HMS OZBILJNE AKTIVNOSTI ZA 2021.



HNS je odlučio

MAKSIMALNO NORMALIZIRATI AKTIVNOSTI HMS-a U NOVIM OKOLNOSTIMA COVIDA-19


Stoga će aktivnosti HMS-a biti:

24. i 25.4.
Završni ispiti Trenerske škole, Zagreb 24.4. i Klinča Sela 25.4.

23.5.
Državna smotra Zagreb mažoret fest

kraj svibnja-početak lipnja
Prvi i Viši korak po regijama:
- Južna Hrvatska: Biograd
- Središnja Hrvatska: Pisarovina
- Zapadna Hrvatska: Đakovo

28.8. 2021.
Državna smotra Revija mažoret timova Varaždin (Špancirfest)

5.9.2021.
Državno prvenstvo Glina

listopad 2021.
Sudački ispiti HMS-a

studeni 2021.
Seminar o zdravstvenim tegobama

prosinac 2021.
Brainstorming Upravnog odbora HMS-a

17.12.2021.
Državna smotra Klinča Sela

3-9.1.2022.
Trenerska škola HMS-a

15. i 16.1.2022.
Ispiti trenerske škole HMS-a

siječanj 2022.
Skupština HMS-a

veljača 2022.
Seminar o plesnim tehnikama

travanj 2022.
Državno prvenstvo Pisarovina

travanj 2023.
Državno prvenstvo Biograd

Ove aktivnosti su fiksne, iako su mogući neznatne promjene datuma ovisno o epidemiološkoj situaciji u Republici Hrvatskoj.





U Ljetni kamp smo išli i prošle godine, usprkos Covidu-19, bilo nas je 44 i bilo je prezakon. Nitko se nije zarazio u ljetnom kampu.

Do sada je u 7 godina Ljetnog kampa bilo 303 oduševljenih polaznika!

U Ljetnom kampu imamo treninge:
- svaki dan 2 treninga po 2 sata
- male grupe = veća mogućnost učenja
- najbolji europski treneri
- vrhunski program
- nakon ljetnog kampa biti ćete daleko volji i imati daleko veću šansu napredovanja u svojim timovima (jako puno djevojaka iz ljetnog kampa napreduje)

...ali u Ljetnom kampu u prvom redu uživamo:
- smještaj u vrhunskom objektu
- odlična klopa
- grupe organizirane kvalitativno i u svojim bojama (majce i puno toga vam poklanjamo)
- vlastita plaža unutar smještaja, svaki dan sati kupanja i zabave na plaži
- tulumi svaku večer
- niz zabavnih igara, prezabavnih natjecanja, društvenih igara

ROK ZA PRIJAVU 27.3.

Da bi povećali flajer pritisnite na sliku:





- srijeda 31.3. u 20:00, Filipovićeva 1 (prebacivanje za S1A za one koji su bili u samoizolaciji), o/o Šef





ZAŠTO SE LERIS TESTIRALA 6 PUTA U 2 MJESECA PROTIV COVIDA-19

Trenerica naših dječih sastava i djelatnica našeg ureda Larisa Pintar, testirala se čak 6 puta u posljednjih 2 mjeseca protiv Covida-19. Razlog je vrlo jednostavan, da bi mogla posjetiti dečka koji živi u inozemstvu morala se testirati kako bi mogla ući u zemlju. Svaki test je koštao 700 kn, a sada košta 500 kn.





KOLIKO IMAMO STOLOVA

Ured Zagrebačkih mažoretkinja ima ukupno 5 radnih stolova, 1 stol za ručanje, te 2 kafe-stolića.

U dvorištu ureda imamo još 4 velika i jedan mali stol, te imamo još 6 stolova na rasklapanje. Za svim ovim stolovima u uredu i dvorištu može sjediti 56 osoba.

U bazi u Zagorju imamo 6 stolova za 48 osoba i jedan mali stolić.

U dvoranama imamo sveukupno 10 stolova.





PREBACIVANJA U VIŠE TIMOVE

Prebacivanja u više timove se organiziraju dva puta godišnje, za seniorke u ožujku, a za sve timove u rujnu.

Na prebacivanjima je uvijek Šef i trenerica sastava, a na prebacivanja za Seniorski 1A je uvijek Šef, trenerica tog tima, trenerica S1A, te sve predvodnice i razvodnice.

Na prebacivanjima se ocjenjuje tehniciranje sa štapom, plesni korak, držanje plesačice te psihofizičke osobine.






FIZIKALNA TERAPIJA ZAGREBA

Poliklinika za reumatske bolesti, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju ima:
- 5 ambulanti
- 60 djelatnika od čega 5 liječnika i 42 medicinske sestre
- 20.323 posjeta
- 327.228 fizioterapeutskih procedura

Ove usluge često kada koriste i naše mažoretkinje ikako 1A timovi fizikalnu terapiju obavljaju u GNK Dinamo.





ZAPADNI KOLODVOR

Zagrebački Zapadni kolodvor nekada je bio jedini zagrebački željeznički kolodvor. Kompleks je sagrađen u sklopu izgradnje pruge Zadani Most-Zagreb-Sisak, 1862. godine. Tako je između 1862. i 1892. Zapadni kolodvor bio središnji zagrebačkih kolodvor, a do izgradnje današnjeg Glavnog kolodvora. Kolodvor je ovdje izgrađen zato što su vrlo blizu bile i dvije austro-ugarske vojarne (Terezijanske i Josefinske), a vojska je bila glavni korisnik željeznice u to vrijeme. U vrijeme izgradnje kolodvor je istinski bio na samom rubu Zagreba.

Sama zgrada kolodvora je zadržala svoju izvornu vizuru te je zaštićeno kulturno dobro. Sama zgrada je simbol ulaska željeznice u Zagreb, čime je grad iz malog perifernog gradića postao gospodarsko, industrijsko, tranzitno, prometno i kulturno središte. Zbog kolodvora probijena je i Kolodvorska cesta (danas Ulica Republike Austrije), a bio je organiziran i prijevoz konjskim omnibusom do hotela u Ilici. Od 1924. kolodvor se zove Zagreb Sava, a od 1943. Zapadni kolodvor. Zgrada je obnovljena 2007. godine.






NUSPROSTORIJE

Nusprostorije = prostorije u kući koje nisu sobe ili kuhinja

Forcimer = predvorje, prostor koji je bio između svih ostalih prostorija u kući često kada je bio bez prozora, a iz koje se bila vrata za sve prostorije (sobe, kuhinju, špajzu, badicimer…); forcimer treba razlikovati od hodnika jer je isti bio bitno širi, te od verande koja je ulazni prostor obično ispred forcimera; forcimer je služio za gledanje televizije (kasnije se televizija preselila u kuhinju ili dnevni boravak), telefoniranje (tamo je stajao telefon sa kojeg se razgovaralo stojeći) ili svečane ručkove i večere kada se okupila cijela obitelj, a u njemu je obično bio stol na kojem se posluživala hrana za takve događaje sa udobnijim stolicama, a obavezni ukras forcimera je bio preparirani fazan, gobleni poput posljednje večere, pokoja slika ili reprodukcija, te tabletići (ispod telefona, na stolu i na televizoru); naš ured je prije bio stan šefovog djeda i bake, a forcimer je danas pretvoren u dolazni ured iz kojeg se ide u sve urede, skladišta i toalet, dok je ispred forcimera veranda koja sada služi kao arhiva

Špajza = ostava, dio kuće u kojoj se čuva zimnica i drugo odlagalište hrane, te u kojoj je bio frižider i duboko smrzavanje
Frižider = hladnjak
Duboko smrzavanje = ledenica

Badecimer = kupaonica, koja je često kada u sebi imala i šekret (v. dolje), a u njoj se čuvala i kahlica ili noćna posuda (u koju se vršila nužda da se ne mora u hladan badicimer)

Šekret, WC = zahod, toalet, često kada dio kupaonice
Šekret kefa = četka za zahod
Lavabo = umivaonik
Špigl = ogledalo
Tariguz = toaletni papir
Kahlica = noćna posuda

„Daj si obleči šuze vu forcimeru“ = obuci cipele u predvorju
„Donesi grifik brašno s police vu špajzi“ = donesi oštro brašno sa police u ostavi
„Šekret ti je v badicimeru tam levo“ = toalet ti je u kupaonici tamo lijevo
„Fali mi tariguza“ = nedostaje toaletnog papira





PLOČE I KAZIĆ
U sedamdesetima smo svi imali gramofonske ploče. One su se resproducirale na gramofonu, koji je imao ručku sa iglom, a koja je išla po samim pločama. Na svakoj strani longplayke je bilo po 6 stvari. Pod kraj su gramofoni imali mehanizam kojim je automatski nakon što je završila ploča maknuo iglu pa je na disk pala slijedeća ploča, da bi se igla automatski vratila na nju. Time ste satima mogli slušati ploče jer je tako stalo desetak ploča (cca 5 sati svirke). Postojale su i singlice, manje ploče koje su imale samo jedan muzički broj sa svake strane. Longplayke su svirale na 33 obrtaja, a singlice na 45.

Krajem sedamdestih su došli kazetofoni ili kako smo ih zvali „kaziči“. Bila je to čista revolucija jer smo mogli presnimavati stvari. Same kazete su bile dužine 45, 60, 90 ili čak 120 minuta. Tko je imao više love kupovao je crom-dioxid kvalitetnije kazete, a najbolje su bile metalke. Najpoznatije kompanije za proizvodnju kazeta bile su TDK, BASF i Mexell. Diskografske kuće su izdavale kazete pojedinih pjevača i kompilacije, a bilo je takvih kazeta za kupiti na crnjaka na placu.

Posebno smo kemijali radi presnimavanja sa kazete na kazetu, što se radilo uz pomoć peteropolnog DIN-a koji ste morali naručiti u Muzičkoj omladini. Ali kad ste to imali, bili ste pravi baja jer ste mogli spojiti dva kazića i presnimavati si kazete, te ih slagati za tulume. Nemalo puta smo čekali top-listu na RVG-u (Radio Velika Gorica), pa snimali cijelu emisiju, a onda presnimavali na drugi kazić samo brojeve bez DJ-a.

Tulumi su bili nemogući bez gramofona i kazića. Krajem osamdesetih su došle linije, koje su u sebi imale po dva kazića (za presnimavanje), gramofon i radio, te dva zvučnika (stereo), a tko je to imao bio je pravi baja, pošto su linije bile prilična investicija.

Kad su došli CD-ovi, ploče i kazići su vrlo brzo izumrijeli.





MEĐUNARODNI TURNIR U HRVANJU - 3. dio
foto: Željko Bakšaj Žac, službeni fotograf Zagrebačkih mažoretkinja


































...kraj!
(objavljeno: petak, 26.03.2021. u 16:13) komentiraj (0)

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.