belator.blog@gmail.com

20 do asa

30.07.2013., utorak

Kava i sunce

Vruće je ovih dana,kažu!


Pa onda je najbolje vrijeme za haiku..


Kava je kuhana
razigrano je sunce
počinje igra.....



i koju fotku......





.....pazi metak.......





........erupcija......







........znam ono kad crna mačka prođe ispred tebe,al kad ti namigne,e to ne znam.......

- 19:08 - Komentari (10) - Isprintaj - #

28.07.2013., nedjelja

Jedan post za sve blogere

Dok čekam da mi se stan malo rashladi napisat ću vam jedan post u kojem vam se želim zahvalit.
Jednostavno imam potrebu da vam se javim i probam reći par riječi.
Ovaj tjedan sam otkrio vas i uopće ne vjerujem kolko dobrih stvari tu ima.
Kao što sam već negdje u komentarima pisao nisam neki kompjuteraš i treba ma cijela vječnost da nešto napišem dok ne nađem sva slova,i najradije bi pisao onak s točkama i malim slovima.Neke sam i gnjavio da mi pomognu oko nekih stvari(hvala vještičinom sjelu) dok se ne snađem.
Pišem blog sada već zbog toga jer mi se uvukao pod kožu,a počeo sam zapravo jer me to s Generali osiguranjem na neki način ponukalo da probam s nekim to podjelit,a pošto nemam fejzbuk(vidio sam da neko tak piše tu riječ pa mi je tak lakše),i ne volim taj način visenja pred ekranom,i to da se svima sve sviđa na fejzbuku.
Počeo sam i zbog toga jer sam htio na neki način pomoći i svom prijatelju Boži iz kvarta gdje sam odrastao.
Sutra idem na put,a od pon. radit,pa ću ovo danas postavit.
Bojim se da neću imat vremena od pon više bit tolko za kompom i čitat vaše blogove,i to mi je nekako žao,jer ponavljam da sam stvarno ugodno iznenađen vašim pisanjem.Nekima sam se i javljao(one do kojih sam uopće stigao doći u samo tjedan dana),a nadam se da ću pronaći još vas.
Ne znam ni otprilike koliko vas ima(j.....kolko vas ima,...j....kolko vas ima).
Hvala još jednom i blogdogg-u na dobrodošlici(ti znaš kak je to kad dobiš prvi komentar...he.he,ti si negdje napiso svoj odgovor oko dana republike...).
Vidio sam da ima puno dobrih pisaca,poeta,fotografa(pogotovo maslačaka).
Možda sam nekima i dosadan,i možda neki protumače da je ovo neko upucavanje,a ja velim baš me briga.
Oni koji me znaju,znaju da sam iskren,to me nekad i puno košta.
Meni je ovaj tjedan bilo dobro,nečije sam blogove čitao skoro kroz sve postove.
Vidio sam i da je bilo među nečijim komentarim pisanja o listama,naslovnim stranama i vidim da to neke muči.
Pa dobro,ko ne voli kad vidi da neko cijeni i voli to što radi pa tako i ovo,ali i dalje mislim da svatko piše radi toga jer to njega čini sretnim i to voli,ili netko čući i čeka da snimi dobru fotku,
A ja to cijenim,i želim da to taj drugi vidi.
Zato moji blogeri i blogerice hvala još jednom na tome što osjećam da ste me na neki način prihvatili.
E da, ne smijem zaboraviti blog-obrana i zaštita od gluposti,to se nudilo prvi dan kad sam došao na blog i zapamtio sam da sam se dobro nasmijao,bilo je fora.
I ne smijem zaboraviti rečenicu:rekli su mi da će moj blog biti čitan,ako budem ostavljao komentare na popularnim blogovima....hmm..baš me zanima......čovjek je legenda....svaka čast,i tome sam se nasmijao.
Vidim da sam već počeo pisat s točkicama pa mislim da je vrijame za spavanje.
Pozdrav svim blogerima....ma gdje bili!
E sad sam se sjetio....ovo sa pitanjima sigurnosnim,ja zasada dobivam neka lagana,samo sam dva puta pao.

- 01:05 - Komentari (14) - Isprintaj - #

27.07.2013., subota

Točno u podne

I Zagreb je turistički grad

točno u podne..............


za turiste a i sve druge

počasna straža........

točno u podne na gornjem gradu.........


i slikaju japanci,kinezi,ima i talijana

samo toliko lupaju u bubanj da se jedva čuo top točno u podne.......





a i vruće je..........

Oznake: zagreb događanja


- 13:16 - Komentari (10) - Isprintaj - #

26.07.2013., petak

KAD NARASTEM BIT ĆU ...

Sad sam se sjetio, kad smo bili klinci često su nas ispitivali:što bi ti htio biti kad odrasteš?I nekako mi se činilo da je uvijek većina njih "znala "odgovor,ili sam ja zapamtio one koji su imali odgovore,a one kao ja nisam zapamtio.
Znam da ja nisam imao taj odgovor spreman.
Sjećam se kad smo bili klinci moj prijatelj Slavko je odgovorio ko iz topa:ja želim biti krojač!
Zašto krojač?pita ga teta u vrtiću
Pa zato jer moja baka uvijek nešto šije i kroji i to mi je baš super!
Moj prijatelj Zoran također je imao odgovor:želim biti zidar!
Zašto zidar?
Pa zato što je moj susjed sagradio puno kuća i uvijek je na visokom i to mi je baš super!
I tako dok smo se igrali i neki odgovarali na pitanja i gurali se do tete da joj kažu što žele biti ja sam samo promatrao i slušao.
Bio je tu i jedan dječak koji je bio uvijek dosta povučen i šutljiv,zvao se Milan.
Činilo mi se da bi on htio sudjelovat u razgovoru ali se bojao doći u prvi red do tete i reći što bi htio.
Malo sam ga ohrabrio i reko mu:odi Mile tamo i reci teti!
Milan polako ode do tete i pita:pa kaj mene nebute pitali kaj oću biti?
Joj Milane,oprosti nisam te vidjela,reci što bi ti htio biti kad odrasteš?
Ja bi htel biti precednik države!
Ma bravo Milane,pa to je odlično,a kako to da bi ti baš to htio biti?
Pa znate...........i taman netko otvara vrata,baka došla po Milana i kaže:ajmo Milane deda čeka idemo na onaj izlet u grad koji smo ti obećali.
Istrči Milan ko nikad do sad i čujem kako pita baku:jel to onaj grad kaj ima tramvaj i životinje!?
Da Milane,ima zoološki vrt.
Sad sam se tek sjetio toga i vidim da ti isti moji prijatelji nisu danas to što su si htjeli kao klinci
Nekad te život iznevjeri,takva je valjda sudbina.
Sad jadan Slavko radi kao ministar u jednoj vladi,ali kad bolje razmislim bar je nešto ostvario,jer barem kroji,istina sa drugačijim materijalima nego si je zamišljao ali što je ,tu je,valjda nije jako nesretan zbog toga.
Žao mi je i mog prijatelja Zorana,jer znam koliko je htio biti zidar i po cijeli dan je promatrao kako stričeki zidaju fučkaju po baušteli.
Ali kad bolje razmislim i Zoran je bar nešto ostvario,sad je premijer i stalno je na visokom,i još mu se i fućka,baš kao što
je čuo i zidare kad su si fućkali neku melodiju.
Sad sam se sjetio i svog Milana,i ne mogu vjerovati da je to onaj isti Milan iz vrtića,gdje je nestao onaj tih i miran dječak.
To me mučilo,pa sam odlučio doći nekako do svog prijatelja i saznao da je on gradonačelnik jenog grada u Hrvatskoj,i to ne bilo kojeg,nego glavnog grada.
Krenuo ja za Zagreb i putem si razmišljam hoće li me se sjećati,ma valjda će imati vremena za jedan odgovor ,ako me uopće primi.
Pozvonim Milanu na vrata,kad ono još ne maknem prst sa zvona a on izleti na vrata.
Dobar dan Milane,jel me se sjećaš,išli smo skupa u vrtić!
Milan će:pa baš i ne,ali reci sad nabrzinu,nemam vremena,idem delat,znaš ja ti stalno delam!
Pitam ga ja:znaš Mile, baš sam se sjetio neki dan vrtića i ono kad smo razgovarali što bi htjeli biti kad odrastemo,pa sam htio čuti kako to da si ti sada gradonačelnik a tako si bio povučen i tih kao mali,i što je sa onom željom da budeš predsjednik?
Milan ipak malo zastane i odgovori:pa videl sam da bi mi to bilo nekak radno mjesto najbolje za mene,kao precednik bi opet mogel bit onak lepo tiho,na miru,nikam se ne gurat i nikam se ne mješat,ovo kaj sad delam je moj put prema tome da budem precednik,oprosti sad prijatelj moram ić delat,fakat moram!
I tako ja vidim da čak ni za mog Milana nije još sve izgubljeno.on možda točno pogodi ono što je izjavio kao klinac,pa makar se i samo nadao tome,još uvijek je na tom putu.

Šalu na stranu.zapravo me zanima jesam li ja u manjini kad smo kod tog pitanja što bi bio kad odrasteš?
Ja stvarno nisam imao spreman odgovor kao neki.
Većinom su to bili odgovori kao npr:liječnik,pilot,astronaut,učitelj,......
Jeste li imali odgovor pri upisu u srednju školu?
Ja nisam ni tad,nekako sam samo htio ić delat.
Nemam ni sad neki odgovor,jer kad vidim sad stanje najbolje ispada radit ono što prije nitko nije htio.


- 13:51 - Komentari (18) - Isprintaj - #

25.07.2013., četvrtak

OZDRAVI NAM BOŽO-trebaju te svi

što je život?Pitanje koje si znamo nekada postaviti i to obično kada su neki teški trenuci.
Kad si dijete sve je tako šareno i veselo,razigrano.
Školuješ se,i to je kada kasnije vidiš razdoblje koje pamtiš(makar tada kad ti govore onu staru:od kolijevke pa do groba najljepše je đačko doba odmahneš rukom i kažeš:ma što vi znate) po dobrome.
Kasnije se zaposliš(naravno barem bi tako bilo i danas da nije ovo što svi vidimo sa našom zemljom),radiš,stvaraš neke stvari u životu.
Sretneš možda kasnije srodnu dušu,naiđeš na ljubav
Osnuješ obitelj,dolaze nova mlada bića,želiš im pružiti sve u životu,želiš da i ta djeca krenu u svoje šareno i veselo
istraživanje kroz život.
Slično je krenuo i naš Božo,otvoriš firmu,radiš,boriš se,imaš obitelj,suprugu i dvije curice,dva mala anđela.
U jednom trenutku razboli se majka ta dva anđela,stvari se mjenjaju,ali misliš si sve će biti u redu,danas se puno toga može izliječiti,pa tako i rak dojke.
Ali kažu:kod vas je stanje takvo da nije obečavajuća situacija.
I počinje borba,borba zbog ta dva anđela,zbog ljubavi,dobiješ snagu za borbu.
I tako dok borba traje Božu zaboli trbuh,ode kod doktora i kažu mu da ima zločudni tumor gušterače.
Situacija je još i gora jel je to navodno najgori oblik tumora jer se najbrže širi.
Svi smo u šoku,jednostavno ne želiš vjerovati da je to moguće,ali to se dogodilo.
Dvoje roditelja od dvije prekrasne curice teško su bolesni.
I što je život?
Kažu da zdrav čovjek ima tisuće želja,a bolestan samo jednu.
Imam trenutno jednu želju:OZDRAVITE NAM JER VAS TREBAJU TA DJECA
PS.trebaš mi napraviti još neke ormare po stanu...Božo vidimo se kad se vratiš iz Njemačke sa operacije.
Sva sreća pa je pokrenuta akcija,danas je izašla i vijest na DNEVNIK.HR i nadam se da će Hrvatska i dalje biti složna kad treba pomoći,i nadam se da će se BOŽO VRATITI .
Svi molimo za Božu i njegovu obitelj!

- 10:37 - Komentari (3) - Isprintaj - #

23.07.2013., utorak

KORČULA vs TERME JEZERČICA

Skupio sam za kutiju pljugi pa paše kava.Sjećam se ko klinac kad sam gledo kako kartaju belu niko živ nije kukao da nema za pljuge.Neki su imali jednu koja gori u pepeljari,druga je bila u ustima jer je zaboravio da mu je ova u pepeljari.Bilo je važno da ima 20 do asa u adutu na tuđe zvanje.Te godine smo se baš vratili sa Korčule,kao i svake do tada.Nije bilo važno kolko je benzin,koji auto i kakva je cesta ili gužva.Išlo se sa fićom,pa sa tristačem i onda kao šlag na tortu sa novim jugom 45.Koga je bilo briga kolko je km od Zagreba do Korčule.Starci su radili obične poslove ,ko žena i ja sada.
Nitko nije reko nemoj vodit djecu ispod pete godine,ionak se neće sjećat da su bili na moru.
Da istina ne sjećam se svih odlazaka na more,ali imam slike,prve su čak dok sam bio u trbuhu.
Vele danas da ionak nejdemo radi sebe kao na more nego radi djece,ali zapravo idemo i radi sebe da vidimo to dijete i njegovo veselje dok je na moru i uživa u kupanju,barem moj sin voli kupanje i taj ne izlazi iz vode.
Sva sreća da je bio s mojim starcima tjedan dana u Vinodolskom,ali i dalje neusporedivo sa mojih nekada tri tjedna Korčule.
Jedino što će kad odraste imati više slika s mora nego ja,sad u jednom danu slikaš po sto puta,a mi smo furali onaj popularni aparat "idiot" i ispucaš film od 24 ili 36 komada.
Ali išli smo prošli tjedan čak jednom na bazen u terme jezerčica,to mi je plafon ove godine.
Klinac je uživao,i ja kad njega vidim tak sretnog.
Pitam ga:i sine šta ti je bilo bolje,more ili bazen?
Veli on:pa bazen
Je istina,ima sadržaja na tim bazenima za djecu,oni se fakat nauživaju.
Možda smo ja i moja generacija razmaženi,ali meni nema do mora i morske klime.
Nemam nikakve dalmatinske krvi,ali volim to podneblje ne samo zbog mora i kupanja nego mi jednostavno paše u svim god dobima.Ko zna,možda i moj sin nekad ode sa mnom na Korčulu.
Kod njega zasada pobjeđuje jezerčica.
Prije nije smetalo što nema autoceste,što auto nema klimu.
E da,nakon što sam dolazio doma sa starcima s mora,bio bi par dana doma i onda sa dedom i bakom u toplice još jedno desetak puta.
Lijepa naša Hrvatska,tako lijepa a tako daleka!
Trebat će mi još jedan kredit da razvijem slike koje smo naslikali u ovih par godina.

- 16:46 - Komentari (1) - Isprintaj - #

22.07.2013., ponedjeljak

NAIVČINA-zajeb sa GENERALI OSIGURNJEM

Kuha se kavica u đezvi,imam još jednu pljugu u kutiji i pišem blog.Fakat je život dar,ili barem tako treba biti.
Prije godinu dana nisam znao ni upalit računalo i ja sad kao pišem blog(ne mislim da je to nešto teško ili slično,ali ja sam tipični anti kompjuteraš).Dobio sam od mame laptop za rođendan,jer inače si ga nebi sam kupio.
Dugo sam smatrao da je internet glupost,jer zadnje što sam imao je comodore 64(današnji klinci možda i neznaju da su se igrice učitavale pomoću malog šarafcigera ili ti odvijača).Tada smo svi strepili hoće li nam se igrica uopće pojaviti na ekranu,a o grafici da i ne pričam.No da počnem o onome što me muči trenutno;
Nedavno sam raskinuo policu osiguranja u "GENERALI OSIGURANJU" i osjećam potrebu da to podijelim sa nekima od vas.
Shvatio sam da sam uzeo glupost od police ali već sam uplačivao skoro tri godine.Istina malu cifru,po 150 kn mjesečno,ali kad ti netko otkine 4000 kn koje si ti uplatio onda to i nije tako malo,pogotovo zbog toga što ja danas pišem blog a nisam na moru.Na godišnjem sam i ne mogu nigdje(stara priča-kredit za stan,reg. auta....),ali tko mi je kriv.
Ovim putem bi htio pomoći onima koji su možda ispali naivni kao ja i potpisali policu životnog osiguranja sa komponentom rizičnog ulaganja u fondove(u ovom slučaju PBZ fondovi).
Tih fondova je bilo 4 u ponudi,neki manje,neki više rizični.Dokaz da nisam samo ja "naivčina" dobio sam nedavno jer su još neki ljudi skužili da plaćaju tu glupost kao i ja jer sam im pričao o tome.
Dakle,ako imate takvu policu kod kuće,barem se savjetujte s nekim ili provjerite svoje stanje na toj polici(što je pravi pothvat,jer ti u osiguranju zavlače i ne žele ti reći nego je to cijela procedura).
Moj dobronamjeran savjet je PREKINITE SA PLAĆANJEM i zatražite stanje računa a kasnije otkup police.
Ne moram vam ni govoriti gdje bih ja sad bio sa onih svojih 4000 kn,ali zato su "braća" iz osiguranja sa svojim velikim plaćama negdje umjesto mene i moče svoje noge i ispijaju pivice.
Kad bolje razmislim,nisu oni krivi nego ja,ja sam ispao NAIVČINA.
I na balkonu je super,kavica,pljuga,a navečer bela sa ekipom pa da vidimo ko ima 20 do asa.
POZDRAV

Oznake: generali osiguranje


- 13:12 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

  srpanj, 2013 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Lipanj 2017 (1)
Travanj 2017 (2)
Siječanj 2017 (1)
Prosinac 2016 (4)
Listopad 2016 (1)
Rujan 2016 (1)
Kolovoz 2016 (3)
Srpanj 2016 (1)
Lipanj 2016 (2)
Svibanj 2016 (2)
Travanj 2016 (1)
Ožujak 2016 (5)
Veljača 2016 (6)
Siječanj 2016 (4)
Prosinac 2015 (9)
Studeni 2015 (20)
Listopad 2015 (20)
Srpanj 2015 (7)
Siječanj 2015 (9)
Prosinac 2014 (18)
Studeni 2014 (25)
Listopad 2014 (23)
Rujan 2014 (19)
Kolovoz 2014 (19)
Srpanj 2014 (26)
Lipanj 2014 (24)
Svibanj 2014 (26)
Travanj 2014 (25)
Ožujak 2014 (36)
Veljača 2014 (26)
Siječanj 2014 (22)
Prosinac 2013 (24)
Studeni 2013 (22)
Listopad 2013 (27)
Rujan 2013 (28)
Kolovoz 2013 (21)
Srpanj 2013 (7)
Opis bloga
...malo o svemu i puno o ničemu....

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se