04

ponedjeljak

prosinac

2006

Novi alpići- Alpinistički ispit 06 Oštrc

Evo malo updateanja.



Eto, tako to izgleda kad ja pokušam prespavati jedno subotnje veče.. I sve bi prošlo bezbolno da nisam ja sirota, unatoč shrvanosti i razvaljenosti, navinula budilicu u 20h da operem suđe..
Nedovoljno sna i dan na Okiću uzeli su svoj danak i ja sam fakat htjela prespavati tu noć u doslovnom smislu te riječi. Međutim, kako sam se probudila da operem suđe tako sam upalila mobitel- i eto vraga. Zove Jelena koja je već na "last minute" tutoringu za ispit kod Darije.
"Ej, slaaav- kak se radi Sv. Bernard?"
"Aj, dobro, dođite do mene" (zapravo mislim: "Nemojte molim vas dolazit sunce vam vaše bernardsko, ja oću spavat")

Stižu koke za par minuta i kreće akcija.. Kako, o kako, napraviti proizvorni-provizorni-polučvor (i kako god da sam ga zvala zadnjih godinu dana).
Nakon mučnih po' ure vješanja kompleta po stropu sklepan je taj, od prošle godine neviđeni, Berny..

Još smotat uže..



Odlaze ("Aleluja") :)

Ova misli su nažalost poprilično autentične, a svi vi koji me znate znate da grizem (i štošta drugo) kad sam neispavana, pogotovo ako se zahtijeva znatnija upotreba one nakupine sivih i bijelih stanica..

Nedjelja..
Buđenje- nema glavobolje- vihhhiiii- dobar početak dana!
Okupljanje alpinističkih nada 06 i moćne čete instruktora u rano jutro na ulazu u Samobor.
Odredište- Oštrc.
Hm, mi ne znamo kako doć do neke kuće (Čoićeve?? fakat sam zaboravila kak se zove), odluka "pratit ćemo Vukovića" rezultirala je ljutim trubljenjem nekog lika koji je htio izać s rotora na naš ulaz. Mislim fakat, zakaj mi ne bi mogli prek ulaza van?! Kaj on ne zna da mi moramo pratit Vukovića?
Ok, Jelena u nedostatku boljih opcija ulazi na rotor bez MV-a, i nastavlja, na opće oduševljenje radit krugove:) (ok 1 al ovako bolje zvući).



Brzo i sretno smo stigli podno brda, a ubrzo i na njega.



Raspodjela malenih velikima.
Eto, subotnji "latst minute" posjet J&D i prisilno prisjećanje Bernarda bar su rezultirali time da Orsat ima dva ipitivača te komplicirane nakupine čvorova.
Ja sam dan provela više manje viseći u Gordanovom pojasu - na čemu mu veliko hvala jer bih inače završila sa užetom trajno urezanim podno rebara.
Bijah dakle propitkujući unesrećeni kojeg su budući alpići trebali spasiti. I stvarno im je dobro išlo. Niko me nije ubio, umalo ubio ili ne uspio povući gore. Šteta, a baš sam htjela neklog rušit:/

( Sad mi je sinulo da ima ekipe koja ovo čita a nema pojma kaj je Sv. Bernard ni o čemu ja dovraga pričam. Dakle, riječ je o sustavu koji služi da, ukoliko se vašem penjačkom partneru nešto desi, a ostao je negdje u pola smijera te ne možete do njega, ga možete nekako podići do sebe.)

Početak ispita-Kristinka i Krcko chillaju dok nije stigla navala za prevezivanje..



Ispitivači u akciji:

Danko i njegova sretna gomila:


Gordan i njegovi (m)učenici:) Iako izgledaju prilično sretno, sigurna sam da ih je Gordan dobrano propitkao:)



Vuković baš nije neki pozer, al vjerujte mi na riječ kad vam velim da je to on. I očito ne previše zabrinuti Nino.



Moj prijatelj kojega su nemilosrdno gazili dok ga najnoviji Marko u AOŽ nije spasio i stavio podno drugog stabla da se druži sa čepom od Ožujske.



Ovako je to izgledalo na drugom Sv. Bernard punktu. Gorana u pokušaju da spasi unesrećenu propitkujuć Dariju..



Orsat, Davorin i ponešto u pozadini..



A neki su bili zahvaljujući misterioznim lomovima, isključivo promatrači..Jura lomljivi:)



Sve u svemu lijep, iako malo prohladan i vjetrovit, dan, u veselom društvu. Ispit je dobro prošao- još koji manji popravni u srijedu i to je to. Nažalost tulum ću propustiti:/ šmrc..


<< Arhiva >>