monasticism's blog

11.07.2011. 06:34

Uz blagdan sv. Benedikta


Image and video hosting by TinyPic

Slaviti danas Svetog Benedikta znači htjeti ući u njegov bitak, srž njegova misli, života i djela čemu smo i mi danas svjedoci jer ga slavimo u zajednici koja danas živi njegovo Pravilo. Taj čovjek Božji od kojeg nas dijeli petnaest stoljeća uglavnom nam je nepoznat, o njemu je napisano malo u vremenu njegova života i neposredno poslije, a on sam je ostavio tek jedan «knjižurak»: veličanstveno PRAVILO života za one koji Boga traže.

Od toga malo, nastaje neopisivo mnogo kroz svih petnaest vjekova do dana današnjega i prelijeva se u budućnost vremena i ljudi. Pravilo po onima koji ga žive zahvaća cijelu Europu i kasnije cijeli svijet. Ljudi, muškarci i žene koji su svoje postojanje i ustrojstvo uskladili s njegovim savjetima u malom Pravilu, postadoše s jedne strane vrsni nasljedovatelji Vječnoga Kralja, a s druge strane učiše i uče u svakoj epohi kako s Bogom živjeti i usklađivati svoje postojanje i put životom u svijesti i žaru ljubavi Krista kome se ništa ne smije pretpostavljati. Monaška obitavališta su sjenice prisutnosti i slavljenja Boga, škole u kojima se cijeloga života uči služiti Njemu. Benedikt izričito toj duhovnoj dimenziji života pridružuje i onu drugu i jako bitnu: rad. Monah, kao i svaki drugi sin Eve i Adama u znoju lica svoga zarađuje i jede kruh vlastitim žuljevima stečen.

Bilo bi presmiono dalje govoriti o Benediktu i naglasiti jednu temu koja bi bila nekako središnja ili glavna misao ili tema čitavog Pravila. Ja ću se omeđiti samo na ono što među ostalim u Pravilu smatram jako bitnim na što on stavlja naglasak i što savjetuje svojim sljedbenicima: monasima i monahinjama, svaki pak kršćanin može i sebe motriti kroz tu prizmu Benediktova govora.

U sedmom poglavlju njegovoga Pravila kao i u svakom drugom on govori jasno, slikovito služeći se maksimalno mislima Riječi Božje.


Sveti Benedikt govori o ljestvama koje se u snu pokazaše Jakovu kad je vidio kako po njima anđeli silaze i uzlaze, kao simbol puta obraćena.
(RB 7 5-6, 8-9).

Za stvarno obraćenje sam čovjek nije dostatan, treba mu snažna i prisna pomoć, čvrst oslonac i sloboda srca. Tako u drugom poglavlju svojeg Pravila Benedikt govori o prvotnoj ulozi opata.

Nalaže mu se vodstvo duša i da bude na uslugu velikom broju braće sa svim njihovim humorom, karakterom i duhom svakog pojedinog, svakom se treba približiti, svakom se prilagoditi kako sam ne bi trebao trpjeti od nesklada povjerenog mu stada. Na konačnom sudu i sam će odgovarati o ispravnosti svojeg nauka i posluhu onih koji mu bijahu povjereni da ih vodi.

VODITI DUŠE šest puta se ponavlja od 31. do 39. retka drugog poglavlja Pravila. Neopisivo važna uloga zadaća Opata ali i posluh te otvorenost onih koje mu Bog povjerava u osobi svakoga koji je član zajednice ili u nju ulazi.

Benedikt stavlja pažnju prema cjelovitosti osobe.

Kad netko uđe u samostan sa sobom donosi svu svoju povijest; povijest od svog nastanka do tog konkretnog trenutka i donosi svoj temperament. Donosi svoje emocije i osjećaje, koje su u najvećoj mjeri determirane po vlastitim roditeljima, obitelju i socijalnom ambijentu. Nosi sa sobom svoje želje, svoje ideje i rane koje su ga udaljile od njega samoga. Donosi sve ono što nosi na neki način nesvjesno, dobro i loše, ono što ga hrani i ono na što je zaboravio; traume i nemoći u kojima je bio nesposoban ispravno reagirati.

Sva ta prtljaga ulazi s čovjekom u samostan. Ništa ne ostaje pred vratima. Ta datost prošlosti određuje njegovo ponašanje u zajednici, odnose i njegove reakcije. To je zemaljski život tog čovjeka, Benediktove ljestve koje prima daju njegovu biću oblik i duh . To je materija i subjekt OBRAĆENJA.

Kad netko ulazi u samostan, on i nesvjesno traži «izgubljeni raj», idealnu obitelj, i mjesto koje je imao u idealnoj obitelji. Projiciraju se likovi oca i majke u članovima zajednice. U relaciji s braćom i zajednicom čovjek jednostavno izgubi sve ono što je prethodno bilo traumatično i bolno. Ulazi u slobodu i ljepotu postojanja darovanosti svega; vlastita života u konkretnosti svih domena svoje osobe, a tako i tajne i divote svakog drugog brata, sestre, čovjeka.

Kad se čovjek ne otvori, kad ne preda cjelovito svega sebe, te kad i mrvicu sebe želi sačuvati, prikriti i ostaviti nedodirno svojim, tada dolazi do konfuzija i trauma svih vrsta, do gorčina i zatvorenosti u vlastito klupko i tada su drugi krivci sve nesreće koju si takva osoba sama izgrađuje upravo tom necjelovitom predanošću sebe novom tlu života.

Sve ovo je samo materijalni subjekt obraćanja.

Put obraćenja ne nalazi se na razini moralnog gdje se ispravlja naše izvanjsko ustrojstvo bez odnosa s našim emocijama i našim realnim osjećajem i povezanošću s našom dušom.

Taj put se ne nalazi u onom isključivo psihološkom vidu gdje se ide za tim da čisto intelektualno riješimo probleme svojega ustrojstva.

Put obraćenja nije ni na nivou socijalizacije koja pretpostavlja izvanjsko usklađenje jer samo time se još ne dolazi do unutarnjeg sklada,

Koji je onda PUT OBRAĆENJA ?

Obraćenje traži zaokret i usmjerenje prema nutrini, unutrašnjosti osobe, prema svemu što se događa i konzervira u nama, da bi osluškivali spokojno i s pažnjom.

Obratiti se, znači osluškivati život s postojanošću, realan život našeg iskustva, postati svjestan naših realnih htijenja i osjećaja, spustiti se u taj veliki prostor, u te dvorane vlastitih sjećanja koji čovjeka dovode do onoga koji me je stvorio, kako kaže Sv. Augustin u svojim Ispovijestima (8: 12)

To je put prema stvarnom čovjeku, jedincatom čovjeku koji sam ja i kakav mogu postati da odgovorim svojem pozivu. To znači oteti od zaborava trenutke i periode mojega života u kojima sam počeo reagirati kao «nezbiljski ja» udaljujući se od sebe sama da bih nadživio, gdje sam izgubio kontakt sa svojom dušom, sa slikom Boga u meni, put je to koja pretpostavlja veliku poniznost.

Na taj put se kreće samo sa svjetlom vjere u krhkoj sigurnosti koju Bog od mene traži, jer nema drugoga puta. Svjetlo intuicije mi govori da će mi pomagati u prolazu kroz beznađa i nesigurnosti prema slici Boga u meni, prema ljubavi Božjoj koju je Duh Sveti ulio u nas.

Na takav put poniznosti se kreće samo onda kad postoji dovoljno jaka afektivna veza s duhovnim pratiteljem, ocem.
Afektivna veza je dar i ne može biti izvanjskim htjenjem učinjena. Potrebno je pobijediti u sebi toliko ponosa, srama, neodlučnosti, nepovjerenja prije no što se počne komunicirati svoja opterećujuća sjećanja, svoje negativnosti, svoje fantazije ali isto tako svoja iskustva svjetla i čežnji duše za Bogom.

Sveti Benedikt u 72. poglavlju svoga Pravila veli: Neka s velikom strpljivošću uzajamno podnose slabosti bilo tijela bilo ponašanja. Tu on pušta da žito raste zajedno s korovom na polju naše duše.

Rasti u poniznosti znači, biti sve više i više u sebi samom, sa svime što živi u meni i sa svime se pomiriti.

To je proces preobrazbe na svim nivoima osobe do onoga čega nismo ni svjesni. Tako Isus Nikodemu kaže, da se čovjek mora NANOVO RODITI.

Proces obraćenja inzistira na integraciji svega što živi u našoj nutrini. Integracijom opsluživanja stožernih vrmena i opsluživanja ritna svakodnevice a to je: sveto i kontinuirano čitanje – lectio, molitva – opus Dei - i rad, šutnja i govor da nam pomogne slušati dušu uhom srca.

Obraćenje, rad na svojoj osobnoj preobrazbi poziv je i posao monaha tokom cijeloga života, na jednom mjestu, u istoj zajednici braće, sestara pod vodstvom Opata.

To se događalo na ovom brdašcu tokom vjekova s prekidom koji je nametnula politička sila prijašnjih vjekova. Iz starog panja Ćokovca isklijale su nove mladice u prošlom stoljeću zahvaljujući blagopokojnom ocu Martunu Kiriginu i onima koje je Bog pozivao na ovo malo brdašce u minijaturni samostanćić da ova malenkost stvarnosti benediktinske bude dragocjeni biser i veliki svjetionik iskonskog Božjega u Rodu našem i škola u kojoj se uči služiti Gospodinu.

Hvala Vam draga braćo i sinovi svetog Benedikta što kročite putem Pravila Mudrog oca, što se uzdižete poslije svakog silaska s ljestava koje čovjeka s nebom povezuju. Vi ste govor i odsjaj Boga među nama i svih koji amo dolaze i svima koji znaju za Vas te su u ohrabreni u stvarnostima svojih života jer znaju da ste Vi ovdje u POSLUHU Benediktova Pravila i savjeta da budete blagoslovljeni i trajni blagoslov nebrojenom mnoštvu preko svih granica.

Završavam mišlju jednog monaha s istoka koji je živio tu negdje gotovo u istom vremenu kao i Benedikt!

„Tko posve sam, u srcu pustinje, slavi liturgiju,
taj je slavi u mnogobrojnome skupu.
Ako se dvojica ujedine da je slave među pećinama,
tisuće, milijarde tu su prisutne.
Ako se tako trojica sastanu,
četvrti je među njima.
Ako su tu šestorica ili sedmorica,
dvanaest tisuća je okupljeno.
Ako stanu uokrug,
sav će svemir ispuniti molitvom.
Ako su razapeti na pećinu i označeni sjajnim križem,
utemeljena je Crkva.
Ako su združeni,
Duh lebdi nad njihovim glavama.
A kada završe svoju molitvu,
Gospodin ustaje da posluži svoje sluge.”


sv. Efrem Sirski

Priredio vlč. Antun Pećar
2 Komentara | Print | # | ^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< srpanj, 2011 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Ožujak 2017 (1)
Travanj 2016 (1)
Ožujak 2016 (7)
Veljača 2016 (2)
Siječanj 2015 (2)
Veljača 2013 (1)
Prosinac 2012 (1)
Srpanj 2012 (1)
Travanj 2012 (1)
Veljača 2012 (1)
Siječanj 2012 (1)
Srpanj 2011 (1)
Lipanj 2011 (3)
Ožujak 2011 (2)
Prosinac 2010 (2)
Studeni 2010 (3)
Listopad 2010 (2)
Kolovoz 2010 (1)
Srpanj 2010 (8)
Lipanj 2010 (6)
Svibanj 2010 (5)
Rujan 2009 (1)
Svibanj 2009 (1)
Travanj 2009 (1)
Ožujak 2009 (1)
Veljača 2009 (1)
Siječanj 2009 (3)
Prosinac 2008 (1)
Studeni 2008 (3)
Listopad 2008 (6)
Rujan 2008 (20)
Kolovoz 2008 (17)


Komentari da/ne?

Opis bloga

Image and video hosting by TinyPic


Glavna je zadaća monaha ući u svoje srce.
Makarije Veliki




E-mail

monasticism@net.hr






Foto-album

Opatija Mont des Cats



slideshow | Viewer






Misli srca


Image and video hosting by TinyPic

Otkloni sve što priječi, to je metoda za put prema Bogu: otkloni sve bučno, kričavo i nečisto; otkloni sve svjetsko. Ali ako smo uklonili iz naše duše sve svjetsko što nam onda ostaje, nama svjetskima? Šutnja. Tama. A u toj tami: Bog.

Dionizije Areopagit




Image and video hosting by TinyPic

Glavni se izvor molitve treba naći u Svetom pismu koje se čita s predanošću i strahopoštovanjem da bi se zatim te riječi slegle u naše srce.

Opat Columba Marmion



Image and video hosting by TinyPic

Izdaje: Hrvatsko biblijsko društvo



Image and video hosting by TinyPic

Isus je za mene
med u ustima,
glazba u uhu,
pjesma u srcu.


Sv. Bernard iz Clairvauxa







Simple counter






Linkovi
Trapisti
Trapistkinje iz Nizozemske
Benediktinci Ćokovac
Benedictus
Pustinjaštvo danas




Litanije pustinjskih otaca


Image and video hosting by TinyPic


Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se!
Sine, Otkupitelju svijeta, Bože,
Duše Sveti, Bože,
Sveto Trojstvo, jedan Bože,

Tražitelji Boga živoga, molite za nas!
Stupovi Crkve,
Uresi Crkve,
Mirisni tamjani,
Savršeni mističari,
Veliki pobjednici nad Sotonom,
Božji mudrozborci,
Ljubitelji Riječi,
Baklje u tami,
Ugodnici Božji,
Tješitelji Raspetoga,
Savršeni isposnici,
Veliki i moćni čudotvorci,
Pomoćnici u nevoljama,
Odlučni i odvažni Kristovi vojnici,
Krotitelji divljih zvijeri i prirodnih sila,
Odlični savjetnici zdvojnih,
Anđeoska braća,
Štovatelji Imena Isusova,
Ljubitelji samoće, šutnje i tišine,
Neprekidni molitelji,
Prijatelji pustinje,
Zaručnici Velikog Zaručnika,
Zagovornici za monaška zvanja,
Svi pustinjski Oci,

Milostiv budi, oprosti nam Isuse!
Milostiv budi, usliši nas Isuse!

Da prepoznamo i vršimo volju Očevu, molimo Te Isuse!
Da postignemo čistoću i mir srca,
Da ljubimo tišinu i šutnju,
Za savršenu poniznost,
Za savršenu ljubav,
Za Božju mudrost,
Za dar kontemplacije,
Za dar pokorništva,
Za dar neprekidne molitve kako nam Ti nalažeš,
Za odlučnost i odvažnost,
Za nova monaška zvanja,
Za milost spasenja.


Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Isuse!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Isuse!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se!

Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!
Gospodine, smiluj se!

Pomolimo se! Bože, koji si se udostojao podići u svojoj Crkvi duše koje
su se velikodušno odazvale Tvome pozivu da Te u samoći, šutnji,
neprekidnoj molitvi i tišini pustinje traže i koji si se dopustio naći,
molimo Te, da nam po njihovu zagovoru udijeliš milost spasenja,
da te sa njima i svim Tvojim svetima hvalimo i slavimo u sve vijeke vjekova. Amen.


Litanije napisao: Igor Lulić






Izlog knjiga



Image and video hosting by TinyPic

Anna Maria Cànopi, Krotkost, lice monaha

Sveti Pavao je govorio da se odgojitelj (odnosno profesor, kako bi se reklo danas) može pronaći napretek i u velikom broju, ali da su rijetki učitelji života ili bolje oci- odnosno majke- koji su kadri „rađati u duhu“. Čitatelj koji će pristupati ovim stranicama ne iz radoznalosti ili površno, već kao ozbiljni „bogotražitelj“, ubrzo će osjetiti da je povjeren mudrom učiteljstvu koje izvire iz života i rađa život.

Izdavač: Benediktinska udruga Nard, Ćokovac 2011.



Image and video hosting by TinyPic


Sveti Ivan Klimak, Ljestve ili 30 stuba do raja

Mogu li Ljestve, napisane prije tisuću četiristo godina govoriti i nama danas?... Ako promotrimo malo pobliže, vidjet ćemo da je taj monaški život veliki znak krsnog života kojim žive kršćani. Za mene je posebno važna činjenica što je vrh ljestava (vjera, ufanje i ljubav) istodobno i početak svega, tj. početak je ujedno i kraj, polazište je ujedno i cilj: čitavo putovanje ide uvijek prema sve dubljem ostvarenju vjere, nade i ljubavi.“
Papa Benedikt XVI.


Izdavač: Biblioteka Stella Maris, Zagreb, 2012.



Image and video hosting by TinyPic


Thomas Merton:
Duhovno vodstvo i meditacija


Thomas Merton na sebi svojstven način, nenametljiv, ali poticajan način, progovara o duhovnom vodstvu i meditaciji, pokušavajući izmijeniti neka kruta i stereotipna stajališta, ali ujedno zadržati tradicionalan i poznati pristup.
Obraćajući se kršćaninu koji traži duhovnika ili ga već ima, naglašava: „budući da milost gradi na naravi, duhovno ćemo vodstvo najbolje iskoristiti ako ono potiče razvoj naše prirodne jednostavnosti, iskrenosti i postojanoga duhovnog poštenja, jednom riječju- trebamo biti to što jesmo, u najboljem smislu riječi.“


Izdavač: Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2012.



Image and video hosting by TinyPic

Henri J. M. Nouwen:
Put srca


Nouwenova knjiga Put srca zanimljiva je i vrlo poučna knjiga uz koju se vraćamo u rana stoljeća kršćanstva- u pustinju, k pustinjskim ocima i majkama 4. stoljeća.
Razmišljanja u ovoj knjizi temelje se na pustinjačkom duhovnom nauku i konkretnim asketskim vježbama, a sve to koristi i čovjeku današnjice koji želi biti u službi Riječi.


Izdavač: UPT, Zagreb-Đakovo, 2004.




Image and video hosting by TinyPic

Ivan Kasijan:
Duhovni boj s osam glavnih strasti


Ivan Kasijan je veliki sveti redovnik kojega časti i istočna i zapadna Crkva. Kasijana preporučuje u svom Pravilu i sv. Benedikt, a često ga i sam sv. Toma Akvinski navodi kao autoritet. Kasijan je kroz stoljeća bio učitelj nutarnjeg života. U njegovom je duhovnom nauku vrlo naglašeno "razlikovanje duhova" tj. sposobnost tla se otkrije koja misao i poticaj dolaze od Boga, a koja od zloduha. Ta je vrlina za nj majka, čuvarica i voditeljica svih kreposti.

Izdavač: Novena, Zagreb, 2010.


Image and video hosting by TinyPic


Thomas Merton:
Život i svetost


"Život i svetost" predstavlja klasični Mertonov tekst o duhovnosti u svakodnevnom životu. Autor u ovoj knjizi jasno otkriva koliko je kao redovnik poznavao svijet. U ovom jezgrovitom i lagano razumljivom djelu Merton nudi poticjne misli o tome što znači biti svet u suočavanju s tjeskobama suvremenog doba.

Izdavač: Kršćanska sadašnjost, Biblioteka metanoja 187, Zagreb, 2010.


Image and video hosting by TinyPic

Anselm Grün, Meinrad Dufner:
Duhovnost odozdo


Ovo malo djelo opisuje duhovnost odozdo: s jedne strane put prema našem pravom Ja i prema Bogu silaskom u svoju stvarnost i iskustvo nemoći i posrtanja kao mjesta prave molitve i kao šanse da dospijemo do novog osobnog odnosa s Bogom.

Izdavač: Kršćanska sadašnjost, Biblioteka metanoja 144, Zagreb, 2004.




Image and video hosting by TinyPic

Monah-pustinjak:
Gdje procvjetava pustinja


Dirljivo svjedočanstvo kartuzijanca koji zna pokazati i posredovati izvor prijateljstva s Bogom.
U tišini pustinje, u kontemplaciji Pisma i u stvorenju Bog daje piscu ove knjige, koji želi ostati anoniman, otkriti bogatstvo i ljepotu nutarnjega života. Nakanu njegovih bilješki opisuje sam pisac: "Sasvim sigurno ne može i ne treba svatko živjeti kao monah ili kao pustinjak. Ali tko ozbiljno uzme svoje kršćanstvo, ne može izbjeći da stvori u sebi onaj prostor tišine gdje može susresti Boga."


Izdavač: Župa Uznesenja BDM, Brodsko Vinogorje, 2006.



Image and video hosting by TinyPic

Pirmin Her:
Umijeće moljenja psalama


Analizirajući psalme i "prilazeći" im s novoga motrišta, autor daruje čitatelju nove neslućene dimenzije za njegovu kršćansku molitvu. Autor je zahvalan Crkvi za postojanje psalama uspoređujući ih s najfinijom hranom - crnim kruhom, koji se pekao na tisućljetnom žaru vjerskoga iskustva i čiju su kvalitetu generacije provjeravale i ocjenjivali kao "najhranjiviji".


Izdavač: Teovizija, Zagreb, 2007.





Image and video hosting by TinyPic

Anselm Grün:
SVETI BENEDIKT, lik i poruka


Od svetog nas Benedikta danas dijeli 1500 godina. Ipak nam već i kratak pogled u njegovo Pravilo govori da nam Benedikt i nakon toliko vremena poručuje nešto što i nama može pokazati put koji se kroz stoljeća dokazao kao put koji vodi k Bogu i spasu čovjeka.

Izdavač: Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2004.




Image and video hosting by TinyPic

Benediktinski molitvenik

Nakana je ovoga molitvenika da u vjerniku razvije molitveni duh, kako bi se svatko uvjerio u istinitost riječi koje je izrekla velika kontemplativka naših dana sv. Terezija Benedikta od Križa: "Molitva je najveće dostignuće za koje je čovjek sposoban."Nazvan je Benediktinski jer ga je priredio monah Dorotej Toić, benediktinac, koji svojim odabirom molitava i pobožnosti želi naglasiti da monah, ali i svaki drugi čovjek, mora biti ponizan molitelj, te da u duhovnosti ne postoje "stručnjaci". Molitvenik želi biti poticaj svima onima koji uz liturgiju traže i druge načine kako da razgore u svom srcu milost molitve..

Izdavač: Verbum, 2005., Split





Image and video hosting by TinyPic

Ambrose Tinsley OSB, MIR Benediktinski put

Približavajući Benediktovu osobu i benediktinski način života kroz mnoge stare legende, iskustva drugih monaha i posebne fotografske priloge u knjizi, autor je potvrdio činjenicu kako monaški život i životno iskustvo u svijetu, tradicija i sadašnjost, benediktinski i suvremeni način života nisu u proturječju, već su sjedinjeni kao trajni mogući odgovor na Božji glas koji zove.

Izdavač: Glas Koncila & Benedictus Pag, 2007.





Image and video hosting by TinyPic

Anselm Grün, Molitva i samospoznaja

Molitvena praksa koju susrećemo kod monaha koji su živjeli u razdoblju od trećeg do šestog stoljeća, riznica je psiholoških iskustava. Za stare monahe religiozni i psihološki putovi nisu bili odvojeni. Za njih je čisto religiozni put istodobno i psihološki. Religiozni put sadržavao je sve psihološke spoznaje i metode koje danas nužno ima jedna samostalna znanost. Starimi monasima molitva je bila izvor samospoznaje i lijek za sve rane koje se danas pokušavaju liječiti psihološkim tehnikama. .

Izdavač: Teovizija, 2004.





Image and video hosting by TinyPic

Thomas Merton, Moleći psalme

Knjiga Moleći psalme Mertonova je poruka svima nama da psalme koristimo u svojim molitvama kao njihov sastavni i nezamjenjivi dio. Autor nas poziva da se vratimo neprolaznoj ljepoti i dubini psalama od kojih smo se možda vremenom udaljili..

Izdavač: Samostan sv. Margarite, Pag





Image and video hosting by TinyPic

Anselm Grün, Pustinjski oci kao duhovni pratitelji

Benediktinac Anselm Grün u ovoj knjizi se bavi fenomenom duhovne pratnje kod pustinjskih otaca.
Od svih metoda koje su prakticirali na prvom se mjestu nalazi samospoznaja. Na iskren i duhovan način su ispitali vlastitu dušu i vlastito tijelo, uspone i padove te otkrili u sebi koliki nam spektar obrambenih mehanizama i sklonosti k bijegu stoji na raspolaganju, a sve kako bismo izbjegli Boga i sebe same.
Autor knjige je voditelj mnogobrojnih duhovnih obnova pa ovo promišljanje o drevnoj praksi duhovne pratnje koristi i u svom radu sa svećenicima i redovnicima
.


Izdavač: Teovizija, 2008.






Image and video hosting by TinyPic


André Louf, Gospodine, nauči nas moliti

Tko je za mene Bog? Tko sam ja pred Bogom? Kako ga mogu ljubiti? - odgovore na ta i mnoga druga pitanja o suvremenoj duhovnosti, francuski monah cistercit André Louf svjedoči iz vlastite duboke povezanosti s Bogom, izrasle na vjekovnom monaškom iskustvu i neprestanome kontaktu sa Svetim pismom i duhovnim učiteljima.
Iskustvo molitve izrečeno je na jednostavan i suvremen način, a taj šutljivi monah otvorit će i vama nove prostore Riječi. Tražite li "novoga čovjeka", onda vam je Loufova knjiga siguran i pouzdan vodič na putu traženja.
"Gospodine, nauči nas moliti" prva je knjiga iz zajedničkoga pothvata "Benedictus" Glasa Koncila i Samostana sv. Margarite s Paga kojime se i današnjim bogotražiteljima žele ponuditi djela duhovne tematike drevnih i suvremenih autora, nastalih na vrelima Pravila sv. Benedikta, zaštitnika Europe.

Izdavač: Samostan sv. Margarite, Pag






Image and video hosting by TinyPic



VLASTITA SVETAČKA SLAVLJA
MONAHA I MONAHINJA


Siječanj
2. Sv. Bazilije Veliki (+379) i sv. Grgur Nazijanski (+390), biskupi i crkveni naučitelji
10. Sv. Grgur Nisenski (+395), biskup
15. Sv. Mauro i Placid, monasi, učenici sv. o. Benedikta
17. Sv. Antun opat (+355)
26. Sv. Robert (+1111), Alberik (+1108), Stjepan Harding (+1134), cistercitski opati iz Citeauxa

Veljača
10. Sv. Skolastika, djevica, sestra sv. o. Benedikta
11. Sv. Benedikt Anijanski, opat (+831), obnovitelj

Ožujak
21. Preminuće sv. oca Benedikta (+547)

Travanj
21. Sv. Anselmo, biskup i crkveni naučitelj (+1109)
23. Sv. Adalbert, biskup i mučenik (+997)

Svibanj
11. Sv. Klinijski opati Odo (+942 ), Majol (+994), Odilo ( + 1049), Hugo ( + 1109), Petar Časni (+1156)
15. Sv. Pahomije, opat (+347)
19. Sv. Celestin, papa i pustinjak
25. Sv. Beda Časni, crkveni naučitelj (+735)
27. Sv. Augustin Kenterberijski, biskup (+604)

Lipanj
5. Sv. Bonifacije, biskup i mučenik (+754)
19. Sv. Romuald, opat (+1027)
25. Sv. Guglielmo, opat (+1142)

Srpanj
11. Svetkovina sv. oca Benedikta
12. Sv. Ivan Gualbert, opat (+1073)
23. Sv. Brigita (+1373), suzaštitnica Europe
29. Sv. Marta, Marija i Lazar

Kolovoz
9. Sv. Terezija Benedikta od Križa (+1942),
suzaštitnica Europe
19. Sv. Bernard Tolomei, opat (+1348)
20. Sv. Bernard, opat i crkveni naučitelj (+1153)
30. Bl. Ildefons Schuster, biskup (+1954)

Rujan
3. Sv. Grgur Veliki, papa i crkveni naučitelj (+604)
17. Sv. Hildegarda, djevica (+1179)
24. Bl. Kolumba Gabriel, djevica (+1926)
25. Bl. Josip Dusmet, biskup (+1894)

Listopad
3. Bl. Columba Marmion, opat (+1923)

Studeni
11. Sv. Martin, biskup Toursa (+397)
12. Sv. Teodor Studita, opat (+826)
16. Sv. Gertruda, djevica (+1301)
19. Sv. Metilda, djevica
20. Bl. Marija Fortunata Viti, djevica (+1922)
24. Sv. Kolumban, opat
26. Sv. Silvestar, opat (+1267)

Prosinac
5. Sv. Saba, opat
Bl. Placido Riccardi (+1915), monah i svećenik



Map IP Address
Powered byIP2Location.com




Zahvale

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se