RAZGOVOR : Josip Novaković

nedjelja , 30.09.2007.







Povodom nedavnog izlaska hrvatskog izdanja knjige "Radionica pisanja fikcije", Ivana Pavelić Mirošević razgovarala je s autorom Josipom Novakovićem

Vrlo iscrpan intervju pročitajte ovdje

Nova Jergovićeva knjiga objavljena u BiH, hrvatskog izdanja neće biti

subota , 29.09.2007.





Vesna Laušić na Booksinom portalu predstavlja novu knjigu Miljenka Jergovića objavljenu u BiH, a koja neće doživjeti svoje hrvatsko izdanje.

"Glavni (anti)junak te dvjestostranične novele, koju se mirne duše može zvati i romanom, sarajevski je Hrvat koji se, nakon što je veći dio svoga života proveo u Zagrebu, vraća u rodni grad. Priča počinje u Zagrebu, a završava u Sarajevu; međutim, njezin značajan dio događa se na putovanju između ta dva grada, u bespućima bosanske (sjeverne) unutrašnjosti, kao i u bespućima sjećanja profesora povijesti Karla Aduma. 'Freelander', koji nosi ime modela automobila Land Rover, druga je u najavljenom nizu Jergovićevih knjiga 'o ljudima i autima', započetom prije četiri godine Buickom Riverom. I u ovoj knjizi, kao i u Buicku, automobil nije samo sredstvo ubrzanog transportiranja nego i štošta drugo: predmet obožavanja i postvarivanja želja i mogućnosti (iz prošlosti), svojevrsno suvremeno (individualističko) Zlatno tele, emocionalna štaka i drugi dom - freudovci bi rekli pokušaj povratka u majčinu utrobu", piše Vesna Laušić.

Cijeli tekst ovdje

*******

Beogradska Politika donosi tekst Svetlane Tomić u kojemu ona kritizira rad žirija koji je Jergoviću dodijelio nagradu 'Meša Selimović' za roman 'Ruta Tannenebaum'
.

Vidi ovdje



Novi 'Plan B'





Na kioscima je novi 'Plan B'
magazinsko č(u)edo
neumornog Internauta
Borisa Ličine Borje,
a u njemu između ostalog
i odličan
intervju
sa Zoranom Pilićem aka Jesusom Quintanom

povodom izlaska
njegova prvijenca
"Doggiestyle"

Cjelovit sadržaj novog broja ovđeka



Moja nova kritika na Kupus.net-u

petak , 28.09.2007.





Bez straha, skorašnji izlazak knjige ne znači da ću se ulijeniti - na ovome linku možete pročitati moju kritiku romana jednoga tvrdokuhanog Japanca.



Evo napokon i moje knjige!!!

četvrtak , 27.09.2007.




Njurgali ste da na mom blogu nema slika?!?

Evo vam jedne

Image Hosted by ImageShack.us


*****
Knjiga izlazi za dva-tri tjedna (a možda i prije).
Sadrži 65 mojih kritika strane proze objavljene između 2002. i 2007.
Izdavač : Hrvatsko filološko društvo/Disput
Urednica : Irena Lukšić
Broj stranica : 248
Uvez : meki
Cijena : još nepoznata

*****



Novi natječaj za knjigu 'Sve priče...'





Ljudski životi, vlastite sudbine, neograničena mašta, prljave, čedne, obične ili sjajne misli sa svojim čitateljima u knjizi 'Sve priče – antologija nepoznatih autora' podijelio je 201 autor. Priče su različitih žanrova, jer mnoštvo pisaca rezultira i različitošću stilova i tema.

Naime, 2002. godine bio je objavljen natječaj u trajanju samo 10 dana, a sastajao se u tome da ljudi upravo e-mailom trebaju poslati svoje radove izdavaču.
Obećanje je bilo da će se svi radovi u tom istom obliku, bez cenzure, objaviti u knjizi. Bilo je autora koji su već do tada objavljivali svoje priče, no za mnoge su 'Sve priče…' bile prva objava njihovog rada.

Želja nakladnika je bila ostvarena: ljudi su bili potaknuti da stvaraju, da pišu…

Kako su 'Sve priče…' u Inmagovoj prodaji, listajući to zaista zanimljivo i netipično izdanje došli smo do ideje: "Možda za sada nećemo ponoviti istu stvar – no zašto ne bismo ljude potaknuli na pisanje i nagradili ih?! A… tko zna, možda tako otkrijemo i skrivene talente! Tko zna što još iz toga može proizaći?! Neki novi Šalković – možda?! "

Kao i prije pet godina, niste ograničeni niti temom niti prostorom, niti svoje uratke morate potpisati. (Iako, ako imate ozbiljnije djelo – poput romana… dovoljno će biti poslati nam samo i dio).

Važno je radove poslati što prije, jer prvih pet autora bit će nagrađeno bogatim izdanjem 'Sve priče – antologija nepoznatih autora', a svi koji pošalju svoje radove do 15. listopada natječu se za Inmagov paket knjiga koji odlazi najsretnijem piscu, nasumice odabranome (jer mi vašu vrijednost ne ocjenjujemo!).

Sve poslane radove objavljujemo na webu..
Knjiga 'Sve priče…' dostupna je do kraja listopada po posebnoj cijeni od 49 kuna.

Šaljite svoje uratke na e-mail editor@inmag.hr do 15. listopada.
Budite kreativni!



Izvor : Net.hr


Moja nova kritika u 'Vijencu'





Izašao je novi
354. broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn na svim kioscima)
a u njemu i moja kritika
romana Josipa Cvenića
'Obrnuto prepisivanje'


Književni petak : Što je blog-eksplozija donijela književnosti?

srijeda , 26.09.2007.






Gradska knjižnica Zagreb, Starčevićev trg 6
(Čitaonica I. kat)

05. listopada 2007. (petak) u 19.30:

Književni petak :
Zapisi iz blogosfere: što je blog-eksplozija donijela književnosti?

Gosti: Boris Perić, Ivica Prtenjača, Igor Kokoruš/Dr. Lebowski




Kao što je bookaleta.blog.hr već primjetio, vrlo čudan odabir gostiju (već čujem Leba : samo jedan ali vrijedan bloger! :-) )

NOVO : Josef Haslinger - 'Bal u operi' (Fraktura, 2007.)


Josef Haslinger:
'Bal u operi'

Roman
izd. Fraktura
Broj stranica: 428
Uvez: tvrdi s ovitkom
Prijevod: prevela s njemačkog Ana Šunjara
Cijena: 159,00 kn
Cijena s popustom preko weba izdavača: 143,10 kn

Riječ izdavača


Za vrijeme televizijskog prijenosa najspektakularnije i najglamuroznije europske priredbe, bečkog Bala u operi, izveden je teroristički napad otrovnim plinom. Politička, ekonomska i estradna europska elita, tisuće ljudi koji borave u zgradi Opere umiru pred očima milijuna gledatelja. Redatelj TV-prijenosa koji je u Operi izgubio sina u svojoj privatnoj istrazi o kojoj snima i dokumentarac traži krivce za napad, ljude koji su mu uništili život.
Josef Haslinger napisao je briljantan triler o terorizmu, realityju, politici.
'Bal u operi ' napeti je roman o svijetu u kojem je terorizam glavna prijetnja, a ono čega nema na malom ekranu zapravo i ne postoji. Ovaj triler istovremeno je i velika osobna drama oca koji je izgubio sina, ali prije svega to je roman koji do krajnjih granica dovodi pitanja o nama danas i ovdje. Bal u operi čita se bez daha, a kada se zna da je pisan šest godina prije 11. rujna onda zvuči kao prokleto proročanstvo svijeta dvadeset i prvog stoljeća.

******
Josef Haslinger rođen je 1955. u Zwettlu u Donjoj Austriji. Studirao je filozofiju, teatrologiju i germanistiku u Beču. Od 1973. do 1992. bio je član uredništva književnog časopisa “Osinje gnijezdo”. Doktorirao je 1980. tezom “Novalisova estetika”. Narednih je godina radio kao znanstvenik, predavač i gost predavač u Njemačkoj, Austriji i Sjedinjenim Državama; kao urednik i organizator književnih manifestacija, te tajnik Društva pisaca u Grazu. Od 1996. predaje književnu estetiku na Njemačkom institutu za književnost u Leipzigu. Književna djela objavljuje od 1980., a od 1992. prepoznat je i kao politički angažiran autor. Njegovo kritičko suprotstavljanje socijalnoj i političkoj stvarnosti kulminiralo je 1995. romanom Bal u operi, književnim trilerom, političkom provokacijom i medijskom satirom. Roman je postigao golem uspjeh kod publike i kritike. Haslinger je primio brojne nagrade među kojima i Nagradu grada Beča i Počasnu nagradu austrijskih knjižara.



Poglavlje romana dostupno ovdje



Opet ja na HRT-u!!! (vol.21)





HRVATSKI RADIO, TREĆI PROGRAM
EMISIJA: BIBLIOVIZOR
AUTORI: BOŽIDAR ALAJBEGOVIĆ, DAMIR RADIĆ, DARIJA ŽILIĆ, SANJIN SOREL
TEMA: NOVA DOMAĆA PROZA I POEZIJA
UREDNIK: GORDANA CRNKOVIĆ
ZA: 29. 9. 2007.
OD: 16 SATI

NAJAVA
Literarizacija gubitništva i mitologizacija besmisla u romanu «Oči» Ede Popovića lišena je pretencioznosti, tvrdi Božidar Alajbegović. Novi roman Ede Popovića objavljen je u izdanju kuće Oceanmore.
Damir Radić piše o proznoj knjizi «Ništa sljezove boje» Ivice Đikića u izdanju Feral Tribunea.
O pjesničkoj zbirci «Rosebud» Milorada Stojevića u izdanju Hrvatskog društva pisaca piše Sanjin Sorel.
«Jesmo li se za to borili?» naslov je knjige Marija Kovača u izdanju Agm-a koju prikazuje Darija Žilić.

Uredila Gordana Crnković



PROMOCIJA : roman Maje Gjerek + zbirka pjesama Anice Gjerek

utorak , 25.09.2007.




Društvo hrvatskih književnika – Ogranak u Rijeci
poziva Vas na predstavljanje romana

"RADIOVIZIJA" Maje Gjerek

i zbirke pjesama
"RAČUN SRCA" Anice Gjerek


u srijedu, 26. rujna 2007. u 19 sati
u dvorani Filodrammatice, Korzo 28/I, Rijeka

Uvodnu riječ će dati Bože Mimica, predsjednik Ogranka

Kroz program će vas voditi Željka Kovačević Andrijanić
o knjigama će govoriti književnica i urednica, Diana Rosandić
a u glazbenom dijelu nastupaju članovi benda Agape




RAZGOVOR : Diane Setterfield





Prilikom prošlotjednog gostovanja u Hrvatskoj, Diane Setterfield, autorica bestselera 'Trinaesta priča' (upravo objavljen u izdanju Algoritma) dala je intervju Ladi Žigo.

Razgovor objavljen u Vjesniku pročitajte ovdje

NOVO : Elia Barcelo - 'Zlatarova tajna' (Fraktura, 2007.)



Elia Barcelo:
'Zlatarova tajna'

Roman
izd. Fraktura
Broj stranica: 108
Uvez: tvrdi s ovitkom
Prijevod: prevela sa španjolskog Ariana Švigir
Cijena: 99,00 kn
Cijena s popustom preko sajta izdavača: 89,10 kn


Riječ izdavača


Koliko je kratka, toliko je snažna, koliko ju je lako pročitati, toliku ju je teško zaboraviti, koliko je jednostavna, toliko je uznemirujuća, takva je ova priča o ljubavi. Jedan od onih rijetkih primjera u kojima se književnost bez straha laća vječnih tema tjerajući nas na postavljanje temeljnih pitanja: je li vrijeme jače od ljubavi, koji je trajni oblik ljepote, je li tijelo karta žudnje s ograničenim trajanjem, može li želja promijeniti stvarnost? Nostalgija, ljubav, strast, identitet... 'Zlatarova tajna' dodiruje najdublje osjećaje na izrazito nov način. Prelijepa priča s kraja tisućljeća o nemogućnosti ljubavi.

******

Elia Barceló rođena je u Alicanteu 1957. Studirala je engleski, njemački i španjolski jezik. Predaje španjolsku književnost na Sveučilištu u Innsbrucku.
Do sada je objavila niz romana. Romani Sagrada 1989., Consecuencias Naturales 1994. i El mundo de Yarek 1994., za koji je primila nagradu Premio UPC, priskrbili su joj naslov prve dame španjolske znanstvene fantastike. Autorica je romana za mladež El caso del artista cruel 1998., ovjenčanog nagradom Premio Edebé, El caso del crimen de la ópera 2002., La mano de Fatma 2001. i El almacén de las palabras terribles, te knjige o Juliju Cortázaru La inquietante familiaridad, 1999. Kratkim romanom El vuelo del hipogrifo 2002. u kojemu miješa književne žanrove pokazala se kao velika književnica koja može privući brojne čitatelje, što je potvrđeno golemim uspjehom njezinih sljedećih romana: Zlatarova tajna (El secreto del orfebre 2003.) i Disfraces terribles 2004.
Djela su joj prevedena na njemački, francuski, talijanski, katalonski i esperanto.



Poglavlje romana dostupno ovdje

Ususret Festivalu knjiga za djecu i mlade 'Pazi, knjiga!'





Poštovani,

Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na konferenciju za medije na kojoj će biti predstavljen jedini festival knjiga za djecu i mlade u Hrvatskoj - "PAZI, KNJIGA!" .

Konferencija za medije će se održati u srijedu 26. rujna 2007. godine, u 11 sati, u knjižnici Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5.

Festival će predstaviti Ana Đokić, organizatorica festivala, Milica Lukšić voditeljica večenjeg programa festivala, Sanja Lovrenčić, voditeljica Berbe knjiga te Ratko Bjelčić, voditelj suradnje sa školama i institucijama za djecu s posbnim potrebama. Svi su člnaovi i suradnici Autorske kuće, umjetničke organizacije koji organizira festival PAZI, KNJIGA!

Veselimo se Vašem dolasku!

Sa štovanjem,

Festival PAZI, KNJIGA!


ZA SVA NOVINARSKA PITANJA:

Mihaela-Marija Perković
koordinatorica za odnose s javnošću
festival Pazi knjiga!
+ 385 91 250 1561
mmp@idplayer.com



RAZGOVOR : Tena Štivičić



Prije nekoliko dana u Zagrebu je predstavljena zbirka kolumni 'Odbrojavanje' dramske spisateljice Tene Štivičić koja unazad par godina živi i radi u Londonu.

Tena Štivičić je za T-Portal rekla ponešto o svojoj knjizi, radu u kazalištu i životu u Londonu.

Razgovor dostupan ovdje




PROMOCIJA : Sanja Pilić - 'Što mi se to događa? ' (Mozaik knjiga, 2007.)



Predstavljanje novog naslova u biblioteci za mlade 'Što mi se to događa' Sanje Pilić održat će se u srijedu, 26. rujna s početkom u 19 sati u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb.

Knjigu će predstaviti: Dubravka Težak, Zoran Maljković i autorica Sanja Pilić. Ulomke iz knjige čitat će dramska umjetnica Anja Šovagović Despot.

Novi roman Sanje Pilić, roman je o ljepotama odrastanja i ujedno još jedan u nizu autoričinih divnih romana za tinejdžere koje je hrvatska čitalačka i stručna publika odavno prepoznala. Da je tomu tako, svjedoči i činjenica da je bibilioteka Sanja Pilić za mlade u svibnju ove godine nagrađena posebnim priznanjem nagrade Grigor Vitez. U biblioteci je do sada objavljeno pet naslova. Već u rujnu, roman 'Jesam li se zaljubila?' Hrvatski centar za dječju knjigu nominirao je za časnu listu IBBY-a za 2008. godinu. 'Što mi se to događa' novi je naslov u ovoj biblioteci.



Izvor : Net.hr



NOVO : Carl-Johan Vallgren - 'Povijest jedne čudesne ljubavi' (Fraktura, 2007.)

ponedjeljak , 24.09.2007.


Carl-Johan Vallgren:
'Povijest jedne čudesne ljubavi'

Roman
izd. Fraktura
Broj stranica: 304
Uvez: meki
Prijevod: prevela sa švedskog Željka Černok
Cijena: 139,00 kn
Cijena s popustom preko sajta izdavača: 125,10 kn


Riječ izdavača


Iste olujne zimske noći 1813. u bordelu u Königsbergu rođena je zdrava djevojčica Henriette i zastrašujuće deformiran dječak. Iako je gluh, nijem, dlakav i bez ruku Hercule uspijeva preživjeti i ubrzo otkriva da posjeduje nevjerojatnu moć čitanja misli. Dvoje djece odrasta zajedno i među njima se razvija istinska, nadnaravna ljubav. Nakon što su okrutno rastavljeni, Hercule kreće u bjesomučnu potragu s kraja na kraj devetnaestostoljetne Europe.
Čudesno lijep, poetičan, zabavan i tužan, ovaj roman duboko uranja u vrijeme u kojem se još uvijek miješaju magija i znanost, fantastika i realnost, ratovi, revolucije i velike avanture.


Ovo je priča o ljubavi, patnji, strahu, mržnji i otkupljenju.
Bookreporter

Fantastičan roman, i to doslovno, oblikovan gotovo nadnaravnom spisateljskom snagom.
Dagbladet

Priča je napeta, tužna i raspaljuje bijes, ali blistavi i živi opisi daruju joj čudesnu ljepotu.
Ecletica

Roman zabavlja svojom mistikom, kovitlajući oko čitatelja raskošan jezik i gustu atmosferu.
Süddeutsche Zeitung

******
Carl-Johan Vallgren, švedski pisac i glazbenik, rođen je 1964. u Linköpingu u Švedskoj, a odrastao je u Falkenburgu. Proputovao je Aziju i istočnu Europu, živio u Španjolskoj i Danskoj, te u Berlinu, od 1993. do 2003. Sada stanuje u Stockholmu.
Debitirao je 1987. romanom Nomadi, uslijedile su knjige Čeznuti (Längta bort, 1988.), Žena ptica (F´lgelkvinnan, 1991.), Priče o snu i javi (Berättelser om sömn och vaka, 1994.), Dokument o kockaru Rubashovu (Dokument rörande Spelaren Rubashov, 1996.), Za brošuru gospodina Bachmanna (För herr Bachmanns broschyr, 2000.). Godine 2002. objavio je roman Povijest jedne čudesne ljubavi, koji je nagrađen uglednom švedskom nagradom August za najbolju beletrističku knjigu godine, Velikom nagradom književnog kluba i Godišnjom nagradom knjižara. Knjiga je u Švedskoj postala bestselerom prodavši se u osamsto tisuća primjeraka, a prevedena je na dvadeset pet jezika.



Jedno poglavlje romana dostupno ovdje



Poziv nakladnicima knjiga i časopisa



Internetski portal za knjigu & kulturu MVinfo.hrpoziva sve hrvatske nakladnike (tzv. male, srednje i velike, kao i autore izdanja u vlastitoj nakladi) koji su nezadovoljni medijskim tretmanom svojih izdanja, da na kontakt mail Moderna vremena Info servisa što ažurnije šalju informacije o svojim aktivnostima (nova izdanja i ona u pripremi, promocije, tribine i sl.) kako bi što veći broj novih knjiga i časopisa mogao biti uspješno predstavljen na stranicama portala Moderna vremena Info, a dijelom i u medijskih partnera s kojima Moderna vremena Info surađuju na području promocije hrvatske knjige, autora i nakladnika, i općenito kulture čitanja.

Internetski portal Moderna vremena Info pokrenut je 2005. godine, i u međuvremenu je izrastao u najažurniji knjiški portal u Hrvatskoj, s dnevnim predstavljanjima književnih noviteta, vijestima, najavama, autorskim i nakladničkim info-stranicama, razgovorima i ostalim pratećim sadržajima.

Kontakt mail : knjige@mvinfo.hr



Izvor : Net.hr


RAZGOVOR : Miljenko Jergović




Prilikom primanja nagrade 'Meša Selimović' za svoj roman 'Ruta Tannenbaum' laureat Miljenko Jergović dao je intervju Dnevnome listu

Razgovor s novinarkom Majom Nikolić prenosi portal knjizevnost.org na ovome linku



Sajam knjige u Varaždinu





Pitoreskni grad na sjeveru Hrvatske koji u posljednje vrijeme vrvi kulturnim događajima - Varaždin – priprema još jednu manifestaciju, ovoga puta književnu

Riječ je o prvome Kult sajmu knjige koji će se održati od 25. do 30. rujna, a bit će posvećen domaćim autorima i nakladnicima koji tiskaju i objavljuju njihove radove.

U pet dana gosti književnici će u neformalnoj atmosferi Kult cafea (od 19 do 21 sat) razgovarati sa svojim čitateljima o svom spisateljskom radu i temama koje zanimaju čitatelje.

Prvog dana manifestacije, u srijedu, predstavit će se nakladnička kuća V.B.Z iz Zagreba, s književnikom Antom Tomićem ('Što je muškarac bez brkova'). Tomić će govoriti o svojim djelima i pisanju, nakon čega će nastupiti Čardaš blues band, glazbenici etno izričaja.

U četvrtak, 27.rujna, predstavit će se izdavačka kuća Katarina Zrinski iz Varaždina.

Trećeg dana manifestacije predstavit će se Profil iz Zagreba sa književnicima Zoranom Ferićem, ('Anđeo u ofsajdu', 'Djeca Patrasa') i Ivicom Prtenjačom ('Dobro je, lijepo je').

U subotu, 29.rujna, na Kult sajmu knjiga gostovat će književnici Daša Drndić ('Sonnenschein'), Sibila Petlevska ('Noćni trening') i Ludwig Bauer ('Kratka kronika porodice Weber') te će biti predstavljena nakladnička kuća Fraktura iz Zaprešića. Iza 21 sat nastupa glazbena grupa Cinkuši.

Posljednjeg dana manifestacije, u nedjelju, predstavit će se nakladnička kuću AGM iz Zagreba. Gostovat će Vlado Bulić ('Putovanje u srce hrvatskog sna'), Mario Kovač ('Jesmo li se zato borili') i Irena Matijašević ('Naizgled').

Sajam je oformljen s namjerom da s vremenom postane najvažnija knjiška manifestacija u cijeloj regiji koja će promovirati knjige, kupovinu knjiga i čitanje knjiga, istakli su njegovi organizatori Kult d.o.o.

Kult cafe, mjesto događaja, nalazi se u zgradi poslovnog centra Fima, a sajam će se održavati i na parkiralištu objekta u Aninoj 2.

Preneseno sa Tportala






Nova internet knjižara

nedjelja , 23.09.2007.



NOVA INTERNET KNJIŽARA

www.utopiaonline.net

Frakcija d.o.o. osnovana je 2005. godine u Splitu. Iste godine otvorena je i knjižara UTOPIA.

UTOPIA je knjižara specijalizirana prije svega za beletristiku. Pored poezije, dramskih tekstova, proze i romana naći ćete i poneki naslov iz publicistike i esejistike vezane isključivo za rock 'n' roll, anarhizam i teoriju novih medija. Osim knjiga u našoj ponudi nalazi se veliki broj stripova, grafičkih novella te vinilnih nosača zvuka.

U proteklom periodu UTOPIA je postala više od dućana. UTOPIA je živa kulturna točka na urbanoj mapi Splita. U suradnji s clubom Ghetto u čijem se susjedstvu nalazi knjižara UTOPIA je organizirala brojne promocije knjiga, književne večeri i koncerte uglavnom neafirmiranih mladih umjetnika s područja šire regije.

Pokrenut je i izdavački projekt koji za cilj ima okupiti mlade pisce i strip autore iz regije. U okviru edicije OMILJENA SLOVA je objavljena zbirka pjesama «PJESME IZ SOBE» Mehmeda Begića, a projekt ST – RIP okupio je mlade splitske strip autore u istoimenom albumu kao plod izložbe strip tabli istih autora, a koja je obilježila otvaranje knjižare.

2007. godine pokrenuta je i usluga web knjižare na adresi www.utopiaonline.net.

Sjedište Frakcije nalazi se u ulici Antuna Branka Šimića br. 3 u Splitu, a knjižaru ćete naći na adresi Dosud 10 u Dioklecijanovoj palači.

U knjižari UTOPIA i na stranicama www.utopiaonline.netučinili smo sve da biste što jednostavnije i ugodnije došli do naslova koje želite.

Čitanje je užitak! Pa uživajte!

PROMOCIJA : Aleksandra kardum - 'Spavaš li?' (Disput, 2007.)





Izdavačka kuća Disput
i
autorica
Aleksandra Kardum

pozivaju vas na predstavljanje
njenog nedavno objavljenog romana

SPAVAŠ LI?

koje će se održati
u utorak 25. rujna
s početkom u 20 sati

u splitskom kinu "Zlatna vrata"


Knjigu će predstaviti

Renato Baretić,
Ivica Ivanišević,
autorica

i urednik odnosno izdavač knjige Josip Pandurić





KRITIKA : Jani Virk - 'Pogled na Tycho Brahe' (Disput, 2007.)

subota , 22.09.2007.






KRITIKA : Jani Virk - 'Pogled na Tycho Brahe' (Disput, 2007.)

Tycho Brahe danski je astronom iz 17. stoljeća. Prema njemu je nazvan opservatorij u Kopenhagenu koji junak naslovne pripovijetke iz zbirke slovenskoga književnika Janija Virka 'Pogled na Tycho Brahe' promatra iz hotelske sobe. U samu je naslovu zbirke dakle već dvojako naznačen jedan od temeljnih motiva svih pet u knjizi objavljenih pripovijetki – motiv vida, gledanja, promatranja, zapažanja. Mudro za naslovnicu knjige odabrana, efektna slika 'Oči' Borisa Bućana to dodatno naglašava, baš kao što i opservatorij Tycho Brahe također asocira na gledanje, na pogled uperen u nebo, ka zvijezdama.

Pripovjedači svih pet Virkovih pripovijetki svoje poglede često dižu ka nebu i zvijezdama, ali nikako poradi divljenja ili pak zvjezdoljupstva, svjesni ionako da su zvijezde tek »ohlađeni kozmički kosturi«, kako junak naslovne pripovijetke veli. Sve su to odreda deziluzionirani, bezvoljni, tjeskobama razdirani četrdesetogodišnjaci (osim junaka priče Na vrhu brežuljka kojemu su 53), ozbiljno načeti krizom srednjih godina. Pogled u zvjezdano nebo dodatno ih podsjeća na vlastitu neznatnost i ništavnost, jer svemirski beskraj njihove bijedne egzistencije svodi na »manje od ništa, odbitak ničega, lebdeću parabolu praznine«. Virkovi su antijunaci ljudi koji sebe osjećaju kao »već davno preživjelu stvar, glinu, koja se raspršila pod kapkom usnulog anđela«; junak pripovijetke Pod vodom primjerice svoje postojanje smatra optičkom varkom, dok Rudi Rowenski, pripovjedač u priči Proljetno odbrojavanje, svijetom korača »s punom sviješću osamljenog, nebitnog prolaznog stanovnika nekog privremenog svijeta«, neprestano osjećajući kako je iz njega isteklo vrijeme i u njemu ostavilo prozirnu prazninu. Riječ je dakle o posve otuđenim osamljenicima, ljudima koji bježe od drugih, ali i od sebe, najčešće u alkoholni zaborav koji im barem na kratko dokida svijest, koja će ionako, jednom, morati zauvijek zgasnuti, jer kako na jednome mjestu jedan od junaka kaže, »moj je život otpočetka izgubljen, to je jedini osjećaj koji mi je uistinu urođen«.

»Jesam li živ ili mrtav, ne znam«, riječi su koje efektno zaključuju posljednju priču, ali i čitavu knjigu, i koje ponajbolje oslikavaju odnos likova spram svojih života, svijeta i samih sebe u njemu. Te riječi, nimalo slučajno, junak izriče ponovno s pogledom uprtim u nebo, ležeći na pijesku nakon primljena udarca u glavu, a zbog neprilična druženja s, dakako, tuđom ženom, čime je barem na kratko pokušao zaboraviti da nije ništa drugo doli svemirska prašina. To je vrlo rijedak, čak i prilično neobičan slučaj izraženije poduzetnosti jednog od Virkovih likova koji, umrtvljeni i odustali od života, letargično životare svoje tjeskobama obilježene samoće. Inače, redovito se radi o intelektualcima – novinarima, urednicima, knjižničarima i znanstvenicima – koje u svim pripovijetkama zatječemo izvan njihova domicila, na službenim putovanjima od Ljubljane, Barcelone i Kopenhagena pa sve do Moskve (iznimka je junak zaključne priče na odmoru u Dalmaciji). Izmještenost izvan svakodnevnoga domaćeg okruženja potencira već apostrofiran motiv promatranja i zapažanja. No sukladno svojim tjeskobama, lišeni radoznalosti turista, a osobito bez njihove zadivljenosti, Virkovi junaci u dotad im nepoznatim sredinama redovito zapažaju isključivo propadanje i oronulost – oronule fasade sivkasto-smećkastih prljavih zgrada koje turobno strše u zrak poput nadgrobnih spomenika, memljive haustore osvijetljene turobnim žućkastim svjetlom, fizičko propadanje ledenosivih ulica, prljavu prašinu asfalta punog opušaka, krhotina stakla i psećih izmetina. Pritom oni, naravno, susreću i ljude, ali u njima redovito vide opasno nadiruće horde, zlovoljne užurbane kreature prijetećih i prezirnih, ukočenih pogleda i kreštavih glasova, hodajuću masu tuđeg mesa, blijedih koža, prljavih zamašćenih brada i izlizanih prnja na otromboljenim, zapuštenim tjelesinama. Čak i rijetki proboji sunčevih zraka kroz visoke pokrove sivih oblaka, umjesto da ih asociraju na vedrinu i ljepotu, buđenje prirode i radost življenja, Virkove likove zatječu strahom i tjeskobom podsjećajući ih na noževe koji rasijecaju meku, raspadajuću masnoću uginulog kita.

Pripovjedač u prvome licu u svim tekstovima, nizom gustih, vijugavih, meandrirajućih rečenica punih mučnih i mračnih poetskih slika posreduje svoja tjeskobna duševna stanja svedena na apatiju, gorčinu i pesimizam te krajnju lišenost volje za životom. To seže tako daleko da čak i sjećanja na djetinjstvo pripovjedača – a kojima autor u obliku asocijativnih bljeskova fragmentira radnju – redovito donose reminiscencije na mučna i strahom ispunjena iskustva, poput umirućeg djeda, iskustva gubljenja na ulici ili za dlaku izbjegnutog utapljanja u moru. Likove su obično ostavili žene i djeca, a na iskustvo braka gledaju kao na »stvar koju treba prekinuti jednim zamahom, iz samilosti, tako da je rana samo jedna i da brže zacijeli«. No ipak ne bez žaljenja jer je, kako jedan od pripovjedača kaže, »dječji smijeh najljepša simfonija koju je ikad čuo«.

Ukratko, egzistencijalna praznina i ponor te pesimizam i turobnost dovedeni do krajnosti, u prozi umnogome srodnoj Saramagovoj, Bernhardovoj ili pak Cvitanovoj, te uz primjetne posvete i referencije na Kafku i Dostojevskog i ozračje blisko tzv. crnom valu jugoslavenskog filma (Živojin Pavlović, Želimir Žilnik, Dušan Makavejev…). Sasvim zasluženo 1999. nagrađena Nagradom Prešernove zaklade, prozna zbirka 'Pogled na Tycho Brahe' svakako budi zanimanje za ostalih dvanaest dosad objavljenih (ali na hrvatski neprevedenih) proznih i poetskih knjiga 45-godišnjega slovenskog pisca Janija Virka.

(Napisao Božidar Alajbegović
objavljeno u Vijencu, broj 352-353, 13.09.2007.)




NOVO : Norbert Gstrein - 'Zanat ubijanja' (Fraktura, 2007.)



Norbert Gstrein
'Zanat ubijanja'

roman
izd. Fraktura
Cijena:139,00 kn
Broj stranica:288
Uvez:tvrdi
preveo s njemačkog Boris Perić

Riječ izdavača



'Zanat ubijanja' jedna je od onih knjiga koje smo dugo očekivali. Roman koji progovara o našoj nedavnoj prošlosti, našemu mentalitetu, ratovima i ljubavima jasnije, preciznije, bolnije i tužnije negoli je to uspjelo nama samima.
Norbert Gstrein u 'Zanatu ubijanja' pripovijeda priču o njemačkom novinaru koji pogiba na Kosovu nakon što je obišao sva ratišta bivše Jugoslavije. Fascinirani ratom i hrabrošću svoga kolege, dvojica mladih novinara pokušavaju rekonstruirati njegov život i napisati roman o njemu, no istraživanje ih vodi do tajni koje se nisu nadali otkriti, do ratnih zločinaca i njihovih žrtava, a sve je protkano napetom ljubavnom pričom koja se vrti oko prelijepe Helene, kćeri hrvatskih gastarbajtera.

'Zanat ubijanja ' zasijeca duboko u rane, pročišćava i tjera na razmišljanje, i to ne samo nas koji smo izravni sudionici ovog romana, već i sve zapadnjake. Gstrein je ovim romanom otvorio jednu od većih polemika u suvremenoj njemačkoj književnosti pitanjem tko ima pravo ispripovjediti nečiju priču i gdje su granice između fikcije i stvarnosti.






Putnici za Frankfurt

petak , 21.09.2007.





Prema pisanju današnjeg Jutarnjeg lista, na ovogodišnji Frankfurtski sajam knjiga (10. do 14 10.) putuju : Viktor Žmegač, Ante Stamać, Tena Štivičić, Igor Štiks i Želimir Hercigonja.

Prema riječima Valtera Lisice, v.d. predsjednika Zajednice nakladnika i knjižara, književnici su odabrani kao spoj "mladosti i iskustva".

Denis Giljević objavio knjigu koju promovira u Booksi!





Pozivnica za jednu sobu, Booksa je zovu, u kojoj će Denis Giljević u utorak, 25. rujna od 20 sati predstavljati/prodavati dušu i djelo (zbirku pričica "Prodane dušice").
Uz kolateralni sadržaj (pivce, dva ili tri, projekcijica iznenađenja ili možda ipak ne, trpljenje autora i njegove svite, neobavezno muvanje i slađenje društvenom kremom), bit će razotkriveno što kome odnosno donosi li uopće išta ikome dosad nenajavljena mini-akcija "Denis vedri i oblači!"

Pozivnica vrijedi za jednu osobu, a poziv za sve.
Stoga nije potrebno natezati se s ispisivanjem i izrezivanjem ove pozivnice, nego slobodno dođite u što boljem društvu i što većem broju!



Više o knjizi i autoru ovdje

Predstavljanje poezije Borisa Domagoja Biletića



Predstavljanje knjige izabranih pjesama Borisa Domagoja Biletića ‘Imam riječ' organizira se u petak, 21. rujna, u knjižari Castropola u Puli.
O autoru i njegovoj poeziji govorit će Milorad Stojević, koji je izabrao pjesme u knjizi i napisao predgovor, urednica Ana Lendvaj i Višnja Bošnjak, direktorica nakladničke kuće Altagama.

Tom prigodom, u knjižari Castropola održava se i Tjedan nakladničke kuće Altagama
, te se njihova izdanja mogu kupiti po povoljnim cijenama.

Boris Domagoj Biletić rođen je 22. ožujka 1957. u Puli. Diplomirao je i magistrirao s temom iz suvremene hrvatske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Živi u Rovinju gdje je voditelj gradske knjižnice.
Osim poezije, objavljuje kritike, oglede, studije i prijevode s talijanskoga i njemačkog te kao urednik potpisuje mnoga izdanja, mahom iz lijepe književnosti.
Između ostalog, pokretač je i glavni urednik časopisa za književnost 'Nova Istra', član PEN-a, a i jedan od osnivača Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika te Šoljanovih dana i Pulskih dana eseja.

Dobitnik je brojnih književnih nagrada, a u ovom izboru su uvrštene pjesme iz pjesničkih zbirki: 'Zublja šutnje' (1983.), 'Muški vrisa'k (1985.), 'Primorski nokturno' (1986.), 'Pjena brzih oblaka' (1990.), 'Radovi na nekropoli' (1996.), 'Oblik za dušu/Mali abecedarij' (1999./2006.).



Izvor : Culturenet.hr


Hrvatski knjiški lavovi u Lavovu

četvrtak , 20.09.2007.





Ako me redovito čitate onda znate da su Kruno Lokotar, Zoran Ferić i Renato Baretić bili gosti nedavno održanog sajma knjiga u ukrajinskom Lavovu.

Svoje dojmove Kruno Lokotar pretočio je u tekst ( + par fotki pride) ovdje

Upitni Interliber: Izdavači protiv poskupljenja štandova





Odluka uprave zagrebačkog Velesajma da ukine besplatan ulaz na popularni Interliber ogorčila je izdavače. Velesajam je uveo cijenu ulaznice od pet kuna i smanjio popust izlagačima sa 30 na 20 posto, što je poskupljenje od 10 posto.
Zbog tih odluka ugovor o suradnji dvaju partnera, Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske i Velesajma još nije potpisan. Dolazi li stoga u pitanje održavanje Interlibera u terminu od 7. do 11. studenoga ove godine?

Ulaznice za Interliber uveli smo jer Međunarodno udruženje sajmova traži da imamo ulaznice. Jedini smo sajam u Europi koji nema ulaznice, a bez ulaznica ne možemo znati broj posjetitelja. Svi izlagači za partnere će dobiti gratis ulaznice, a za pet kuna posjetitelji mogu i na sajam glazbe i multimedije – objašnjava voditelj Interlibera Jakša Depolo.

Smanjenje popusta izlagačima objašnjava rastom troškova života i činjenicom da Velesajam za Interliber godinama ima iste, mnogo najjeftinije cijene.
V. d. predsjednika Zajednice nakladnika i knjižara Valter Lisica žestoko je protiv tih odluka Velesajma. Posebno ga ljuti to što je Velesajam čekao istek roka za prijavu izdavača od 5. kolovoza kako bi kategorički poskupio štandove i uveo neprihvatljive ulaznice.

Autor : Denis Derk, preneseno iz Večernjeg lista, 20.9.2007.



Predstavljanje suvremene hrvatske poezije na španjolskome jeziku



U četvrtak, 20. rujna, u 12 sati u Društvu hrvatskih književnika organizira se predstavljanje prve knjige iz novopokrenute Biblioteke Hrvatsko pjesništvo u prijevodima, panorame naše suvremene poezije na španjolskome jeziku: 'Puentes. Poesía Croata: diez poetas contemporáneos' (Mostovi. Hrvatska poezija: deset suvremenih pjesnika).

Izbor i prijevodi: Željka Lovrenčić.
Sudjeluju: David Rey, bolivijski novinar, mr. sc. Željka Lovrenčić, dr. sc. Srećko Lipovčan, urednik.

Izabrane stihove na hrvatskom i španjolskom interpretiraju neki od autorica/autora zastupljenih u knjizi, dramski umjetnik Dubravko Sidor i David Rey. Voditelj Tribine DHK je Tito Bilopavlović.

Pjesnikinje i pjesnici zastupljeni u knjizi: Diana Burazer, Lana Derkač, Maja Gjerek, Mladen Machiedo, Slavko Mihalić, Mila Pavićević, Diana Rosandić, Ante Stamać, Davor Šalat, Dragutin Tadijanović.



Izvor : Culturenet.hr

PROMOCIJA: Tena Štivičić - 'Odbrojavanje' (Profil, 2007.)

srijeda , 19.09.2007.





Promocija knjige kolumni mlade dramske spisateljice Tene Štivičić «Odbrojavanje» (Profil, 2007) održat će se u četvrtak 20. rujna u 19.30 sati u Profil Megastoreu u Zagrebu (Bogovićeva 7).

Sudjeluju:
Tena Štivičić, Velimir Visković, Ana Gruden, Milana Vuković Runjić i Ivica Prtenjača.

Ulomke iz knjige čitat će Linda Begonja



Više o knjizi na ovome linku

Cirkusarije





Kao što vjerovatno već znate, nedavno je Slobodan Prosperov Novak istupio iz članstva Hrvatskog društva pisaca obrazloživši svoj čin u javnom pismu objavljenom u Jutarnjem listu od 15.09. (vidi ovdje

Na odgovor Velimira Viskovića, predsjednika Hrvatskog društva pisaca, nije trebalo dugo čekati a pročitati ga možete na ovome linku



Portal Knjizevnost.org poziva na suradnju





O pozivu portala Knjizevnost.org spremnog da, nakon ne prestroge selekcije, objavljuje vaše prozne i poetske uratke, na vrijeme vas izvijestih.

Kako ovdje vidim, prvi su radovi na portalu već objavljeni, a među njima i tekstovi nekih poznatih blogerica vičnih peru...

Želite li im se pridružiti, svoje radove šaljite na mail knjizevnost.org@gmail.com



PROMOCIJA : Diana Rosandić - 'Zvjezdani kaktus' (DHK - ogranak Rijeka, 2007.)





Predstavljanje romana Diane Rosandić 'Zvjezdani kaktus' (Ispovijed gospođe ljubavnice) upriličit će se u srijedu, 19. rujna, u 19 sati, u dvorani Filodrammatice u Rijeci.

Događaj organizira Društvo hrvatskih književnika – Ogranak u Rijeci. Uvodnu riječ će dati Bože Mimica, predsjednik Ogranka, a program će voditi Željka Kovačević Andrijanić.

O knjizi će govoriti Danijela Bačić Karković. Tekst će interpretirati glumica Gordana Kovačević (koja je obradila dio teksta na čakavskom).

U drugom dijelu programa slijedi modna revija dizajnerice Maje Vizjak.



Moju kritiku romana 'Moj moza(i)k 2' Diane Rosandić pročitajte ovdje

PROMOCIJA : Monografija 'Bačvice - raj na zemlji'

utorak , 18.09.2007.




Monografija «Bačvice - raj na zemlji» autora Đermana Senjanovića Ćiće, Stjepana Jukića-Peladića i Anatolija Kudrjavceva, koja sadrži povijesna, sportsko-rekreativna i turistička obilježja s karakterističnim "sličicama“ iz povijesti gradskog kupališta Bačvice, od njegova osnutka (Košćina 1891.) do današnjih dana, biti će predstavljena u četvrtak 20. rujna 2007. u 18 sati u Velikoj dvorani Novinarskog doma u Zagrebu.

O knjizi govore:

Đermano Senjanović Ćićo, autor
Stjepan Jukić-Peladić, autor
Anatolij Kudrjavcev, autor
Zdenko Matošić, urednik

Uz autore promociji će pridonijeti i Ratomir Kliškić, prvak Opere HNK u Splitu i Damir Pačić, autor dokumentarnog filma o piciginu, koji će biti prikazan.

Monografija «Bačvice – raj na zemlji» sadrži povijesna, sportsko-rekreativna i turistička obilježja s karakterističnim „sličicama“ iz povijesti gradskog kupališta Bačvice, od njegova osnutka (Košćina 1891.) do današnjih dana potkrijepljena fotografijama iz fundusa Muzeja grada Splita i arhiva Slobodne Dalmacije. Boravak na Bačvicama je splitska mladež, uz učenje i rad, smatrala suštinskim i nezaobilaznim dijelom života. Monografija se posebno osvrće na jedinstvenu igru balunom u plićaku Bačvica – simbol Splita – picigin. Igra je do te mjere autentična da ju je Ministarstvo kulture ovog ljeta preventivno zaštitilo kao kulturno dobro.

Izdavač: Ekološko društvo „Picigin Bačvice“, Split


Četvrtak, 20. rujna 2007 :: 18 h :: Velika dvorana Novinarskog doma :: Perkovčeva 2 :: Zagreb.



Izvor : MVinfo.hr


Novi tekst u rubrici 'SURFAJ!'






Nedavno pokrenuta rubrika SURFAJ! na portalu Kupus.net a u kojoj predstavljam zanimljive blogove i web stranice, osvježena je novim tekstom.

Na ovome linku možete provjeriti jesam li kojim slučajem upravo vaše internetsko čedo (s razlogom) nahvalio.





'Tri četvrtka i utorak s knjigom' u splitskom Ghetto clubu






KNJIŽARA UTOPIA
nas poziva na književni program
TRI ČETVRTKA I UTORAK S KNJIGOM

Promocija zbirke pjesama
«U SLUČAJU DA NE POSTOJI», AGM, Zagreb, 2007.
Gost: Bojan Žižović (autor zbirke)
@ GHETTO CLUB, Split
utorak, 18.09.2007.
start 21.00 sati


„U slučaju da ne postoji“, naziv je zbirke pjesama pulskog pjesnika i novinara Glasa Istre Bojana Žižovića koju je nedavno objavio zagrebački AGM. U njoj se, među ostalima, nalaze i pjesme koje je na svojim albumima uglazbio Franci Blašković, odnosno njegov bend Gori Ussi Winnetou. Inače, Žižović je dosad za Gori Ussi napisao 88 pjesama koje se nalaze na posljednjih 19 ploča.

Iz kritike Nikole Petkovića (Novi list):
„Čak da se u Puli ništa nije dogodilo da bi ovu stavilo na EU kartu zapadne čežnje, pojava knjige Bojana Žižovića prava je senzacija. „U slučaju da ne postoji“ na sreću je zapostojala i zasjala onako kako dugo neka pjesnička knjiga to nije učinila. U nas, dakako. Pozicija ove knjige ostihotvorenje je post-subjektivizma. Čista poezija tranzicije ala Mitteleuropa…“

O autoru:
Datum rođenja su mi upisali u rodni list, pa ne vidim smisla u ponavljanju već napisanog. Stoga, krenimo odmah na školovanje koje je krenulo još davne tamo neke godine. Sjeo sam u klupu i odmah dignuo ruku: Drugarice, mogu na WC? To je pitanje zapravo i obilježilo moje školovanje, a drugih se detalja uopće ne sjećam. Dobro, sjećam se recimo kad sam htio hlače navući preko tenisica pa su zaglavile. Trčao sam iz škole doma s hlačama do koljena. Na stubištu me opazila susjeda - šjora Ana. Skakutao sam po stepenicama držeći se za ogradu.
- Porko bog, ča to delaš?
- Ništa šjora Ana, hlače su mi zaglavile.
- Jebem ti onu ludu mater koja te rodila - rekla je, primila me za ruku i uvela u svoj stan, uzela škare i zarezala nogavice. Sjećam se da sam poslije plakao, jer to su mi bile sretne hlače za igranje klikera.
Poslije tog prvog školovanja došlo je i drugo. A onda je krenuo i rat. Zvali su me u vojsku tri puta. Odnosno, na pregled. I sva tri puta su mi rekli istu rečenicu: Vi niste po standardima hrvatske vojske. A po čijim sam standardima da mi je znati. Nikad nisam doznao. U tom drugom stadiju školovanja počeo sam pisati poeziju. Pod utjecajem dadaista ili nekih drugih ista, ne sjećam se vise. Uglavnom, pisao sam pjesme. Objavilo me svugdje pomalo, a najviše tamo gdje ne znam. Neke su pjesme izašle u Zarezu, neke na internetskim stranicama literarnog konzorcija Litkon...
Ima još puno detalja u mom životu, kao što je recimo gađanje u prazno ili bacanje novčića u usta, ali to ne vjerujem da ikoga zanima. Stoga i nemam više ništa za reći. Šutim...

Još o autoru:
Bojan Žižović rođen je 28. 06. 1975. u Puli. U Veneciji specijalizira stare grafičke tehnike, a zatim u Ljubljani studira slikarstvo te ruski i južnoslavenske jezike. Zaposlen je kao novinar u Glasu Istre.




U narednom periodu slijede promocije:

Četvrtak, 20.09.2007.
Boris Dežulović
POGLAVNIKOVA BAKTERIJA


Četvrtak, 11.10.2007.
Damir Karakaš
ESKIMI


Četvrtak, 25.10.2007.
Petar Janjatović
EX YU ROCK ENCIKLOPEDIJA



Natječaj za domaće fantasy pripovjetke

ponedjeljak , 17.09.2007.





Društvo za znanstvenu fantastiku SFera raspisalo je natječaj za neobjavljene domaće fantasy pripovijetke dužine maksimalno 30-35 kartica (1 kartica iznosi 1.800 znakova s razmacima).

Izabrane najbolje priče bit će objavljene u 14. zbirci domaćih SF pripovjedaka koja izlazi za SFeraKon 2008.

Radove možete slati na e-mail (kao attachment) u .rtf dokumentu (font Times New Roman, veličina 12, prored 1.5) na adrese: mmp@sfera.hr ili darko.vrban@zg.htnet.hr

Rok za slanje radova je: 12. prosinac 2007.

Autore odabranih priča izravno će kontaktirati urednici zbirke. Zato, nemojte zaboravite uz priču poslati i svoje kontakt-podatke (telefon, mail, adresu)!



Izvor : Booksa

KRITIKA : Krešimir Pintarić - Rebeka mrzi kada kokoši trče bez glave' (DPKM/Lens, 2003.)



U projektu Besplatne elektroničke knjige objavljena su dva nova prozna naslova: roman 'Nedjeljni prijatelj' Jurice Pavičića i priče 'Rebeka mrzi kada kokoši trče bez glave' Krešimira Pintarića.

Roman Jurice Pavičića objavila je 1999. godine nakladnička kuća Znanje, a Pintarićevu kratku prozu 2003. godine DPKM i Očna optika Lens iz Osijeka.

Tim povodom, evo moje kritike Pintarićeve zbirke :



KRITIKA : Krešimir Pintarić - Rebeka mrzi kada kokoši trče bez glave' (DPKM/Lens, 2003.)

Rebeka mrzi kada kokoši trče bez glave prva je zbirka priča Krešimira Pintarića dosad nam poznatog osim kao alfe i omege Internet sajta www.elektronickeknjige.com još i kao autora već 3 zbirke pjesama.

U Rebeki... je sakupljeno 14 priča prethodno objavljivanih po tisku, časopisima i periodici, a poznavatelji Pintarićevog pjesničkog opusa u pričama će prepoznati otprije im poznate osobine njegova pisma, koje se ponajlakše iščitavaju kroz generacijske šifre, a karakterizira ih zbilja percipirana lećama debelo premazanim ironijom. Pintarićevo pripovijedanje uglavnom je nefabularnog, anegdotalnog tipa i prevladava dijaloška forma, a priče bi se mogle podijeliti na one u kojima su protagonisti još uvijek dio ekipe (škvadre, kompe ili kako se to već u žargonu Pintarićevog Osijeka kaže) i one kod kojih je riječ o Paru.

Iako u jednoj priči braću Coen spominje, mišljenja sam da je Pintariću ipak Kevin Smith nešto draži, budući i njegove likove krasi ista ona prekrasna brbljavost i obilje dokolice. Ali, ma koliko bio svjestan da bi mi osobno upravo Pintarićevi likovi (kojima je prva stvar pri ulasku u kafić valorizacija mjuze koja curi iz zvučnika, a dok čekaju da bombon “proradi” na sobnoj im liniji I think I’m in love od Spiritualizeda smjenjuje Lazarus od Boo Radleysa) predstavljali vrlo prihvatljivo društvo u stvarnom životu, ne mogu se oteti dojmu da su u zbirci oni prisutni samo da bi sipali dobre fore i zgodne kulerske lajne. Sva se karakterizacija likova u Pintarića svodi na onu “reci mi koju mjuzu voliš i reći ću ti kakav si”, pa o njima eventualno saznajemo kako više vole npr. Mogwai negoli Beautiful south, i ništa više. Čak mislim da je i autor svjestan kako su mu likovi prazne ljušture bez osobnosti i svojstava, pa zato jedne te iste provlači kroz više priča kako bi čitatelj stekao dojam da ih već “zna” (ili su pak svi ti Ivani, Sanje, Marije, Davori ... u svakoj priči neki drugi ljudi?).

No, svakako treba reći da Pintarić ne oskudijeva u idejama, i to često jako dobrim, koje u rjeđim prilikama vrlo dobro razradi i uobliči u sasvim zgodne i prilično originalne pričice (npr. feralovski urnebesna Limena glazba ili zanimljiv prozni eksperiment 38 odlučnih i smislenih koraka... ) ali puno češće sve nažalost ostaje na pukom razbacivanju “forama” i “provalama”. Međutim, Pintariću se svakako mora priznati neposrednost i postizanje gotovo opipljive napetosti u prizorima koji donose trenutke kada se bračni brod opasno naherio, i ljulja li se ljulja ..., ali isto tako treba reći da se kod njega na mjestu emocije prečesto nalazi isforsirana kulerština ili afektacija, a s vremenom postaje i ridikulozna ta tako pubertetski silna fascinacija “bombonima” i travom, što stvara dojam da se njegovi likovi iako već u ranim tridesetim još nisu odmakli od onog adolescentskog stadija: “ja duvam – ja sam tako coooool!”.
No ipak, kad se potrudi i zatomi svoj nagon za foliranjem, Pintarić je u stanju proizvesti priču koju krasi divno opuštena zajebantska atmosfera i nepretencioznost (Svaki početak je težak), a sposoban je i za priču kojom se slobodno može ponuditi Feralovom Tromblonu za suradnika (Kratki ogled o odlučnosti... kao i već spomenuti biser zbirke, priča Limena glazba). Pintarić rado poseže i za, kako sam kaže “metanaracijskim ispadima najgore vrste”, koje u pravilu smješta na pomno odabrana “ključna” mjesta u fabuli čime postiže suptilno odgađanje kulminacije (Doba nevinosti), a ni hommage mu nije stran (priča Kundera kod koje zaključni citat stvari smješta na svoje mjesto, i manje uspjela ali ipak zanimljiva Produhovljeni). U zbirci ima i priča koje dok traju djeluju besmisleno, da bi naposljetku iznenadile vrlo efektnom poantom (priča Neke se stvari uočavaju lakše od drugih – btw, ne znam je li to bila i Pintarićeva namjera, ali kad pročitam ovaj naslov, u glavi mi zasvira Some girls are bigger than others nikad prežaljenih The Smiths).

Kod Pintarića, nažalost, manje ipak nije više...

(Napisao Božidar Alajbegović,
objavljeno na Lupiga.com, svibnja 2004.)






NOVO : Tena Štivičić - "Odbrojavanje" (Profil, 2007.)


Tena Štivičić
'Odbrojavanje'

izd. Profil International
161 str. , meki uvez
cijena: 99,00 kn

Riječ izdavača


Proteklih se godina Tena Štivičić potvrdila kao vrsna dramatičarka čiji su dramski tekstovi doživjeli uspjeh ne samo na hrvatskim pozornicama već i na međunarodnoj sceni. Posljednjih godina ona živi i stvara u Londonu; međutim nije izgubila vezu s domovinom.

Osim kazališnih komada na hrvatskim scenama, u profesionalnom je smislu za zavičaj vezuju i esejistički tekstovi koje stalno objavljuje u časopisu Zaposlena. Valja odmah primijetiti da su zapisi Tene Štivičić nastali kao svojevrsna antiteza kolumnistici kakvu njeguje niz popularnih kolumnistica u tzv. šarenom i ženskom tisku. Dok u tim popularnim glasilima dominira diskurs čik-lita, Štivičićeva pokazuje svjestan napor da se udalji od tipičnih tema te vrste književnosti: ona se ne bavi pomodnim trendovima, površnim aspektima muško-ženskih odnosa, već na jedan ozbiljniji način promišlja poziciju suvremene mlade žene u svijetu tranzicije, globalizacije i rastućeg konzumerizma.

Njezini su zapisi knjiga samosvjesne mlade žene, intelektualke spremne da se suoči sa stvarnim problemima našega društva.

***

Tena Štivičić rođena je u Zagrebu 1977. godine. Tu je završila dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti. Trenutno je na magisteriju na Goldsmiths Collegeu u Londonu. Napisala je šest drama (tri su objavljene) koje su izvedene u profesionalnim i off kazalištima u Hrvatskoj i nekoliko drugih europskih zemalja, te emitirane na hrvatskom, njemačkom i slovačkom radiju. Drama "Nemreš pobjeć od nedjelje" dobila je 1999. Nagradu “Marin Držić” i Rektorovu nagradu, a objavljena je u zbirci hrvatskih drama devedesetih "Nova hrvatska drama".Sudjelovala je na Internet-projektu kazališta Royal Court iz Londona, gdje je s desetak mladih svjetskih pisaca napisala radio-dramu "We are Water" za BBC World Service.
Kolumnistica je časopisa Zaposlena.
Drame izvedene u profesionalnim kazalištima: "Nemreš pobjeć od nedjelje" (Zagrebačko kazalište mladih, 1999; Mestno Gledališče Ljubljana, Slovenija; Raum Dreiundreisig, Švicarska), "Viteška priča, epizoda "1 – Parsifal (Kazalište Mala scena, Zagreb, 2001), "Dvije" (Atelje 212, Beograd; HNK Zagreb – Scena Habunek, 2003), "Pssst" (Kazalište Trešnja, Zagreb, 2003).



Izvor : MVinfo.hr

KRITIKA : Gabriel Garcia Marquez – 'Sjećanje na moje tužne kurve' (V.B.Z., 2006.)

nedjelja , 16.09.2007.





KRITIKA : Gabriel Garcia Marquez – 'Sjećanje na moje tužne kurve' (V.B.Z., 2006.)

Glavni junak novog romana slavnog kolumbijskog nobelovca Gabriela Garcie Marqueza “Sjećanje na moje tužne kurve” je 90-godišnji neimenovani novinar koji je, zakoračivši u 10. desetljeće života odlučio da si daruje “noć razuzdane strasti s mlađahnom djevicom”. Vlasnica ilegalnog bordela kojoj se u tu svrhu obratio, unatoč iskazanoj skepsi (jer kako kaže : ‘jedine Djevice koje još postoje ste vi rođeni u kolovozu’) ipak uspijeva pronaći jednu 14-godišnju kandidatkinju. S njom, međutim, umjesto noći razuzdane strasti, Marquezov novinar doživljava ljubav. Prvu, odistinsku, pravu ljubav u životu, jer je dotad, kao zakleti samac i neženja, kupovao seks bez emocija, u bordelima. Iako veza s maloljetnicom naposljetku ostaje nekonzumirana, zaljubivši se, 90-godišnji novinar je, kako misli, ipak ''započeo novi život, u dobi u kojoj je većina smrtnika već umrla''. No, je li tome uistinu tako?

Djevojčica Delgadina, kako je novinar prema jednoj pjesmi naziva, svaki susret s njim prespava, umorna od cjelodnevnog rada u tvornici košulja, a novinar se u nju, noćima je zaneseno promatrajući bez da je ijednom probudi, bezglavo zaljubljuje. On se ne trudi saznati čak ni njeno pravo ime, a ona nikad ne vidi njegovo lice jer joj on dolazi kad je već usnula, pa na ulici vjerovatno jedno drugo ne bi ni prepoznali. Kako je novinar zaljubljen u nepomično, gotovo pa beživotno, usnulo tijelo na krevetu, može se zaključiti da umjesto u početku nagovještene pedofilije, Marquez ustvari tematizira nekrofiliju. Epizoda u kojoj tragove znoja na plahti na kojoj njegova ljubovca spava Marquezov novinar greškom zamijeni za krv, takav zaključak dodatno potvrđuje. Između njih dvoje nema komunikacije niti ikakve interakcije, tako da ljubav nije, niti u takvim uvjetima može biti, uzvraćena. Ostarjeli novinar tako unatoč svojoj zaljubljenosti ostaje tragičnim usamljenikom, a njegov zaključak o ''početku novog života'' ipak se ispostavlja tlapnjom. No, to tlapnjom ipak vidi samo čitatelj jer Marquez svog ostarjelog junaka dobrohotno do kraja ostavlja opijenog dražima iluzije samozavaravanja.

Osim ljubavi i samoće kao tematskih preokupacija gotovo pa cjelokupnog Marquezovog opusa, on ovdje putem nekih naznaka i motiva uspostavlja i dodatne analogije sa svojim slavnim prijašnjim djelima. Tako nam motiv nerazjašnjenog ubojstva u bordelu u sjećanje vraća ‘Kroniku najavljene smrti’, vremešni narator zaziva slavnu ‘Patrijarhovu jesen’, staračka zaljubljenost podsjeća nas na ‘Ljubav u doba kolere’, motiv pedofilije bio je prisutan i u ‘Sto godina samoće’, a potonje remek-djelo zazivaju i tajanstvene poruke na zrcalu u bordelskoj sobi napisane od strane, kako bordelska madam objašnjava, duhova osoba davno umrlih u toj prostoriji.

No, za razliku od prijespomenutih naslova,‘Sjećanje na moje tužne kurve’ ostat će zapamćeno tek kao prosječno Marquezovo djelo. Iako romanu ne manjka poetičnosti, lijepih rečenica i stilskih majstorija u kojima prepoznajemo pero slavnog Kolumbijca, roman se ne odmiče dalje od sentimentalne i povremeno patetične pričice o staračkoj zaljubljenosti. Marquez je izbjegao ozbiljnije obraditi teme starenja i samoće, a i u književnosti vrlo rijetko beletrizirana tematika nekrofilije ostala je tek u nagovještaju. On se u romanu dotiče i tematizacije procesa pisanja i umjetničkog stvaranja ali i to nažalost također čini tek ovlaš i površno. Također treba žaliti što vlasnici javne kuće, potencijalno vrlo zanimljivom liku bogatom iskustvima i intrigantnim životopisom, Marquez nije pridao više pozornosti. Previše otvorenih ali samo ovlaš dotaknutih i nedovoljno razrađenih tema i motiva na koncu je posljedovalo tek solidnim i dopadljivim romanom, koji je mogao i trebao biti ipak nešto više.

Napisao: Božidar Alajbegović,
objavljeno na Knjigomat.com-u, rujan 2006.)

Promocija : BIJEG IZ DELTE

subota , 15.09.2007.




Šareni dućan i rock klub Route 66 pozivaju sve zaineteresirane da u nedjelju, 16. rujna 2007. prisustvuju promociji prve knjige o bluesu na ovim prostorima «Bijeg iz Delte : Robert Johnson i povijest bluesa», autora Eliaha Walda.

Uz predstavljanje knjige održati će se odličan blues session uz Robert Johnson Tribute All Stars Band, uz puno iznenađenja.

Šareni dućan će najsretnijeg posjetitelja nagraditi besplatnim primjerkom knjige, a ostali će je moći kupiti po promotivnim cijenama.



Izvor : MVinfo.hr


'Priča o jazzu i knjizi' u Opatiji

petak , 14.09.2007.



U okviru multimedijalnog projekta
'7+7=ona'

u umjetničkom paviljonu
"Juraj Šporer" u Opatiji

16. 9. u 17 sati

u programu
"priča o jazzu i knjizi"

gostuju
Darija Žilić
Daša Drndić
i Tamara Obrovac



'Kutija slova'





Nakon ljetne stanke danas se u eter vraća i emisija 'Kutija slova' prvog programa Hrv.radija :



KUTIJA SLOVA - emisija o književnosti

Hrvatski radio 1.program
14.09.2007. 16:05

U KUTIJI SLOVA danas predstavljamo kapitalni izdavački i opće kulturni projekt sabranih djela Michela de Montaignea, te kritički ocjenjujemo roman Slavenke Drakulić "Frida ili o boli".




Ferić, Baretić i Lokotar na festivalu u Lavovu




Renato Baretić, Zoran Ferić i Kruno Lokotar sudjeluju na Međunarodnom književnom festivalu u Lavovu, Ukrajina, koji se održava od 14. do 16. rujna. Festival se održava u okviru najvećeg sajma knjiga u istočnoj Europi 'Lvov Book Forum'.

Naglasak će ove godine biti na literaturama istočne Europe i regije Balkana. Nedavno je objavljena 'Antologija suvremene hrvatske proze' u ukrajinskom prijevodu, a uz nju će na Sajmu biti predstavljeni i drugi prijevodi hrvatskih autora, među kojima je i Zoran Ferić. U specijalnom festivalskom almanahu bit će objavljeni i prijevodi pozvanih pisaca.



Izvor : Culturenet.hr

Moja nova kritika u 'Vijencu'

četvrtak , 13.09.2007.





Nakon ljetne stanke,
izašao je novi broj ‘Vijenca’
a u njemu i
moja kritika
odlične zbirke priča
‘Pogled na Tycho Brahe’
slovenskog pisca
Janija Virka

‘Vijenac’ na svim kioscima
samo 10,00 kuna

'Desničini susreti 2007.'




'Desničini susreti 2007.'

21. i 22. rujna 2007.

tema : Pripadnost kulturi - kultura pripadanja

mjesto radnje : Hrvatsko društvo pisaca, Kuća Arko, Basaričekova 24, Zg

Organiziraju:
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije
Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb
Srpsko kulturno društvo «Prosvjeta», Zagreb

Cjelovit program ovdje




Književna večer Slavenke Drakulić

srijeda , 12.09.2007.




U četvrtak, 13.9.2007. u 20 sati u Booksi će se održati književna večer Slavenke Drakulić.

Najprevođenija hrvatska spisateljica, uvijek aktualna i zanimljiva, Slavenka Drakulić u Booksi će govoriti o svojoj najnovijoj knjizi «Frida ili o boli».

Knjigu je u Hrvatskoj objavio Profil, a istovremeno je izašla i u Švedskoj i Njemačkoj. Život poznate meksičke slikarice Fride Kahlo Slavenki Drakulić poslužio je kao poticaj za pisanje o duševnoj i fizičkoj patnji, boli, bolesti, agoniji i životnoj nesreći.



Izvor : MVinfo.hr



Slaveći Dortu



Prekrasan tekst kojega je Darija Žilić napisala povodom književne nagrade 'Balcan prize of poetry' dodijeljene nedavno Dorti Jagić :



Dorti Jagić

Na Cvjetnom trgu Dorta izvlači maketu knjige, otvara plastične korice. Miris sladoleda od karamele miješa se s mirisom zelenog baršuna podstave. U knjizi je velik križ od mesinga. To je Dorta dobila u Rumnjskoj, Balcan prize of poetry. Na blaziranom mjestu, poput ovog, to ništa ne znači. Ali nas nekoliko slavimo Dortu. Miroslav, Ana i ja. Miroslav spominje Kupu, poziva nas, a ja se prisjećam prizora iz djetinjstva – krava ulazi u veliku zelenu rijeku. Dorta priča o Cioranu i rumunjskopj depresiji. Sparno je, smijemo se križu, vampiri se neće pojaviti na tako jakom Suncu. Sladoledi se tope, listamo knjigu rumunjskih pjesnika. I u daljini gledamo kako prolazi dragi, predragi pjesnik, D.D. koji je pisao baš o Cvjetnom trgu. Tom nekad poetičnom mjestu, koje danas samo je betonska masa i skupljalište ogavnih tračera. I mjesto nad kojim visi prijetnja dubokih garaža i velikog nebodera. Dortu Levijathan - ni gradski, ni državni, neće zapaziti. Za njih, ona je tek sitni žohar u malom rumunjskom hotelu. Kao i za zagrebačke špicere, te sitne zavidne duše koje peru usta dijetnom kolom i graktanjem. Nije važno, mi slavimo Dortu, i kažemo njoj i sebi naglas – treba zaboraviti odaje od alabastera, i treba predati se Suncu i hrabro, konačno, Životu.
Darija Žilić
(preneseno iz Zareza, broj 212-213, 06.rujna 2007.)



Nedavno je Dorta Jagić dala fenomenalan intervju Novom listu. Nažalost, to nije dostupno na webu pa ga nemerem linkat...


Vanja Sutliću, ne čini pizdarije!

Kao što vas već izvijestih, ukinuta je odlična 'Emisija opće prakse' .

Evo što na to ima za reći Đermano Senjanović Ćićo :



Ljudi, zna li ko toga Vanju Sutlića?! Eto, ako je ko dobar s njin nek ga odvede dikod u šetnju. More na Cmrok, more na Tuškanac, a more i na Mihaljevac, uglavnon onde di nema puno svita, pa neka lipo sednu na šentadu, neka ga pogleda u oči i reče: "Vanja moj, daj se razlogu! Ne čini pizdarije! Ozbiljan si čovik, iz pametne si familje, otac ti je bija filozof, a ni ti nisi pizda, proša si svita, znaš jezike, pročita si knjiga i knjiga, i zašto nan ovo činiš? E, ča me gledaš?! Zlo, veliko si zlo učinija! Dobro, ča su ti se gledaoci zamirili? Ajde, znan, ne radi se o velikome broju, ali oni koji su to gledali, čekali su petak ka Boga. Znaš li ti ča je ta emisija nama značila?! To je bila simfonija, to je bila rapsodija, to je bija najlipši tretman za mozak. Kupka, relaksacija, izazov. I ti si to sad ukinija! Priznaj da si se prinaglija. Ajde sad lipo u kancelariju i napiši obavijest za javnost da si se mrvu zaletija. I da ćemo opet gledat ona naša četri draga, pametna, tolerantna, duhovita i elokventna mušketira - Mandića, Makovića, Pofuka i Zidića. Ajde, Vanja moj, nije sramota falit. Budi velik i priznaj grešku."

Napisao Đermano Senjanović Ćićo
preneseno iz Slobodne Dalmacije, 08.09.2007.




Zašto žene više čitaju od muškića?




Na ovome linku T-portal donosi tekst o istraživanju koje pokušava odgovoriti zašto su žene sklonije čitanju od muškaraca



Bolji dani za knjižarstvo(2)?

utorak , 11.09.2007.



U okviru natječaja za potrebe u kulturi za 2008. godinu, Ministarstvo kulture odlučilo je raspisati natječaj za potporu knjižarama za programe promocije knjige i čitanja, u misiji vrednovanja programa koji promiču interkulturni dijalog.

Mišljenje pojedinih nakladnika i knjižara (Čegec, Serdarević, Bartolčić, Lisica...) o toj temi pročitajte na ovome linku



Zašto Jergović ne zaslužuje nagradu 'Meša Selimović'






Kao što vas već izvijestih, Miljenko Jergović ovogodišnji je dobitnik nagrade 'Meša Selimović' za roman 'Ruta Tannenbaum'

Tim povodom portal Knjizevnost.org donosi vrlo detaljnu analizu tog romana iz pera Dunje Melčić, koju Jergovićev roman nije nimalo impresionirao.

Njezinu recenziju pročitajte na ovome linku

Inače, ta je recenzija izvorno napisana na njemačkom jeziku za jednog njemačkog nakladnika. Na hrvatski jezik preveo ju je Srećko M. Džaja, prijevod autorizirala autorica.






Pisci - ugrožena vrsta?




Na ovome je linku tekst Srđana V.Tešina u kojemu je on izdvojio nekoliko vrlo zanimljivih razmišljanja Andrewa Barocha Wachtela iz njegove knjige "Književnost Istočne Evrope u doba postkomunizma" (izd. "Stubovi kulture" Beograd, preveo Ivan Radosavljević).



Piši za Massima

ponedjeljak , 10.09.2007.



Massimo se Savić produžetkom diskografskog ugovora prihvatio rada na novom albumu. Massimo je trenutno u potrazi za pjesmama koje bi interpretirao na novom albumu, te je ovo ujedno i poziv autorima da se jave ukoliko imaju odgovarajuće materijale.

Molimo da materijale s vašim vizijama pjesama za duuuuboki glas dragom nakladniku i pjevaču šaljete na adresu:

Aquarius Music Publishing
Za Massimov novi album
Heinzelova 60/B
10000 Zagreb


Izvor : DOP magazin



Ako može Olja pisat za onu-malu-kako-li-se-samo-zove (nije Nera a nije ni Natali...), 'ko vama brani probat s Massimom :-)

INTERVJU : Robert Tad Williams






Robert Tad Williams boravio je u Hrvatskoj od 3. do 7. rujna, u organizaciji izdavačke kuće Algoritam, prigodom predstavljanja hrvatskog izdanja prvog romana u svojoj novoj trilogiji – "Sjenovite međe".
Obišavši čak pet hrvatskih gradova – Zagreb, Varaždin, Split, Dubrovnik i Osijek, Williams se susreo sa svojim mnogobrojnim obožavateljima, čiju je naklonost stekao hrvatskim izdanjima trilogije "Sjećanje, Tuga i Trn", te romanom "Rat cvjetova", a našao je i vremena za opširan intervju dostupan evo upravo ovdje



Disput objavio 'Sabrana djela Michela de Montaignea'



Zagrebačka izdavačka kuća Disput upravo je okrunila svoj višegodisnji rad na izuzetno značajnom izdavačkom projektu: upravo su iz tiska izašla SABRANA DJELA MICHELA DE MONTAIGNEA u 4 sveska u prijevodu i s komentarima nedavno preminulog uglednog romanista Vojmira Vinje!
Budući da će se 13. rujna navršiti 415 godina od Montaigneove smrti, objava ovoga hrvatskog izdanja njegovih sabranih djela upravo u ovome trenutku ima i taj, igrom slučaja, blag prigodni karakter.

Riječ izdavača



Izdavačka kuća "Disput" upravo je objavila hrvatsko izdanje Sabranih djela Michela de Montaignea u prijevodu i s komentarima nedavno preminulog uglednog prevoditelja Vojmira Vinje.

Četiri sveska na ukupno 2.144 stranice donose tri knjige glasovitih Eseja, a u četvrtom je svesku Montaigneov manje poznati Dnevnik s puta u Italiju preko Švicarske i Njemačke 1580. i 1581. te tridesetak sačuvanih Pisama.

U riznici svjetske književnosti (posebice u graničnom području koje ona dijeli s tradicijom filozofskog mišljenja) djelo Michela de Montaignea (1533-1592) zauzima istaknuto, prijelomno i stoga nezaobilazno mjesto. Svojim je trima knjigama Eseja (Essais, prvo izdanje: Bordeaux 1580), koje je kasnija kritička recepcija atribuirala djelom epohe, Montaigne utemeljio odnosno kanonizirao novi književni izraz: po naslovu njegovih lucidnih razmatranja kasnije je, tek u 19. stoljeću, nazvana cijela jedna književna vrsta. Genijalnost Montaigneovih ogleda, koji nisu imali presedana u dotadašnjoj povijesti književnosti, bila je u "pronalasku" književnog izraza koji se razlikovao od žanrova tradicionalno naslijeđenih od antike, kao što su dijalozi i satire, maksime i memoari. Tek su njegovi nasljednici od njega preuzeli pisanje u prvom licu, zamjenu logičkog mišljenja slobodnim asocijacijama i korištenje eseja kao "književnog sredstva za izricanje gotovo svega o bilo čemu".
U sve tri knjige Eseja, koje odražavaju autorovu veliku učenost i širinu interesa, Montaigne kroz svojevrsni solilokvijski dijalog (upućujući svoje misli potencijalnom čitatelju u formi dijaloga s idealnim prijateljem) opservira o svemu čime je okružen i o čemu asocijativnim načinom u danom tre-nutku razmišlja bez određene svrhe ili konkretne nakane. U 57 ogleda iz Prve, 37 iz Druge i 13 iz Treće knjige Eseja zagovara poštovanje spram različitih kultura i raspravlja o najrazličitijim životnim, filozofskim temama: o sjeti i tuzi; o osjećajima; o dokolici; o lažljivcima; o postojanosti; o smislu dobra i zla; o kukavištvu; o strahu; o snazi mašte; o odgoju djece; o prijateljstvu; o umjerenosti; o odijevanju; o samoći; o slavi; o nejednakosti među ljudima; o nesigurnosti suda; o ispraznosti riječi; o molitvi; o savjesti; o okrutnosti; o vrlini i hrabrosti; o srdžbi… – navedimo samo manji broj tema njegovih eseja.
Oslobođen tradicionalnih konvencionalnih spona žanra ili vrste, neopterećen vanjskim sustavima, bilo filozofskim bilo ideološkim, koji bi mogli njegovu individualizmu, njegovoj subjek-tivnosti nametnuti kolektivno mišljenje, Montaigne se mogao razmahati svojom vehementnom rečenicom, aktivirati emocije raspršene u sijaset asocijacija, pa nije slučajno to što je književna kritika njegove eseje proglasila "krunom razvoja francuske renesansne književnosti", po stilu i izrazu nagovještajem francuskog klasicizma 17. stoljeća, a samog Montaignea pretečom Rousseaua.
Montaigneovi Eseji imali su velik utjecaj ne samo u Francuskoj, nego i u Engleskoj (William Shakespeare navodio je njegova djela, a Francis Bacon ga je – kao najgorljiviji propagator – oponašao). Svojim načinom pisanja Montaigne se svrstava među ključne pionire epohalnog zaokreta u zapadnoj kulturi, koji je donio nov način promišljanja subjektivnoga, i koji se danas općenito smatra jednom od najvažnijih značajki moderne što je nicala u renesansi. Iako je za njegova života i tijekom naredna dva ili tri stoljeća njegov revolucionarni pristup subjektivnome bio u osnovi neshvaćen, danas ga analitičari stavljaju uz bok W. Shakespeareu i N. Machiavelliju, u red velikana renesanse koji su izvršili najznačajniji utjecaj na razvoj modernog mišljenja.

Njegova genijalna razmatranja, koja sve do danas zrače nenadmašnom misaonom otvorenošću i intelektualnom provokativnošću, tek su sada, nakon više od četiri stoljeća, u cijelosti prevedena na hrvatski jezik (do ovoga izdanja u hrvatskome prijevodu bila je objavljena tek Prva knjiga Eseja, izd. iz 1998).

Montaigneov manje poznati Dnevnik, koji je vodio početkom 1580-ih za svoga puta u Italiju preko Švicarske i Njemačke, Vojmir Vinja je preveo s talijanskoga (na kojemu jeziku ga je većim dijelom autor pisao), jer francuska izdanja iskrivljuju i "uljepšavaju" tekst. U putopisu koji je doživio sudbinu da prvi put bude objavljen tek krajem 18. stoljeća nakon što je zametnuti rukopis slučajno pronađen, autor na način koji kvalitetom nimalo ne zaostaje za Esejima opisuje svoja iskustva i promišljanja o narodima tog dijela Europe i njihovim običajima.

Sada je hrvatska književna (i šire: općekulturna) javnost napokon dobila meritoran i ingeniozan prijevod cjelokupnoga Montaigneovog djela, i to iz "radionice" našeg najuglednijeg prevoditelja sa starofrancuskoga, Vojmira Vinje (1921-2007), koji je posljednjih nekoliko godina života svoj prevoditeljski rad posvetio upravo prevođenju Montaigneova opusa. Respektabilnosti tog njegova posla sigurno pridonosi činjenica što ovo hrvatsko izdanje ima sve odlike serioznog kritičkog izdanja, jer je prijevod popraćen s više od 6.000 prevoditeljsko-priređivačkih napomena (što nije čest slučaj ni s prijevodnim izdanjima na nekim drugim, većim jezicima) te prijevodom grčkih i latinskih navoda.

******

Iz izdavačke recenzije prof. dr. Nenada Ivića:
"Nijedna se kultura ne može nazvati kulturom u dubinskom smislu te riječi ako kroz nju nije prošla Montaigneova misao, posebno važna za filozofska, znanstvenospoznajna i hermeneutička promišljanja XIX. i XX. stoljeća. Može se usporediti samo s vrhuncima književnosti poput Dantea, Boccaccia ili Prousta, koji su, za razliku od Montaignea dosad, dostojno predstavljeni prijevodima u našoj kulturi. Prevodilac Vojmir Vinja je napravio pothvat dostojan kolosa: njegov prijevod nadmašuje kvalitetom, akribijom, vjernošću izvorniku sve dosadašnje parcijalne pokušaje."

Iz izdavačke recenzije akademika Mirka Tomasovića:
"Naša književna kultura može biti ponosna što se Montaigneova djela napokon pojavljuju na hrvatskom jeziku u takvoj verziji i s takvom znanstveno-stručnom opremom. Projekt objavljivanja Sabranih djela Michela de Montaignea spada među iznimne nacionalne kulturne pothvate s područja prijevodne književnosti u zadnjem desetljeću."


Jergović dobio 'Mešu'



Hrvatski književnik Miljenko Jergović jednoglasnom odlukom žirija 7. književnih susreta Cum grano salis u Tuzli proglašen je dobitnikom nagrade Meša Selimović za najbolji roman objavljen u 2006. na području bivše zemlje.

Jergović je nagrađen za roman Ruta Tannenbaum, a nagradu za najbolji roman objavljen u 2006. godini na području Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore uručio mu je gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović na završnoj svečanosti održanoj u narodnom kazalištu u Tuzli.

"Mislim da je nagrada Meša Selimović najknjiževnija književna nagrada na prostoru bivše Jugoslavije. A najknjiževnija književna nagrada je zbog toga jer ne postavlja sebe u okvire državnih granica, nego postavlja sebe u okviru međusobno razumljivih jezika. To je jedina takva nagrada, i to je zapravo tako velika i važna stvar. To Tuzlu čini središtem, neću reći književnog života, nego svijesti o književnosti južnih Slavena", rekao je Jergović nakon uručenja nagrade prema priopćenju organizatora, Bosanske medijske grupe (BMG) Tuzla.

U užem izboru za nagradu bilo je pet romana, 'Elijahova stolica' Igora Štiksa, 'Sin' Andreja Nikolaidisa, 'Komo' Srđana Valjarevića, 'Psi i klaunovi' Josipa Mlakića i spomenuti nagrađeni roman Miljenka Jergovića.



Izvor : Net.hr

INTERVJU : Robert Perišić




Urednik izdavačke kuće "Lom" Flavio Rigonat izabrao je devet pripovjedaka Roberta Perišića i one su objavljene pod naslovom "Nema boga u Susedgradu". Osim te zbirke priča, u Srbiji su prethodno bile objavljene još dvije Perišićeve knjige : "Užas i veliki troškovi" i "Možeš pljunuti onoga tko te bude pitao za nas" u izdanju Fabrike knjiga.

Tim je povodom s Perišićem porazgovarao Mića Vujičić.

Intervju dostupan ovdje





INTERVJU : Tomica Bajsić

nedjelja , 09.09.2007.






U povodu svoje nedavno objavljene knjige Dva svijeta i još jedan, pjesnik, prozaik i putopisac Tomica Bajsić za Zarez govori o značenju pustolovnosti u suvremenom svijetu, prepletanju zbilje i mašte, čudesnim ljudskim sudbinama, velikim pjesnicima i suvremenoj hrvatskoj književnosti.

Intervju dostupan ovdje

(Znatiželju utaživao Dario Grgić)



Knjižna nagrada 'Kliklop'

subota , 08.09.2007.





Knjižna nagrada 'Kiklop' ove će se godine po četvrti put dodjeljivati u sklopu 13. pulskog sajma knjige od 6. do 15. prosinca.

Više o nagradi i nominacijama saznati možete ovdje , baš kao i ovdje



Svaki je naški 90 posto vaški

petak , 07.09.2007.



Ranko Bugarski, lingvist i profesor Filološkog fakulteta u Beogradu, za Feral govori o odnosima među 'novim' južnoslavenskim jezicima, jezičnoj kulturi, govoru političara i - žargonu.

Iz intervjua : Na lingvističko-komunikacijskom planu nema nikakve sumnje da su hrvatski, srpski, bosanski i crnogorski jedan jezik. Razlike među ovim jezicima jako su male: procentualno gledano, ti jezici koriste devedeset posto istog jezičkog fonda, pa s obzirom da su i glasovni sistem, morfologija i sintaksa vrlo slični, mi govorimo - isti jezik. Na političko-simboličkom planu hrvatsko-srpski jezik je pokopan zajedno s Jugoslavijom čiji je simbolički izraz predstavljao i čije je glavno kohezivno sredstvo bio. Drugim rečima, on je pokopan jer su hrvatski i srpski, kasnije bosanski i crnogorski jezik, postali jezici država nastalih na tlu bivše Jugoslavije koji funkcionišu kao važni simbolički pokazatelji te novostečene suverenosti

Cjelovit intervju
na ovome linku



NOVO : Aleš Šteger - 'Katkad je siječanj usred ljeta' (Meandar, 2007.)




Zagrebački MEANDAR upravo je objavio putopisni roman KATKAD JE SIJEČANJ USRED LJETA slovenskog autora ALEŠA ŠTEGERA, u prijevodu vrsnog prevoditelja Ede Fičora.

Knjiga je već doživjela prijevode na nekoliko svjetskih jezika.

Iz slovenske kritike o knjizi KATKAD JE SIJEČANJ USRED LJETA :

Aleš Šteger, autor originalnog putopisa, iz lugova poezije ovaj put otputovao je u predjele proze. Od poezije, s kojom se još prije nekoliko godina omilio slovenskim kritičarima i postao ime među čitateljima, sačuvao je stil, leksik, liriku; sustav cijeloga djela zapravo je sustav poezije vise nego proze. Prijelaz je uspio. Netko se možda i neće složiti sa mnom (mozda čak ni autor), ako kažem da je u ovom djelu proza plemenitija od poezije koju smo čitali u prošlosti.
Matejka Grgič, Primorski dnevnik

Kronologija peruanskog puta, naime, stvarno diktira pripovjednu dramaturgiju, slike s putovanja, inače temeljni tekstualni materijal, gotovo bez iznimke mijenjaju se u sredstvo pjesnikove autorefleksije, koje je, kako se čini, prava tema pripovijedanja. Putovanje kroz stranu zemlju zato sugerira svoju arhetipsku simboličnu dimenziju: riječ je o putu kroz nepoznanice pjesničke duše, kojoj stranost i magičnost empiričnog Perua nude odgovarajući uzgon ili poticaj za autopsiju.
Vanesa Matajc, Delo

Šteger je, kao lijeporječivi putopisac napravio odličan presjek. Putovanje uspoređuje s pjesnikovanjem: to su po njemu još nenapisane pjesme, makar su na putovanju nazočne mora odmaknuti vrijeme da bi mogle biti zapisane, drži pjesnik. Šteger putovanje doživljava kao poeziju (svoju i tuđu), koja već postoji, i kao poeziju, koju putovanje upravo sada piše.
France Forstnerič, Večer

Za Štegerovo djelo možemo reći ne samo da je putovanje kroz Peru, nego i putovanje u sebe.Štoviše: putovanje iz sebe prema van u potrazi za vlastitim identitetom pri suočavanju s neznanim i neobičnim usudima i krajevima. A mračno egzotični Peru je zato, kao što proizlazi iz autorovih zapažanja, za čitatelja kao svježe otkriveni svijet. S jednakim pravom knjigu bismo magli nazvati i pričom mladoga intelektualca, tražitelja smisla života, zgroženoga besmislom i kaosom suvremenog svijeta, s kojim se ne identificira, nego prema njemu čuva - što ga osobito odvaja od pisaca njegove generacije - etičku distancu.
Zvon

****

Aleš Šteger rodjen je 1973. godine u Ptuju. Objavio je tri pjesničke zbirke: Šahovnice ur (1995), Kašmir (1997) i Protuberance (2002). Za prvu je dobio Nagradu slovenskog književnog sajma za najbolji književni prvijenac, a za drugu Veronikinu nagradu. Objavio je i knjigu putopisa Vcasih je januar sredi poletja (1999). Uvrsten je u vise pjesnickih antologija.




Fantastična četvorka na 'Zagrijavanju'







Prvo ovogodišnje 'Zagrijavanje' u knjižnici Bogdana Ogrizovića okuplja uistinu odličnu ekipicu :
Dorta Jagić, Goran Bogunović, Kruno Ćudina i Irena Matijašević.
Voditelj : Roman Simić Bodrožić

petak, 7. rujna 2007. u 19:30 sat
Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, ZG

Više ovdje





Koščec o Houellebecqu

četvrtak , 06.09.2007.




U biblioteci časopisa Tvrđa upravo je objavljena nova knjiga Marinka Koščeca «Michel H. - mirakul, mučenik, manipulator?».
Riječ je o studiji djela francuskog romanopisca, pjesnika i esejista Michela Houellebecqa koje je privuklo iznimnu pozornost javnosti ali i izazvalo krajnje polariziranu recepciju. Ova studija teži doprinijeti prosudbi radi li se o uspješnoj manipulaciji širokom publikom ili trajnijoj umjetničkoj vrijednosti Houellebecqova opusa.

Više o knjizi na ovome linku



Izvor : MVinfo.hr

Moja kritika Houellebecquova romana 'Mogućnost otoka' dostupna na ovome linku



NOVO : Roland Barthes - 'Fragmenti ljubavnog diskursa' (Naklada Pelago, 2007.)

Nova knjiga iz izdavačke radionice Naklade Pelago :

Roland Barthes - 'Fragmenti ljubavnog diskursa'

Riječ izdavača


Propadati, Odsutnost, Divan, Nepopustljiv, Askeza, Čekanje, Ispunjenje, Dodiri, Ovisnost, Trošenje, Pisati, Zagrljaj, Progonstvo, Čežnja, Pismo, Magija, Nijemost, Noć, Opsceno, Znakovi, Nježnost... – neke su od figura koje u ljubavnom diskursu prepoznaje i u fragmentima predstavlja Roland Barthes. One, kako piše, "predstavljaju zaljubljenog na djelu", i u njegovoj se glavi "tijekom cijeloga ljubavnog života pojavljuju bez ikakva reda, jer ovise o slučaju. Pri svakom od tih iznenadnih događaja (incidenata), zaljubljeni crpi iz zalihe (riznice) figura, prema potrebama, nalozima ili hirovima svojega imaginarnog."
Figure mogu biti izgovorene, kao ona Volim te, upisane kao Posveta, znakovite kao Točkica na nosu, mogu se odvijati kao Drame, zamišljati kao Demoni ili osjećati kožom kao da si Oderan... Iz tih figura Barthes gradi fascinantan kodeks ljubavi (ne filozofiju) koji, uz njegova iskustva, uspostavljaju i Goetheov Werther, sudionici Gozbe, Freud, Lacan, budistički svećenici i drugi. Taj kodeks nije zadan i dovršen, već ostaje neotkriven i otvoren za upisivanja čitateljeva Imaginarnog.

'Fragmenti ljubavnog diskursa' jedna je od najpoznatijih i najčitanijih knjiga Rolanda Barthesa, objavljena 1977, nakon znamenitih Mitologija, Carstva znakova, S/Z, Užitka u tekstu. U njima je objedinjen autorov interes za semiotiku svakodnevice, odnose jezika, slike i geste te raznoliko znakovno tkanje teksta. U Barthesovu opusu Fragmenti označavaju prijelaz od uže semioloških istraživanja prema literariziranu i autobiografskom bavljenju fenomenima kulture. Utjecali su na mnoge autore, i sada ih, trideset godina nakon objavljivanja, nudimo za uživanje u tekstu, u prijevodu Bosiljke Brlečić koji potvrđuje staru maksimu da prevoditi znači sustvarati tekst.




NOVO : Rex Pickett - 'Stranputice' (Algoritam, 2007.)


Knjiga prema kojoj je snimljen fenomenalan film 'Stranputice' ('Sideways' - OBAVEZNO POGLEDATI!) , doživjela je i hrvatsko izdanje :

Rex Pickett
'Stranputice'

roman
prijevod: Jasminka Škrlec
izd. Algoritam
260 str. , meki uvez
cijena: 39,00 kn (na svim kioscima)

Riječ izdavača



Inteligentna komedija, priča o usponima, padovima i stranputicama života.

Sredinom 1990-ih Amerikanac Rex Pickett smatrao je samoga sebe promašajem; pisac i scenarist koji ništa nije uspio objaviti, depresivan, švorc i razveden, koji je svoje probleme s alkoholom prikazivao kao zainteresiranost za vino. Nemajući što izgubiti, napisao je tragikomični roman o vinskoj turneji u koju se naglavce upuštaju Miles, depresivni i razvedeni pisac koji ne uspijeva ništa objaviti i njegov najbolji prijatelj Jack, ženskar pred vjenčanjem, glumac i redatelj TV serija.
Plan dvojice najboljih prijatelja o neponovljivoj predsvadbenoj avanturi, međutim, neće se ostvarivati baš onako kako su zamislili. Ovaj komičan i totalno nespojiv par ubrzo će se naći okružen mnoštvom ljepotica, ispijajući litre i litre vina, uz ludi smijeh i poneku suzu. Kalifornijski vinogradi postali su tako podloga na kojoj dva čovjeka proživljavaju svoje krize, natopljeni tugom i samoobmanama, ali i humorom i nadom u bolje sutra.
Što je najgore, ili najbolje, gotovo sve što se nalazi u romanu zaista se i dogodilo. S jednom glavnom razlikom – Miles, glavni lik romana "Stranputice", ne uspijeva objaviti svoju knjigu, dok je sam roman ne samo objavljen, ekraniziran, obožavan od kritičara i gledatelja, nego je i film nastao prema knjizi osvojio više od devedeset najvažnijih svjetskih strukovnih nagrada, od kojih se posebno ističu čak četiri nominacije i jedan osvojen Oscar (ako se ne varam, Oscar za najbolji adaptirani scenarij, Op.K.moljac).



Izvor : MVinfo.hr

Uskoro kreće nova Booksina radionica kreativnog pisanja proze

srijeda , 05.09.2007.



BOOKSA obavještava da sredinom listopada počinju s novom rundom Booksine radionice kreativnog pisanja proze. Voditelj radionice i dalje je nagrađivani hrvatski pisac, profesor hrvatskog jezika i, kaži, sjajan pedagog, Zoran Ferić.

Radionica se održava u Booksi (Martićeva 14d, Zagreb) ponedjeljkom, srijedom i petkom u večernjim satima. Ponedjeljkom i srijedom radionicu vodi Ferić, a petak je rezerviran za goste predavače – domaće književnike zanimljive polaznicima radionice.

Za upis u radionicu potrebno je poslati kratak info o sebi, te do 5 kartica proznog teksta (vlastitog! ne prepisujte od klasika) i to do 30. rujna na mail info@booksa.hr. Ako prođete strogu Ferićevu selekciju, smiješi vam se lijepa književna karijera.

Cijena radionice za studente, đake i umirovljenike iznosi 600 kn, a za one koji privređuju 800 kn.

Više na Booksinom webu





Slogani koji možda nisu duhoviti, ali liječe frustraciju





Naravno, T-com ponovo na tapetu.

Ne bez zasluge, ofkors...

Vidi ovđeka



Gradska Knjižnica Umag





Već je prošlo godinu dana kako je Gradska Knjižnica Umag u potpunosti prešla na digitalno poslovanje – sve ide preko kompjutera. Upravi Knjižnice to omogućuje i mnogo bolji uvid u cirkulaciju fonda, profil članova i sl.
Tako je npr. na dan 04. 09. 2007. Knjižnica imala 2073 upisanih članova, od toga ih se – prema ne toliko preciznim procjenama - 1.500 može smatrati aktivnim; dakle, više od 10% stanovništva Umaga posjećuje Knjižnicu u svojstvu ponositog člana, građanina s knjiškolikim identitetom!

Na ovome linku možete pogledati i strukturu knjižnične građe, članstva (65% žena, 35 % muškića!) ali i statističke podatke o posuđivanim knjigama, odnosno najdražim domaćim i stranim autorima knjizi sklonog pučanstva Umaga i okolice.


Iako prostorno i brojem zaposlenika malena, Gradska Knjižnica Umag ima vrlo veliku i važnu ulogu u kulturnom životu Umaga i okolice jer osim u organizaciju brojnih književnih večeri i promocija, GKU trud ulaže i u izdavačku djelatnost ( na ovome linku nalazi se desetak njihovih književnih izdanja) a Knjižnica ima i vodeću ulogu u organizaciji književno-znanstvenog skupa Forum Tomizza koji se odvija svake godine krajem svibnja u Trstu, Kopru i Umagu.


Uskoro novi broj 'Quoruma'





Nakon dvogodišnje hibernacije uskoro iz tiska izlazi novi broj kultnog književnog časopisa QUORUM.

Glavni urednik ostaje isti - Miroslav Mićanović, baš kao i cijena : 25,00 kn, dok je izdavač novi, Centar za knjigu (izdavač časopisa Tema:) umjesto Naklade MD.

Više o novom Quorumu ovdje





Blog? Fuj!

utorak , 04.09.2007.





Dobitnica ovogodišnje nagrade Goran za mlade pjesnike, dvadesetitrogodišnja Splićanka Marija Andrijašević u opširnom članku objavljenom na portalu kulturpunkt.hr pokušala je odgovoriti na pitanje : Zašto se blogovi percipiraju kao nešto što nije baš najkvalitetnije?

Tekst dostupan ovdje



Škola za vječne ponavljače





Nova, prekrasna, nostalgična i generacijska, kolumna Olje Savičević-Ivančević inspirirana početkom školske godine, dostupna na ovome linku

OBAVEZNO PROČITATI!!!



NOVO : Ivo Andrić - 'Nemir od vijeka' (Mozaik knjiga, 2007.)


“Nemir od vijeka” nova je knjiga iz biblioteke “Biseri hrvatske književnosti” (izd. Mozaik knjiga).
Knjiga sadrži odabrana djela nobelovca Ive Andrića, po izboru književnog povjesničara prof. dr. Krešimira Nemeca. Nemec je u knjigu uvrstio Andrićeve romane “Travnička hronika” i “Prokleta avlija”, pripovijetke “Priča o vezirovom slonu”, “Ćorkan i Švabica”, “Mustafa Madžar”, “Čudo u Olovu”, “Most na Žepi” i dr, te izbor pjesama i lirske proze iz zbirki “Ex Ponto” i “Nemiri”. Knjiga sadrži i opširan uvodni esej prof.dr. Nemeca o stvaralaštvu Ive Andrića.



Ivo Andrić - 'Nemir od vijeka'
Stranica :689
Uvez: tvrdi
Izdavač: MOZAIK KNJIGA, ZAGREB
Cijena : 198,00 kn

Riječ izdavača
Sveučilišni profesor, književni povjesničar, esejist i kritičar Krešimir Nemec rođen je 1953. u Županji. Autor kapitalne književnopovijesne sinteze hrvatskoga romana i neprijeporni znalac novelistike za svoj znanstveni rad primio je ugledna naša i strana priznanja. Ističemo nagradu HAZU, Herderovu te Brandenburške akademije znanosti. Pronicav i uporan istraživač primjerene teorijske i književne naobrazbe, baštinik je eminentnih književnih povjesničara Barca, Ježića, Frangeša i Šicela.
Nemecov esej i antologičarski izbor iz djela Ive Andrića 'Nemir od vijeka' u Biserima hrvatske književnosti vrhunac je njegova promišljanja o piscu koji je za hrvatski identitet vezan podrijetlom, naobrazbom i književnim počecima. U predgovoru knjizi portretirao je Andrića kao pisca velike sinteze, idealnog spoja tradicije i moderniteta. Analitičkim postupkom pokazao je izvore njegove poetike: franjevačke kronike kao temelj pripovjedačkog umijeća, a Matošev impresionizam kao izvor nadahnuća u lirici te pjesmama u prozi. Potanko osvjetljava Andrićeve tematske opsesije: Bosnu kao zemlju mržnje i prostor na kulturnoj i civilizacijskoj razdjelnici. Nobelovac Ivo Andrić primjer je pisca, ustvrđuje Nemec, koji nije shvatljiv samo unutar jedne nacionalne književnosti. Premda je glavnina Andrićeva opusa nastala kada se pisac osobnom odlukom više nije smatrao dionikom hrvatske književnosti, on je nedvojbeno proizašao iz hrvatske književne tradicije i na nju snažno djelovao, Nemec uvjerljivo razrješava Andrićevu pripadnost hrvatskomu literarnom korpusu (Frangeš). Na svečanoj dodjeli Nobelove nagrade 1961. u prigodnu je govoru Andrić rekao kako je pričanje trijumf poezije nad historijom, naslovna sintagma Andrićeve knjige, Nemecova je suvremena replika kako se jedino u priči pomiruju suprotnosti; jedino pričanje liječi nemire od vijeka.





SURFAJ!



Podsjećam vas da je na portalu za kulturu Kupus.net otvorena nova rubrika nazvana SURFAJ! u kojoj moja malenkost ima čast i zadovoljstvo predstavljati vaše blogove i internet stranice.

Prvi tekstuljak je već objavljen, pronaći ga možete ovdje .

Tekstovi će se smjenjivati svakih 15 dana, i , tko zna, možda i vaše internetsko čedo bude recenzirano...





Portal knjizevnost.org poziva na suradnju

ponedjeljak , 03.09.2007.



Tko pozorno prati, među linkovljem je na mom blogu mogao primjetiti i link prema www.knjizevnost.org

Radi se o prije nekoliko mjeseci pokrenutom portalu za književnost kojega vodi (ako se ne varam) jedan Mostarac - Goran Karanović.

Portal je trenutno u nadogradnji nakon koje će uz postojeće rubrike vijesti, kritika, intervjua, konkursa i festivala biti otvorene i rubrike poezije i proze čitatelja portala. Goran veli da će tekstovi biti objavljeni uz osnovnu kontrolu kvalitete.

Stoga, ako imate nešto što biste voljeli objaviti na portalu knjizevnost.org, pošaljite to, zajedno sa slikom (vaša fotka ili slika koja predstavlja vašu poeziju ili prozu) i kratkom biografijom (maksimalno do pola kartice, poželjno, tri do pet rečenica) na mail gorankaranovic@gmail.com.




Castropolino "Jutro uz knjigu" uz Aljošu Pužara




Knjižara Castropola i Istarski ogranak DHK-a pozivaju na Jutro uz knjigu, koje će se održati u petak, 7. rujna 2007. u 12 sati u knjižari Castropola, kada će bit predstavljena knjiga studija i ogleda riječkog autora Aljoše Pužara "Granica/Granice".

Autora i knjigu predstavit će Boris Domagoj Biletić i Milan Soklić.

Aljoša Pužar supokretač je riječkih kulturalnih studija, te autor niza znanstvenih radova, eseja i polemika o kulturi granica, margina i međusvjetova, te problemima slobode, a "Granica/Granice" njegova je najnovija knjiga, objavljena u nakladi Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika.

Za riječki radio R-1 autor je dodatno pojasnio naslov, ali i o kakvim je granicama riječ: "Granice/Granice nije ponovljena riječ, nego je riječ o limitima i kaotičnim ograničenjima onoga što se konstruiralo kao kulturalni koncept granice s velikim 'G'. To je koncept tzv. pogranične specifičnosti i multikulturalnosti koji nije, kako bi se moglo pomisliti, nastao kao plod 'prirodne' situacije oko fizičkih ili geografskih granica. Nego kao etičko, političko i literarno sredstvo za prevladavanje učinaka nacionalizma i totalitarizma čiji je učinak istodobno i najugroženiji, ali stoga i najagresivniji baš na fizičkom limesu ili granici. Knjiga obuhvaća mnoge teorijske, ljudske i etičke granice, a najmanje one geografske premda joj se, zbog odabira primjera, može naslutiti trag".



Izvor : MVinfo.hr

Bolji dani za knjižarstvo?

subota , 01.09.2007.




Oni koji su malo pažljivije pročitali tekst "Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2008. godinu" kojeg raspisuje Ministarstvo kulture RH mogli su uočiti i sljedeći pasus: "U okviru programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2008. godinu, posebni natječaj raspisat će se za potporu i otkup vrijednih knjiga, poticanje književnog stvaralaštva, potpore knjižarama za programe promocije knjige i čitanja, proizvodnju filmova, poticanje glazbenog stvaralaštva."

Napokon se dogodilo da je Ministarstvo kulture prepoznalo knjižare ne samo kao mjesta prodaje knjiga i časopisa, već i kao mjesta koja osim trgovine nerijetko obavljaju i značajnu kulturološku funkciju.

Cjelovit tekst Nenada Bartolčića na tu temu pročitajte ovdje




Nema tu ljubavi - u pitanju je samo seks





Pulski pjesnik i novinar Bojan Žižović u zagrebačkom AGM-u objavio prvu zbirku pjesama »U slučaju da ne postoji«

Intervju sa Žižovićem, objavljen u Glasu Istre, pročitajte ovdje







<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>