Zoroblog
23.01.2007., utorak
Odlična promocija u Novigradu!
Prošlog četvrtka održana je fenomenalna promocija monografije o Nikoli Tesli "I bi svjetlo!" u Novigradu. Prenosimo iz Glasa Istre:PROMOCIJA MONOGRAFIJE »I BI SVJETLO! – NIKOLA TESLA« U PREPUNOM MUZEJU LAPIDARIUM Korlević: Tesla bi trebao dobiti Oscara za specijalne efekte NOVIGRAD - U »crnoj kutiji« Muzeja Lapidarium preksinoć nije bilo teško zamisliti instalaciju s Teslinim transformatorom iz koje frcaju iskre, bljeskovi i munje. Publika, koja je dupkom ispunila dvoranu, mogla ju je osjetiti slušajući Korada Korlevića i Davora Šišovića koji su s urednikom Zoranom Filipovićem predstavili monografiju »I bi svjetlo! – Nikola Tesla«, objavljenu u nakladi Zoro. Radi se o drugom, proširenom izdanju koje uz uvodne tekstove akademika Miroslava Radmana i znanstvenika dr. Ivana Đikića te Teslinu biografiju Dalibora Perkovića, donosi radove još osmorice autora, među kojima su i Korlević i Šišović. Velika je pažnja posvećena i opremi knjige u kojoj su reproducirane brojne fotografije i dokumenti, poput rodnog lista, putovnice ili maturalne svjedodžbe, ponajprije iz fundusa beogradskog Muzeja Nikole Tesle. - Tesla je bio genij ispred svog vremena i autor fantastičnih izuma, umjetnik, kockar, izvanzemaljac…, ali u svijetu nije poznat po onome što ističemo u Hrvatskoj i Srbiji, zaintrigirao je Korlević publiku, spominjući da svijet zaslugu za »svjetlo« priznaje Edisonu, koji je u odnosima s Teslom opisivan kao pravi filmski negativac. Velik Teslin izum je prvenstveno radioprijenos, otkrio je rendgenske zrake, bio je vrlo blizu otkrivanja lasera i mase elektrona… Otkrio je i rotacijsko magnetsko polje, ali po tome nije jedini u svijetu, istaknuo je Korlević. Prije njega ga je prezentirao Galileo Ferreris, dok ga je on prvi patentirao. Znanstvena mu zajednica ne priznaje izum izmjenične struje, motora, sinkronih motora i generatora. Ogromnu je popularnost stekao prezentacijama svojih izuma, posebno visokofrekventnih i visokonaponskih struja, koje je pripremao mjesecima i svoj show doveo do takvog savršenstva da su ga mnogi poželjeli iskoristiti za kulise. - Od Frankensteina nadalje, već je laboratorij prikazan u horor filmovima bio reprodukcija onog Teslinog, a i sam ludi znanstvenik koji u njemu stoji je zapravo Tesla! Prije ili kasnije će to biti priznato i on će, možda, dobiti Oscara za specijalne efekte, ispričao je Korlević. Dotičući se biografskih podataka koji bi mogli objasniti kako je Tesla postao Tesla, jer »on je bio genij, ali iste intelektualne sposobnosti ima pet posto stanovništva«, Korlević se zapitao zašto onda u ovoj prostoriji nemamo dvadeset Tesli. - Zapravo je sreća da nije uspio ostvariti sve što je kao znanstvenik zamislio, jer bi tada svjetska umjetnost bila zakinuta za mnoštvo fenomenalnih motiva korištenih u književnosti, kazalištu, operi, filmu, glazbi, stripu…, nadovezao se Šišović, govoreći o Tesli kao inspiraciji umjetnika. O njemu je snimljeno desetak filmskih biografija, posvećene su mu četiri opere, njegovo ime nosi hard rock grupa iz Sacramenta… Medij u kojemu je najkreativnije iskorišten je, po Šišoviću, strip, jer su autori najmanje opterećeni istinama. Spomenuo je i da je u Americi Tesla nastojao popularizirati jugoslavenske književnosti, a osobne su mu literarne ambicije došle do izražaja u autobiografiji »Moji pronalasci«, no smatra se da je na sadržaj dosta utjecao urednik Hugo Gernsback, izdavač časopisa koji populariziraju znanost i predstavljaju znanstvenu fantastiku, kreator termina »science fiction«. Tesla je lik u Gernsbackovom djelu »Ralph 124C 41+«, ali i predložak za nekoliko junaka Marka Twaina s kojim se intenzivno družio, dok ga Jules Verne ne spominje, ali opisuje bežični prijenos energije, zrake smrti i teledirigirane letjelice. Znanstvena fantastika je u jednom trenutku Tesli počela pridavati izvanzemaljsko porijeklo, a špijunski su trileri njegovo nasljeđe počeli eksploatirati '80-ih («Teslina ostavština« Lewisa Perduea). Šišović je najavio objavljivanje hrvatskog prijevoda, kao i »The prestige« Christophera Priesta, u nakladi Zoro. Predstavljanje monografije u Novigradu je zapravo njena prva službena prezentacija u Hrvatskoj, otkrila je na kraju ravnateljica Muzeja Jerica Ziherl. Novigradska je Turistička zajednica jedan od »prijatelja knjige« koji su uz sponzore omogućili njeno tiskanje. K. FLEGAR |
