Jutsu (Tajđicu) kojima se bavi 22 godine. Sve je počelo u Njemačkoj, gdje su njegovi roditelji bili dugogodišnji gastarbajteri. Tamo je završio osnovnu školu, gimnaziju i šest semestara klasične medicine na fakultetu u Ulmu. Usporedo učio je i vježbe Tai Jutsu.
Što za vas znače vježbe TaiJutsu?
Nedavno sam se sa svojom djevojkom Majom vratio iz kraćeg posjeta Japanu. Iskoristio sam priliku i otišao kod svojeg učitelja na trening. Provjerom mojih mogučnosti učitelj je tražio da ovdje otvorim školu učenja Tai Jutsu.. Zasad ozmišljam kako ću to ostvariti, ali svakako moram poraditi na tome.Taj sport je meni jako puno pomogao u životu. Bez toga nikad nebih došao do spoznaje da se trebam opredjeliti iz klasične na istočnjačku medicinu.
Kako ste postali dr. istočnjačke medicine?
Školujući se u Njemačkoj usporedo vježbao sam i vještine Tai Jutsu.Preko tih vještina umjesto klasične sve me je više privlačila istočnjačka medicina. Pružila mi se i prilika da posjetim Japan.Cilj mi je tada bio usavršavanje borilačkih vještina. Tamo sam zbog povrede prijatelja upoznao doktora Takagi, koji me je uveo u istočnjačku medicinu. Priznali su mi godine medicinskog studija u Ulmu, a daljnje studiranje nastavio sam u Japanu.Ostao sam tamo pune četiri godine i vratio se s diplomom Medicinskog fakulteta Tokija.
Kako ste se snašli sami na studiju u tako dalekoj zemlji?
Nisam bio sam. Sve to prolazio je i moj brat blizanac Saša. Sve što smo radili i postigli bilo je usporedo i zajednički.
Što ste postigli dvadeset dvogodišnjim vježbama Tai Jutsu tehnike?
Moj stav je da svatko ima veliku životnu sreću, ako naiđe na nekoga tko ga može dobro podučiti u starim japanskim borilačkim vještinama. Osim tehnike samoobrane naučit će mudrosti istočnjačke filozofije. Ključno je naučiti opustiti se, meditirati, steči samopouzdanje, biti smireniji i samouvjereniji prema nepoznatim stvarima i situacijama.
Recite mi razliku između klasične Evropske i Istočnjačke medicine?
Razlika je ogromna.U klasičnoj medicini postoji oko 5000 hipoteza, a uz sve pretpostavke stara je oko 200 godina.
Istočnjačka medicina usmeno se prenosila bezbroj godina, iz ruke u ruku, da bi je prije 2500 godina počeli zapisivati, a to je 2500 godina pisanog iskustva. Vidite razlika je više nego očigledna.
Kako ste se snašli i kako pomažete ljudima u svojoj pitomačkoj ordinaciji?
Osam godina radim u ordinaciji u Pitomači. Kroz “moje ruke” prošlo je puno pacijenata, ali brojčano koliko je to, to zaista ne mogu reči. Moglo bi se kroz sve ove godine reči tisuče, posebno ako bi se brojili prijelomi i išćašenja udova, popravke kičmenih stupova, uklješćenih živaca uz one koji boluju od teških bolesti.
Bolest, što je to po vama?
To je jako jednostavno. Radi se o poremečaju fizičkih i biopsiholoških stanja u organizmu. Intenzitet biopsiholoških promjena i njegovo vremensko trajanje određuje lokaciju i intenzitet bolesti. Koliko god je bolest u prirodnom toku, toliko je veća vjerojatnost da se može pomoći. Svaka bolest je tu da nama ljudima pomogne i omoguči opstanak, iako mi to najčešće ne želimo razumjeti. Što god da se desi vrsta na zemlji uglavnom mora opstati, a individua se mijenja na način da bi i u najgorim uvjetima mogla opstati. U istočnjačkoj medicini važi zakon da se sve što je nastalo prirodnim putem može liječiti, neovisno o bolesti, osim trovanja i teških mehaničkih lomova. Sve ostalo mora imati biološki smisao zašto se dešava.
Možete li nešto reči o liječenju, ili je to ptofesionalna tajna?
Uspijeh ove medicine je 90% ovisan od pacijenta. On sam određuje vrijeme i stupanj izlječenja. Liječenje najčešće uvjetuje promjene načina svakodnevnog života počevši od razmišljanja, preko disanja, vode , hrane i kretanja.Ova medicina je terapijski gledano čistač organizma.
Kako ste prihvaćeni kod pacijenata?
Činjenica je da kod nas u Hrvatskoj ljudi teško shvaćaju da svaka bolest ima neki smisao. Radije popiju šaku tableta i misle time riješiti bolest, ne uvažavajući da je popratni strahovi samo povečavaju. Kod moje klijentele sam prihvaćen i posjećen. Moj stav je u medicini, kao što to rade i iskusni privrednici - bezuvjetno primjeni stoljetno provjereno i samo najbolje novine
Gradite novu ordinaciju u Pitomači?
Da. Građevinske radove smo završili. Na redu je unutarnji interijer. Nama se ne žuri. Radimo polako i onoliko koliko nam financijske mogućnosti sežu. Kad nova ordinacija bude gotova naši pacijenti, posebno oni koji dolaze iz inozemstva, moći će kod nas boraviti nekoliko dana.
Koliki vam je tim?
Liječnički tim nam je uz mene, povremeno brata Sašu i prateće osoblje, relativno malen ali adekvatan i učinkovit u korist naših pacijenata.
Medicina je vaša profesija. Imate li hobije?
Za razbribrigu ostaje mi malo vremena, iako godinama povremeno vodim različite tečajeve tjelovježbe. Moj brat Saša i ja puno poslovno putujemo po svijetu i držimo medicinska predavanja. Bavim se Moto Crossom i ronjenjem. Krajem godine postigao sam dogovor s načelnikom pitomačke Općine Željkom Grgačić, koji je zainteresiran da se mladež bavi nečim korisnim. Mladi moraju osjetiti da su vrijedni i korisni za sebe i društvo. Dvorana je osigurana. Zainteresirani polaznici mogu se javiti na mobitel 098/181-6400 i e-mail dominic@medicatus.info. Treninzi će biti utorkom i petkom, a polaznici trebaju se pojaviti u trenirci poručio je na kraju razgovora dr. Dado Tešić.
21. 12. 2007. u starom Župnom dvoru iz osamnaestog stoljeća, datog u zakup pitomačkoj Općini, u prisutnosti brojnih predstavnika narodne i crkvene vlasti otvorena je prva etnografska i sakralna izložba "Pitomača nekad i danas". Za postavu izložbe najzaslužniji je autor izložbe vlč. Ivica Puškadija Kapelan pitomački. Pomogli su mu Gradski muzej Virovitica, Udruga žena Kladare i brojni sumještani. Program su uz pjesmu "Radujte se narodi" započele članice UŽ Kladare, a predsjednica Ivka Mađar nastavila je - "Na tom mladom letu svi zdravi veseli ko mladi jeleni. Daj vam Bog svega , a najviše nevine dječice, mira i božjega blagoslova. Starima daj Bože puno vnučićov, faljen Isus i Marija -. Skup su pozdravili i zahvalili za učinjeno organizatorima izložbe načelnik općine Pitomača Željko Grgačić i pitomački Župnik crkve Svetog Vida Ivica Puškadija. Župnik je naglasio da su mnogi svjetski mislioci kroz vjekove izražavali hvalu crkvi u Hrvata, jer je osim vjerskog prepoznatljivog identiteta, vertikale čovjek i bog uvijek bila prepoznatljiva i kao čavarica i ona koja unapređuje i potiče kulturu naroda.
FVK "Mirko Lauš" reproducirao je film Kino kluba "Slavica" iz 1964. godine "Sajmeni dan" i insert iz filma iz 2005. "Ne živi čovjek samo od kruha", autora Zdravka Jakupca.
Etnografkinja Jasmina Jurković predstavnica Gradskog muzeja iz Virovitice kao i prethodnici čestitala je: " Sretan Vam Božić. Želim da budete živi i zdravi. Da vam se krave telile, kobile ždrijebile, krmače prasile, kvočke dobro sjedile". Pobrojila je dio izloženih eksponata. Prva soba opremljena je na način da predstavlja obitelj u božičnim ugođaju. U drugoj prostoriji je crkveno blago, sa posebnim osvrtom na stare crkvene knjige: Kronika Župe iz 1714. godine, Katekizam na Hrvatskom jeziku iz 1801. godine i dr. koje su , prvi puta dostupne na uviđaj građanstvu. U trečoj prostoriji je velika drvena nožne stupa, trlica, greben kolovrat i preslice i još mnogo toga, što treba vidjeti. Pohvalila je uspješnu suradnju Općine, Župnog dvora i Virovitičkog gradskog muzeja.
Idejni začetnik i realizator izložbe kapelan Ivica Puškadija ml. izrazio je zadovoljstvo što je sa organizatorima ove izložbe uspio pokazati nekadašnju Pitomaču i oživjeti uspomene na stara vremena. Najavio je slijedeću izložu u 2008. godini kada Župa planira obilježiti 40 godišnjicu obnove crkve Svetog Vida nakon katastrofalnog požara 1968. godine. Sadašnja postava izložbe "Pitomača nekad i danas" otvorena je svakog radnog dana od 10 do 12 sati i poslije podne od 15 do 17 sati, a nedjeljom od 15 do 17 sati, sve do blagdana Sviječnice, poručuju organizatori i očekuju što masovnije posjete.
U subotu 22. 12. 2007. na obilježavanje četrdesetpete godišnjice male mature okupilo se dvadesetsedmero nekadašnjih maturanata. Zapažena je bila prozivka na početku skupa. Od 212 polaznika od četvrtog do osmog razreda te generacije umrlo je četrdeset i četvero. Od ukupnog broja polaznika osam razreda završilo je njih osamdesetero. Ostali su se izgubili od petog do osmog razreda. Kao što to život nalaže raspršili su se po svim kontinentima svijeta. Najviše ih ipak živi u Hrvatskoj, njenim gradovima, Pitomači i okolnim mjestima. Na proslavu bili su pozvani svi živi, a odazvalo ih se dvadeset sedam. Najhrabriji, uz zajedničku večeru i glazbu, obnovili su uspomene i proveselili se. Kako gotovo nema živućih nastavnika prisutni su se zahvalili organizatorima Slavici Međurečan, Ivanu Škrinjar i Ivki Đakić.
28. 12. 2007. na dan nevine dječice i ove godine u Pitomači održan je humanitarni božični koncert "Djeca djeci". Učesnici koncerta bila su djeca polaznici područne muzičke škole u Pitomači sa svojim nastavnicima i dječji tamburaški zbor HPGD "Sloga" iz Pitomače. Koncert je otvorila Helena Živko. Odsvirala je na glasoviru pjesmicu - Blistaj, blistaj, zvijezdo mala -. Za izvedbu pripremila ju je učiteljica Ana Filipović. Skladbu –Tiha noć – izvele su u duetu na gitarama Vinka Bedeković i Danijela Lovreković, a pripremio ih je učitelj Dario Žerjal. Male polaznice muzičke škole Mateja Čupen i Ilona Kos izvele su na flautama uz pomoć učiteljice Melite Bacinger skladbu – Miš mi je polje popasel -. Dječji tamburaški orkestar izveo je narodne pjesme – Djetešce nam se rodilo i Sretan Božić - , a pripremili su ih učitelji Marija Šerić i Dražen Štefan. Helena Živko otpjevala je pjesme – Oj pastiri čudo novo i Radujte se narodi - .Pjesme –Tiha noć i Bijeli Božić – otpjevala je Vinka Bedeković. Koncert su završili mali tamburaši HPGD "SLOGA". Odsvirali su skladbe; - Na lijepom plavom Dunavu, Kad sveci marširaju, Digni me visoko i Zvončići -.
Sav prihod od ulaznica od 4.000 kuna s ljubavlju darovan je djeci SOS Dječjeg sela Hrvatske u Lekeniku.
Subotnje večeri 22.12 2007. pitomačani su uživali u veličanstvenom koncertu u božično ukrašenoj župnoj crkvi Svetog Vida u Pitomači, punoj posjetitelja. U dogovoru sa Župnikom Ivicom Puškadija, bio je to dar za Božić HPGD-a "Sloga", svojim sumještanima. Crkva je svečano odzvanjala svirkom i pjesmom izvođača. Imali su i goste Pjevačko društva "Zrinski" iz Slatine, Podravske mužikaše, KUD Pitomačanku, KUD Otrovanec, i Limenu glazbu iz Pitomače. Božični koncert dobro je primljen, a HPGD "Sloga" priređuje ga već tradicionalno, uoči Božića, velikog kršćanskog blagdana, rođenja Isusa Krista, spasioca svijeta.
Ozbiljno me zainteresirala usmena predaja, koju sam nedavno čula o "Viru", stoljetnoj grabi između Starog Gradca i Starogradačkog Marofa. Znatiželju moram podijeliti s vama, a priča počinje ovako:
- Današnji Stari Gradac, vrlo je staro naselje. Iz izvještaja crkvenih vlasti davne 1334. godine saznajem da je selo imalo kapelu Blažene djevice Marije. Iz dokumenata naslućuje se da je naselje Gradac imalo i župnu crkvu podignutu u čast svetom Petru. Dolaskom Turaka u ove krajeve, razrušili su naselje Gradac i crkvu do temelja.
crkva u Starom Gradcu
Preživjelo stanovništvo se razbježalo na sve strane. Najsigurniji zaklon bile su im dravske močvare, tresetišta, gustiši i stara krošnjata hrastova šuma. Drvene kolibe na granama hrastova bila su skloništa seljana od naleta Turaka i čestih poplava. Prave sigurnosti nije bilo nigdje. U tim strašnim, hladnim i vlažnim skrovištima s godinama, zateklo ih je nešto još groznije. Jednog dana nebo je pocrnilo, naoblačilo se, grmilo, sijevalo, tutnjalo, stenjalo. Došao je i sručio se na tlo strašan vihor iz pravca Bilogore.
Njegova snaga rušila je sve pred sobom. Stoljetni hrastovi padali su na tlo kao zrele kruške, svi krošnjama usmjereni u pravcu Drave. Koliko je ljudi i životinja tada stradalo, to nikad nećemo saznati. Nekolicina ih je preživjela. Hranili su se biljem, množili, opstali, dočekali propast Turskog carstva i odlazak Turaka iz ovih krajeva. Teško vjerujući u slobodu i čist prostor, stanovništvo se sporo i postepeno vraćalo na pitomije i suše terene, a starinsko mjesto Gradac ponovno se stalo obnavljati na svome starom mjestu. Na temeljima porušene župne crkve sagradili su zidanu Kapela svetog Petra, s drvenim tornjićem, u kojem su zvonila prava zvona, teška 25 funti.
Život nikad nije dugo tekao mirno. Migracije stanovništva stalno su tekle, zahvaćale i najzapadnije slavonsko naselje Gradac, koje je u to vrijeme imalo dio kršćanskog življa, a prevladavali su, knjige kažu, Vlaji. Najstariji Gračani pamte da je u to davno vrijeme imao posjed u Gradcu neki svojeglavi grof Raffo.
Usprkos protivljenju seljana, grof Raffo naredio je srušiti staru kapelu, podignutu po odlasku Turaka, oko koje je bilo i groblje. U iskopinama 1956/57. godinu nađeni su dijelovi grnčarije, olovne kugle iz turskog doba i sličnih naznaka naseobine, a sve to prenijeto je u Virovitički Gradski muzej. Crkvena zvona srušene crkve, Raffo je dao baciti u duboku grabu "Vir", koja postoji i danas, ali vjekovima nikad nije presušila. Usporedo uz Vir, tekao je kanal Lendava, nekad prepun vode, koji je pritoka Drave. Na lokalitetu Lendave nastalo je prirodno kupalište, promjera oko 200×100 metara, koje su koristili Graćani i ljudi iz okolnih naselja. Blizu Lendave bio je pritok Liman.
Tu su ljudi godinama močili konoplje. Bilo je to nepresušivo, močvarno, tresetasto tlo. Nesmotreni znatiželjnici lako su, zaglibili. Mnogi su se tu utopili, propavši u mulj bez dna. Tako je bilo do sredine prošlog stoljeća, a onda se umiješao čovjek. Odlukom tadašnje Vodne zajednice produbljeno je i prošireno korito Lendave. Voda se tada povlačila sa šireg močvarnog područja. Kupalište je nestalo, a s njim i velikim dijelom okolno raslinje, trska, lopoči i ribe. Srećom nešto je ostalo i do danas. Tu se još uvijek nađu rijetke i ugrožene vrste riba kao što su crnka, štuka, karas, linjak, čikov, žutooka i vijun. Iz svijeta močvarica tu još raste režac, lokvanj, krocanj, žabogriz, vodene paprati, barske leće i još neke. Sve one čine rijetku zajednicu bilja i riba, koje su zabilježene samo na dva lokaliteta u cijeloj Hrvatskoj.
Vratimo se opet malo u prošlost. Zloćom grofa Raffa Gradac je ostao bez crkve. Time se nije mirio kršćanski dio puka. Tražili su od Zagrebačke biskupije dopuštenje za gradnju nove crkve, na posve novoj lokaciji i posvetili je svetom Petru. Nova zidana crkva sa tornjem započeta je s gradnjom 1900. godine. Gračani su trebali zvona. Stari nikad nisu zaboravili dobra crkvena zvona teška 25 funti bačena u grabu Vir. Sjetila se toga napredna i imućna suseljanka, stara Rakićka. Dogovorila se s mještanima i organizirala vađenje, crkvenih zvona iz Vira.
Mahom mladi i snažni Gračani došli su pred Vir sa upregnuta četiri tovarna konja, vična teretu. U grabu Vir bacili su željezne haklje, zakačiti nešto tvrdo, a konji su napeli štrange. Potegli su teret, a iz Vira zaćula se snažna zvonjava njihovih crkvenih zvona. Konji su na suho iz Vira izvukli golemo hrastovo stablo s korjenjem i krošnjom, a zvona su još uvijek zvonila. Nastala je panika. Zaprepašteni, prestrašeni ljudi, prepuni strašnih dojmova, razbježali su se bezglavo svojim kućama. Nikad nitko više nije pokušao dirati u dubine Vira i izvući zvona.
Radovi na novoj crkvi su nastavljeni i ona je dovršena 1905. godine. Dobila je i novokupljena zvona. Tokom 1950-tih godina Vodna zajednica proširivala je kanal Lendava kod Starogradačkog Marofa. Pritom radnici su naišli na nešto nevjerojatno. U vodi i mulju otkopavali su stoljetna, impregrirana hrastova debla s ostacima korijenja i krošnji, sva položena u istom pravcu, prema Dravi u močvaru, vodu i mulj, koji se tuda prostirao, a njeni ostaci, u rijetkoj flori i fauni, vidljivi su do danas. Vir, je li to usmena predaja, priča ili legenda? Danas su Vir, Otok na Dravi i Križnica zaštićeni krajolici, koji neistraženi i nedokučivi skrivaju još mnoge tajne . Barica Mihoković FVK Pisanije
Sva prava pridržana. Tekstove i fotografije i na ovom blogu te videomaterijal i zapise samog autora ili drugih autora koji su zastupljeni na ovome blogu nije dozvoljeno umnažati, ili prenositi u bilo kojem obliku i bilo kojim elektronskim, mehaničkim ili drugim putem bez znanja i pismenog dopuštenja autora, kojeg možete kontaktirati putem maila u gornjem dijelu desnog stupca bloga. Etnografska zbirka Josipa Cugovčana
Na temelju Odluke o financijskom planu raspodjele sredstava namijenjenih za dodjelu financijske potpore organizatorima sajmova, promotivnih prezentacija, znanstvenih skupova, obljetnica i manifestacija očuvanja kulturne baštine i sudionicima na državnim sajmovima i izložbama iz područja djelokruga Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva u 2008. godini (Klasa: 320-01/07-01/95, Ur.broj: 525-12-07-1 od 14.12.2007. godine) ministar poljoprivrede šumarstva i vodnoga gospodarstva objavljuje NATJEČAJ za dodjelu financijske potpore organizatorima sajmova, promotivnih prezentacija, znanstvenih skupova, obljetnica i manifestacija očuvanja kulturne baštine i sudionicima na državnim sajmovima i izložbama iz područja djelokruga Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva u 2008. godini. VIŠE:Pitomača.hr
Svake godine prvog dana u godini Konjički klub "Zlatni klas Otrovanec" organizira novogodišnje jahanje po Bilogori.Uz čestitku koja se nalazi u video prilogu,svim ljubiteljima konja i jahanja želimo sretnu i uspješnu Novu 2008.godinu!
01.siječnja 2008.,Konjički klub "Zlatni klas Otrovanec"
Podravske šoderice - trailer
Režiju i scenarij potpisuje Goran Šafarek, kameru Goran Šafarek te koprivnički foto/video dvojac Andrej Bunić i Hrvoje Petrić
Film će biti premijerno emitiran u srijedu, 29. svibnja, 18.30. HTV 2
"Srednje Podunavlje - srce europske divljine".
Režija, scenarij, tekst i najveći dio snimaka: Goran Šafarek
Ne živi čovjek samo od kruha
U spomen Kino klub Slavica i Mirku Laušu (1926.-2005.)
Film snimljen 2004.godine. Ideja i realizacija Zdravko Jakupec.
U organizaciji članova kluiba „Selo“, „Hrvatskog farmera“ i Virovitičko – podravske županije, te u suradnji s Ministarstvom turizma, Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, od 14. do 16. veljače, u hotelu Višnjica, Sopju, 
