KRENULI REDOVNI TRENINZI NOVE FORMACIJE



Kako smo postavili novu formaciju, krenuli su i redovni treninzi za istu. U vrlo kratko vrijeme trebamo postaviti koreografije, a nakon toga stare cure više neće dolaziti na treninge.






AUDICIJE ZA ZAGREBAČKE MAŽORETKINJE

Posljednje audicije:

- u četvrtak 28.10. u 20 sati
- ili subotu 30.10. u 15 sati

u Palmotićevoj 30






- nedjelja 24.10. u 13:00 sati, službeni ulaz Maksimirskog stadiona (Dinamo-Istra), o/o Šef





ŠEF I TINANA LETJELI

Šef i Tinana su nam letjeli u nedjelju sa malim četverosjedom Cesna 172 iznad Zagreba (panorama). Baš odličan doživljaj.





OSTALI ALAT TIMA
Osim 58 velikih i 15 malih alata za vrt ured ima:
- 53 veliki alat (bušilice, brusilice, cirkular, električni odvijač, ubodnu pilu...)
- multifunkcionalni radni stol
- 224 malih alata (klješta, odvijače, labele, lopatice...)
- 8 kutija za alat i 3 velika ormara za alat
- 10 velikih kutija matica, čavala, tipli idr.
- troje lojtre
- zaštitnu opremu





KAKVA MUZIKA JE „IN“ U MAŽORET PLESU

Svakako više nitko ne pleše na Radetzky marsch ili Most na rijeci Kway. Više nije «in» ni hooked on, ne zato što je loš, nego zato što su svi iskoristivi hooked on iskorišteni, a novi nisu proizvedeni već 10-tak godina. Trenutno je izašla iz mode latino-američka glazba, no prvenstveno zato što je 5-6 godina latino-američka glazba dominirala plesom općenito, pa tako i mažoret plesom, što je dosadilo i gledateljima, i sucima, ali i samim mažoretkinjama. No, latino-američkih ritmova još uvijek ima, barem kao dio glazbenog broja.

Svakako su popularni potpourri od 3 do 5 glazbenih brojeva u 2 minute (dakle 20-40 sekundi ili 5-10 osmica po broju). Najčešće se uzimaju najmoderniji glazbeni brojevi.

Bubnjevi su izuzetno važan dio današnjih glazbenih brojeva, što i ne čudi obzirom da su mažoretkinje step-by-beat ples i već preko 200 godina bubnjevi su bitan dio orkestara koji prate mažoretkinje. Upravo zato česta je uporaba bubnjeva kao solo instrumenata, kao instrumenata kojima se započinje ili završava glazbeni broj, ali i kao instrumenta kojim se prelazi iz jedne u drugu glazbenu cjelinu. Isto tako bubnjevi su bitni kao podloga samih glazbenih brojeva. Kvalitetne perkusije svakako su najbitniji segment glazbe koji može bitno pojačati dojam i najdosadnijih glazbenih brojeva. Ipak, treba izbjegavati previše solo perkusija jer nakon nekog vremena postanu suhoparne.

Tempa glazbe je oko 140-145 beatova u minuti. Ima slučajeva kvalitetnih brojeva koji su bili sporiji, ali čak i onih od 175 i 180 beatova. Ovo je jako riskantno i to mogu samo daleko najbolji koreografi i najbolji sastavi. Ima i primjera gdje dio glazbe ima 110, pa i manje beatova, no najčešće koreografi tada plešu dva koraka na beatu i svakako izbjegavaju stupanje.
Promjene tempa, intenziteta, glasnoće, tonaliteta, stilova, sve je češći i sve više koreografa poseže za ovom metodom. Nemalo je i krajnje ekstremnih primjera koji su se pokazali uspješnima. Posebni efekti su rezultirali i potpuno novim koracima ili koreografskim cjelinama.





GRADSKA GROBLJA

3 velika gradska groblja (Mirogoj, Miroševac, Markovo Polje), 25 manja groblja na rubnim dijelovima grada, te krematorij
1876. prvo gradsko groblje (Mirogoj)

Površina: 173,1 hektara
Mrtvačnica: 21
Odara: 41 + 2 u krematoriju
Crkava i kapela na grobljima: 24
Grobnih mjesta: 189.336

Pokopanih na 3 velika groblja: 504.087
Kremiranih: 117.980





MEŠTROVIĆEV PAVILJON
Meštrovićev paviljon je višekratno mijenjao svoje nazive i funkciju. Izgrađen je 1938. kao Dom likovnih umjetnosti kralja Petra I i trebao je biti umjetnička galerija. Meštrovićev paviljon se naziva zato što ga je projektirao poznati hrvatski kipar Ivan Meštrović.

Za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske bio je pretvoren u džamiju, a taj naziv (kao i trg na kojem se nalazi) je među purgerima nosio i cijelo vrijeme tijekom komunizma iako je bio iz vremena NDH, te ga pravi zagrepčanci koriste i danas. 1947. su srušena tri minareta (visoka 45 metara) koji su sagrađeni za džamiju, ali je ostavljen zdenac pred glavnim ulazom. Paviljon je tada postao Muzej revolucije. Nakon Domovinskog rata zgradi je vraćena osnovna funkcija te se zove Dom hrvatskih likovnih umjetnika.

U Domu se održavaju različite izložbe i koncerti. Paviljon je rekonstruiran 2001. godine, a park gradskog trga 2019.






HAUSTOR
Haustor = ulaz u zgradu
Cokrl = prag kuće
Rama = okvir na vratima
Oblok = prozor
Oberliht = prozor na kipu
Žaluzine = sjenila na prozorima
Forangle, Fironge, firange = zavjese, zastori

„Daj otpri oblok“ = otvori prozor
„Otpri žaluzine i navleči forangle“ = otvori sjenila i navuci zastore






SMIB I MODRA LASTA

Ko klinci nismo imali kaj puno birat. Na početku godine bi nas starci pretplatili na socrealističke novine i mi bi to čitali. Svaki mjesec kad bi nam dorufali u školu.
Smib ili skraćeno od „Smilje i bosilje“ je bilo za klince od 1. do 4. razreda. Dosadna novina u kojoj je bila poezija i brdo gluposti od čega smo čitali manji dio.
No „Modra lasta“ za one starije, od 5. do 8. razreda je već bila druga priča. Brdo zanimljivih rubrika za klince, čitala se od prvog do zadnjeg reda. Najpopularnije rubrike su bile strip (joj kak sam bil zaljubljen u onu malu plavu) i rubrika „Lastan“. Lastan je naime odgovarao na pitanja čitatelja, koja su bila odlična, neka i duhovita, a neka su nas uveseljavala mjesecima poput „Dragi Lastane, ja i dečko smo se ljubili, jesam li ja sad u drugom stanju“.
Smib i Modra Lasta izlaze i danas, ali u nešto drugačijoj, modernijoj formi. Kasnije su na kioske počeli dolaziti ozbiljniji časopisi za klince, prvo njemački Bravo, koji smo svi kupovali iako je bio skup ko sam vrag sa naljepnicama i posterima koje smo full koristili, a kasnije i domaći OK! sličnog formata.






SVADBA FRANOVIĆ I ŽIGMAN -

Maja Žigman (u Zagrebu) i Ivona Franović (u Osijeku) su se udavale isti dan. Pa evo i fotki




























(objavljeno: utorak, 19.10.2021. u 14:22) komentiraj (3)

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.