Wolfwood's Crowd

< siječanj, 2006 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

Why?
Kritika il' hvala hrvatskog informatičkog košmara.

K R A T I C E

JPKBN - je.eš programera koji bloga nema

PHP
e-mail: stjepan at gmail dot com

2:381/161 RIP

Jezici i alati
Mono dan
Clarion dan
PHP dan
Python dan
Java dan




Linkovi

Literatura

31.01.2006., utorak

DB2 Express-C

Bilo je samo pitanje vremena kada će IBM objaviti DB2 Express-C. Jedino ograničenje je broj procesora (2) te memorija koju baza koristi (4GB). Za ostala pitanja pročitajte FAQ. Za igranje su vam na raspolaganju VMware slike.

Linux instalacija DB2 Express-a ima manju grešku. Ukoliko izaberete Typical opciju u GUI instalaciji može vam se dogoditi da klik na konačni Finish gumb rezultira greškom. Rješenje je odabir Custom opcije i kliktanje na Next gumbove i prihvaćanje default postavki do kraja.

- 10:56 - Komentari (3) - Isprintaj - #

2005 LinuxQuestions.org Members Choice Awards

LinuxQuestions.org je jedan od najboljih izbora ukoliko imate kakvo pitanje vezano uz Linux i ostale open source aplikacije. Jednom godišnje organiziraju izbor najboljih u prošloj godini. Taj izbor, kao i svi ostali izbori, ima svoje mane, mogu mu se pronaći zamjerke, ali je ipak jedan od najboljih indikatora popularnosti pojedinih aplikacija među Linux korisnicima. Ako želite vidjeti nominirane ili glasovati za njih morate se registrirati. Bez brige, to ne boli i neće za posljedicu imati nikakav spam mail. ;-)

Ovo što slijedi je moj odabir. U tri slučaja sam odabrao kandidate koji nisu ponuđeni za odabir jer smatram da su bolji (ili barem drugačiji ;-) ) od ostatka konkurencije.

LiveCD Distribution: http://www.goosee.com/puppy/Puppy
Ja baš ne volim LiveCD distribucije. Dobre su za demonstraciju, ali obično ne i više od toga. Osim ukoliko se ne radi o nekoj rescue distribuciji (npr. Trinity Rescue Kit). Ali Puppy me je oduševio. Mali je, brz i pravi je kandidat za USB stick ili CD.

Browser of the Year: Firefox 1.5
Firefox 1.5 donio je dosta novosti (SVG, JavaScript 1.6), stabilniji je i brži (izgleda da bolje raspolaže memorijom) od 1.0.x inačice, a konkurencija uzima iz njega sve ono što je dobro.

IDE of the Year: Eclipse
Iako je prvenstveno alat za razvoj Java aplikacija uz pomoć silnih pluginova podržava i hrpu drugih jezika i tehnologija. Ruši predrasudu o sporim Java desktop aplikacijama.

File Manager of the Year: Midnight Commander
Zapravo i nema neku ozbiljniju konkurenciju. Pohvalno je što ga dosta domaćih hosting providera instalira na svoje servere pa se korisnici ne moraju više mučiti s komandnom linijom.

Shell of the Year: fish
Među školjkama ništa novo. bash je tu neprikosnoveni vladar. Ništa se novo ne događa već dugo, dugo... Već sam bio spreman u ovoj kategoriji nominirati Monad ;-), ali onda sam otkrio fish. Donosi dašak svježine u zemlju školjki, a osobito će biti zanimljiv početnicima koji ne znaju što bi utipkali kad ih bacite u crnilo komandne linije.

Web Development Editor of the Year: Quanta
Dosta dugo već koristim Bluefish, stalno zirkam na Screem koji nikako da opravda svoj status web editora koji obećava. I onda sam opet probao Quantu. Trebam se naviknuti na nju, ali definitivno je bolja od konkurencije.

Security App of the Year: nmap
Nije baš da se nešto bavim sigurnošću, ali u rijetkim trenutima koristim nmap.

Graphics App of the Year: Inkscape (Blender, Scribus)
Ne želim svake godine glasati za Gimp. Blender je odličan 3D alat, u rangu s komercijalnim alatima (nije ni čudno jer je svoj život i započeo u komercijalnoj areni), Scribus je ispunio rupu u niši DTP alata. Svi oni su tu prisutniji malo duže vrijeme pa nominacija ide novom kandidatu koji postaje konačno pravi i upotrebljivi alat za vektorsko crtanje.

Editor of the Year: SciTE
SciTE je nastao kako demonstracija za Scintillu, ali je polako izrastao u dobar editor. Mali je, brz, ima podršku za sve programske jezike koje koristim.

Window Manager of the Year: WindowMaker
Postoji hrpa novajljija koji su mali, brzi, najbolji, ali na kraju kad podvučem crtu uvijek ostane samo on.

Video Multimedia Application of the Year: mplayer
Švicarski nožić za video pod Linuxom. Za one koji se ne boje komandne linije. Jedan od rijetkih Linux programa koje uvijek i iznova na svakoj distribuciji kompajliram iz izvornog koda. Možda ga koristite, a da niste toga ni svjesni. Imate mali, žuti, skoro bezimeni DVD/Divx player? Velika je vjerojatnost da je u njemu upravo mplayer.

When you just *have* to run windows: VMware
Wine mi nikada nije sjeo, iako sam ga svojevremeno dosta koristio. VMware je idealno rješenje kad pod Linuxom trebam zavrtjeti Windowse. Obično kad testiram izgled web stranica u IE-u. Ali Wine tim radi dobar posao, možda bi mu trebao opet posvetiti pažnju. Ako laže koza ne laže rog, ovaj benchmark.

Distribution of the Year: Ubuntu
Za mene nema dvojbe.

Open Source Game of the Year: FooBillard
Jedna od rijetkih open source igara koja je na razini komercijale. Ako volite biljar morate ju probati.

Office Suite of the Year: OpenOffice.org
Pokušao sam koristiti i druge programe, ali još uvijek boluju od dječjih bolesti. AbiWord se ruši, ima čudne greške, Gnumeric nije loš ali ocalc ima bolji import i podršku za .xls.

Mail Client of the Year: Evolution
Da se mene pita ja bih koristio sylpheed. Ali ljudi svašta šalju e-mailom, a treba se spojiti i na Exchange. Žale se ljudi da je Novell u zadnjih 6 mjeseci fušao na Evolutionu. Ja koristim staru inačicu pa nisam bio u prilici provjeriti te tvrdnje.

Desktop Environment of the Year: Gnome
Iako sam koketirao s Xfce-om ipak sam se odlučio za Gnome. Nakon nekoliko minuta instrukcija može ga bez problema koristiti svaki korisnik koji zna razmišljati, a ne samo slijediti uhodane obrasce.

Messaging App of the Year: aMSN
Prošlo me je ircanje i ajsikjuanje. Danas skoro svi koriste MSN Messenger, a aMSN je idealan nadomjestak koji radi na obje platforme. A omogućava i spajanje s više korisničkih računa što u MSNM-u ne možete.

Database of the Year: PostgreSQL
Postgres je cijelo vrijeme u zavjetrini. MySQL je puno popularniji, a najnovije inačice Express baza (MS SQL, Oracle, DB2) samo će skrenuti pogled s Postgresa. To je pomalo nepravedno je on ima dosta mogućnosti koje čak ni komercijalne baze nemaju. Neki komercijalni igrači odlučili su ga ponuditi kao svoj produkt (npr. Pervasive), možda jer im vlastiti engine nije dovoljno dobar. Oni koji poznaju 'perverzni sql' zacijelo znaju o čemu je riječ. ;-)

Audio Multimedia Application of the Year: XMMS
Ne koristim baš audio aplikacije. Povremeno poslušam neki zvučni zapis i to je to.

- 10:13 - Komentari (3) - Isprintaj - #

24.01.2006., utorak

JavaScript igrarije

Walter Zorn na svojim stranicama izložio je par zanimljivih JavaScript biblioteka. Ako vas muči to što rijetki preglednici imaju podršku za SVG, možda je Vectorgraphics lib ono što vam treba. Bez 'draganja i dropanja' ne možete ni zamisliti vrlu, novu web aplikaciju. A resize? Tooltipovi su također neizostavni dio prave aplikacije...

- 08:44 - Komentari (4) - Isprintaj - #

17.01.2006., utorak

Plan za žabu

Prije dan-dva sam na brzinu isčitao knjigu Eat That Frog (Brian Tracy). To brzo isčitavanje se na početku svodi na normalno čitanje, a zatim se zbog nedostatka vremena ili nečeg drugog polako počinje preskakati sadržaj i čitatelj se zadržava samo na zanimljivijim dijelovima. Kod ove kratke knjige (nešto preko 100 stranica) to je olakšano jer su slova velika, a razmak među njima je veliki.

Eat That Frog je knjiga o organizaciji vlastitog vremena i učinkovitijoj ogranizaciji posla. Ja inače ne volim takve knjige koje se uglavnom svode na mlaćenje prazne slame, ali ova knjiga je malo drugačija od ostalih. Možda vas je već naslov podsjetio na onu staru: 'ako odmah ujutro pojedeš živu žabu, možeš biti siguran da ti se ostatak dana neće dogoditi ništa gore od toga'. Na toj premisi se i temelji cijela knjiga samo što je žaba u ovom slučaju najzahtjevniji posao koji vas očekuje toga dana. Brian donosi jednostavna pravila koja uglavnom svi znamo, ali ih se ne pridržavamo. Svi znamo da treba razvijati naviku završavanja započetog posla pri čemu su važni odlučnost, disciplina i predanost.

Brian navodi sedam važnih koraka kod izvršavanja posla: 1. odlučiti točno što se želi, 2. zapisati planirano/željeno, 3. definirati krajnji rok, 4. napraviti listu svega što se treba napraviti za ispunjenje cilja, 5. organizirati listu u plan, vizualizirati podatke i plan, 6. odmah započeti djelovanje po planu, nešto, bilo što, 7. svaki dan napraviti nešto što će nas primaknuti bliže cilju, nikada ne treba prepustiti dan.

Kod definiranja zadatka spominje glavnu listu, mjesečnu, tjednu i dnevnu listu zadataka.

Tu u igru ulaze računala i razlog zbog kojega ovo pišem. Knjiga mi je dala konačni poticaj da malo organiziram i sistematiziram svoje planove i zadatke. Prvi korak koji će informatičar napraviti u toj situaciji je potražiti odgovarajući program. Najprije sam isprobao Imendio Planner koji je po svemu nalik (tj. kopira ga u manjem obimu) MS Projectu. Nakon prvih nekoliko unosa i pokušaja planiranja nije mi se dopao, možda je dobar za organizaciju timskog posla, ali moje potrebe su nešto drukčije. Isprobao sam i vođenje projekata u TinyERP-u, ali ni on mi nije sjeo. Nedostajao mi je jednostavan način vođenja učinjenog. Klasični organizatori (kakav postoji u Outlook-u, Evolution-u) mi ne odgovaraju jer nemaju odgovarajuće mogućnosti za vođenje projekata, a i organizacija rada više ljudi (što će mi ponekad biti potrebno) je kod nekih nemoguća, kod drugih komplicirana...Web aplikacije za vođenje projekata nisam isprobavao jer već imam iskustva s njima, neke od njih bi uz manje ili više natezanja uspio prilagoditi sebi, ali tu se opet javljaju drugi problemi koje obične, desktop aplikacije nemaju. Treba mi web server, treba mi baza, imam potrebu da taj plan selim između različitih računala, kada bi svi oni bilo online onda bi to bio jednostavan zadatak, ali nisu...

Nisam pronašao odgovarajuću aplikaciju, ali sam napravio plan. U SciTE editoru sam ručno kreirao strukturu plana u xml-u. Definirao sam osnovne konture pojedinih objekata koje kopiram prilikom stvaranja nove instance, napravio sam kratice (Abbrevations u SciTE-u) za pojedine tagove tako da mi je za njihov unos dovoljno par slova, folding u editoru (na slici) omogućava lakši pregled podataka i otvaranje samo onog dijela koji mi je važan...Cijela struktura je maksimalno prilagodljiva. ;-)

Naravno da nemam namjeru cijelo vrijeme voditi plan na takav način, stavka koje još nema u tom planu je ili pronalaženje odgovarajuće aplikacije ili izrada vlastite aplikacije za planiranje. Osnovni zahtjev je da radi na više platformi (Linux, Windows, možda OS X) te da ima mogućnost jednostavnog prijenosa ili pristupa s različitih računala. Bilo bi zgodno kad bi se mogla nosati na usb sticku.

Ako bi razvijao vlastitu aplikaciju, što bi koristio i na koji način bi to izveo? Javu sam otpisao, čini mi se da je još uvijek (zauvijek?) prespora za klasične desktop aplikacije. Možda da to bude .NET kompatibilna aplikacija? Kod Jave nema problema, jre se može iskopirati na stick. .NET okruženja još nemaju takav jednostavan način izvođenja, a tu je još i dodatni problem s GUI toolkitima. Ili da iskoristim Python, on u osnovnoj distribuciji ima jednostavan http server, aplikacija bi se pokrenula, a pristupalo bi joj se uz pomoć web preglednika. Tako bi se eliminirao problem dostupnosti GUI toolkita na različitim platformama, a html omogućava više slobode kod stvaranja sučelja. Baza bi u svim tim slučajevima mogla biti SQLite...

Izrada takve aplikacije još nije u mojem planu, samo razmišljam. :-)

- 06:15 - Komentari (7) - Isprintaj - #

14.01.2006., subota

.HR WEB 2.0

...postoji li?

- 08:26 - Komentari (8) - Isprintaj - #

13.01.2006., petak

Zločesti rezanci

Ala Bug ili stvari koje je Mario zaboravio ili ih nije nikada ni znao

Bugovcima se izgleda nešto Microsoft zamjerio. U novom broju (1/2006) imaju trobroj browsera u kojem su Firefox (8) i Opera (8) potukli IE (samo 4 boda). A onda su se još drznuli i napravili pregled stvari koje je Microsoft zaboravio u Windowsima, a konkurencija ima. Tako navode bolje upravljanje instaliranim aplikacijama, brz pregled otvorenih prozora (tu su zaboravili spomenuti višestruke radne površine uz pomoć koji je puno lakše organizirati rad s više aplikacija), softver koji dolazi s OS-om, laganu automatizaciju radnji...

E tu su dobro fušali, izgleda da autor teksta baš i nije poznavao tematiku o kojoj piše. On spominje da Windowsi imaju samo 'famozno' batch-skriptiranje. Ja sam batch-eve prestao koristiti u DOS-u (a ni tada ih nisam baš previše koristio), a za skriptiranje Windowsi već duže vrijeme imaju WSH i mogućnost pisanja skripti u VBScriptu u Jscriptu (Microsoft inkarnacija JavaScripta). Ali ništa vas ne spriječava niti da instalirate Python koji je i od strane Microsofta dobro podržan, a na MS stranicama koje se bave skriptiranjem imate hrpu primjera u Pythonu.

Autor teksta najavljuje novi skriptni jezik iz Microsofta koji se po njemu naziva XAML (!!!). U definiciji XAML-a spominje se riječ language (Extensible Application Markup Language, prije Extensible Avalon Markup Language), ali po tom kriteriju bi i xml ( kao i (x)html ) mogli nazvati skriptnim jezikom. :-)

Proći će još puno vremena dok autor teksta ne sazna da postoji nešto što se zove Monad koji je vjerni preslikač drevnih UNIX školjki pri čemu su se obilno koristili novi Microsoft steroidi (.NET 2.0). Tko zna, možda u slijedećem broju osvane tekst: 'Neotkrivene Windows tajne: Windows Scripting Host'?!

Autor tvrdi da Windowsima bolno nedostaju dobre uredske aplikacije. Da, dobro ste pročitali. :-)) On je najvjerojatnije mislio na to kako sa samim operativnim sustavom ne dolazi Office, već ga Microsoft prodaje. Ali po tome Windowsima sve bolno nedostaje. :-))

Autor reklamira OpenOffice i slične pakete 'koji nude sve što treba većini korisnika po bitno nižoj cijeni, a u nekomercijalne svrhe su besplatni'. Nisam primjetio da se OpenOffice ili AbiWord moraju platiti ukoliko ih koristite u komercijalne svrhe.

Još ga čudi i Microsoftovo izbjegavanje PDF formata 'čak i u Visti' i želio bi vidjeti virtualni PDF pisač u Windowsima. Zašto nas izbjegavanje PDF formata ne treba čuditi? Možda zato jer Microsoft sprema 'PDF killera' kojeg je nazvao Metro.

Mario smatra Microsoft nema ni sluha za RSS. Ali div iz Redmonda je već progutao RSS, malo ga je probavio uz pomoć svojih klasičnih želučanih kiselina za mutiranje i recikliranje i ispljuno nešto što je nazvao: Simple Sharing Extensions. Klasičan potez. RSS je tek u zadnje vrijeme stekao iznimnu popularnost pa se za njegovo uključivanje u Microsoft programe treba pričekati slijedeći ciklus obnove. Visual Studio 2005 bi trebao imati RSS reader (takve su barem bile najave), a programi ostali će pričekati novu inačicu, novi SP ili zakrpu.

Ala Lider

Lider ima članak o informatičkim trendovima u 2006. godini. Najviše prostora posvetili su operativnom sustavu Windows Vista, ali s obzirom da je predviđeno vrijeme izlaska posljednji kvartal ove godine, Vista bi mogla biti aktualna tek slijedeće godine kada će migraciju započeti najnestrpljiviji i najzaljubljeniji korisnici. Uredska računala ne trebaju biti previše jaka (računalo za igranje je puno jače i skuplje), pa bi zahtjevi Viste glede jačeg hardveraja mogli znatno usporiti njezin pohod na uredske stolove. Tek 2008. ili čak 2009. Vista može računati na masovnije tržište (u onom obimu kojeg danas zauzima XP). Microsoft na tom pohodu zacijelo računa na suradnju s proizvođačima hardveraja (više, bolje, jače za manju cijenu).

Slabo poznavanje tematike o kojoj autor tog teksta piše vidi se u rečenici o najvažnijim novostima u Visti gdje se spominje forsiranje XML formata koji bi trebao biti Microsoftov zakašnjeli odgovor na Adobeov PDF format.

Dosta prostora posvećeno je i Ajaxu od kojeg autor očekuje malo previše. Microsoft je pokrenuo OfficeLive, ali to ne znači da je to smjer kojim će oni krenuti. Umjesto lakih, web klijenata Microsoft bi više volio da prevladaju njegovi pametni klijenti.

- 05:59 - Komentari (7) - Isprintaj - #

12.01.2006., četvrtak

Guido se javlja

Piše Guido kako mu je raditi u Googleu gdje je Python jedan od glavnih programskih jezika...

- 11:17 - Komentari (3) - Isprintaj - #

11.01.2006., srijeda

Mitski čovjek mitskog mjeseca

Vjerujete li da postoji informatička knjiga koja je i nakon 30 godina aktualna, a još se i dobro prodaje? Jeste li čuli za knjigu The Mythical Man-Month? Olakšavajuća okolnost joj je što se više bavi ljudima i upravljanju nego tehnologijom. Autor joj je Fred Brooks, a FORTUNE Magazine je prošli mjesec objavio zanimljiv razgovor s njim.

- 14:16 - Komentari (8) - Isprintaj - #

Linux is Not Windows

Mnogi korisnici su u zabludi kad misle da će samo tako prijeći s Windowsa na Linux i nastaviti raditi na stari način, koristeći stare programe. Članak Linux is Not Windows objašnjava zašto nisu isti i u čemu se razlike. Ako vam se ne da čitati evo samo zaključka: If the answer is "I want a replacement for Windows without the problems": Buy an Apple Mac. I've heard wonderful things about the Tiger release of OS X, and they've got some lovely-looking hardware. It'll cost you a new computer, but it'll get you what you want..

- 11:41 - Komentari (3) - Isprintaj - #

10.01.2006., utorak

U svakoj šali...

...ima pola istine: Switching to Windows: Not as easy as you think.
;-)

- 08:38 - Komentari (1) - Isprintaj - #

KIOSK DŽANKI

Ja sam stari kiosk džanki. Ovisnost je počela još u davna vremena prošlog milenija. Medijski prostor nije bio prenatrpan kao sada i kiosk je bio jedno od rijetkih mjesta gdje ste mogli naći aktualne, manje aktualne, svakojake sadržaje.

Sve je počelo sa stripovima. U osnovnjaku. U to vrijeme privilegija je bila biti bolestan. To je uključivalo odlazak doktoru, prije toga kupnja nekog stripa ili časopisa (a možda i više toga) na kiosku pod roditeljskim blagoslovom, a onda doma, krevet i obrazovni program na televiziji. U normalno, nebolesno vrijeme, financiranje opojnih sredstava s kioska padalo je na teret gableca. Bilo je bogohulno trošiti novac na klopu, a naslovnice s kioska su mamile i obećavale zanimljiv sadržaj.

Stripovi. Tu je trebalo pametno odigrati. Među klincima je bila vrlo aktivna razmjena. Tečajna lista je bila relativno stabilna pa se pametnom kupovinom moglo osigurati više štiva. Npr. meni se isplatilo kupiti Velikog Bleka jer sam znao da ga mogu zamijeniti za 3 Kena Parkera. A meni je Ken bio bolji. Za neke starije edicije Bleka moglo se dobiti i do 10 Stripoteka. Tko šljivi Bleka. Jedini problem su mi bila izdanja u kojima su objavljivali domaći strip. Loše su kotirala na tečajnoj listi, nitko ih nije kupovao pa sam njih kupovao izravno na kiosku.

Kasnije sam proširio područje interesa. Počeo sam kupovati Sirius, Galaksiju, a onda su se počeli pojavljivati informatički časopisi. Prvi časopis koji sam kupio bio je Moj Mikro, naslovnica je bila posvećena simulatorima letenja, a naslov je glasio: 'Sine, nemoj letjeti polako i nisko.' Isti mjesec kupio sam i Računare i Svet kompjutera. Moj Mikro i Računare nastavio sam redovno kupovati sve do odlaska u mrsku, okupatorsku vojsku. Domaći izdavači nisu se baš proslavili. Par brojeva i ništa više. Mala računala, Pilot Video... Osim stripova i časopisa o računalima kupovao sam i Izbor, Rock, ponekad Start. Dok nisam skužio da se do Starta besplatno može doći u lokalnim automehaničarskim i stolarskim radionicama. Oni bi samo prikeljili duplericu na zid, a ostalo su škratirali. Studio nije bio loš. Osobito iz vremena kad su u njemu izlazile Huljice. Kasnije je došao i Alef, a bilo je čak i nekih malih SF knjižica na kioscima. Preteča ovoga što sam se danas događa s kiosk izdavaštvom.

U glavi sam imao sliku kioska iz prethodnog dana pa bih odmah ujutro, još krmeljivih očiju, procesirao stanje i odmah registrirao razlike, nova izdanja. Bio je gušt uzeti djevičansko izdanje novina koje su još mirisale na štamparsku boju.

Rat je opustio kioske. Dugo je trebalo da se broj naslovnica vrati na normalu, a onda je sve postalo prenatrpano, prenatrpanije nego ikada.

Stari kiosk džanki još živi u meni. Ne mogu proći pored kioska, a da okom ne preletim po njemu. Apstiniram. Jednim dijelom zahvaljujući Internetu, drugim dijelom zahvaljujući lošijim izdanjima. Ponekad imam prazne hodove. Čekajući kolege prilikom odlaska na posao, čekajući bus, vozeći se u busu, jedino nemam vremena biti bolestan. Prazan hod ispunjavam čitajući. Pozdravljam pojavu jeftinih knjiga s kioska. Opet sam pročitao Gospodara te još nekoliko dobrih knjiga. Zahvaljujući tim praznim hodovima kupim i domaće informatičke časopise. Češće nego to oni zaslužuju.

04>24

Na pisanje svega ovoga potaklo me jučerašnje novo otkriće na kiosku. Najprije sam tijekom dana naletio na link 'magazina za hakiranje stvarnosti'. Na brzinu sam preletio stranice, stavio u svoj NetVibes bookmark i nastavio raditi. U predvečerje, žureći na predavanje, na kiosku usput zapela mi je za oko naslovnica. Oho, pa to ima i tiskano izdanje. Cijena pristupačna. 10 kuna. 2 medvjeda u džepu brzo su promijenila vlasnika. Zanimljivo je da su sadržaji u časopisu su pod Creative Commons licencom. Kasnije, u autobusu, pod žmirkavim svjetlom, izbjegavajući nalete mraka, uživao sam u saznanju da još ima nade za nas kiosk džankije. U gomili smeća nađe se ponekad i nešto čistog praha.

Nezahvalno je bilo što izdvojiti iz gomile dobrog sadržaja. Možda samo da spomenem tekst o 100. rođendanu tate LSD-a, Albertu Hofmannu. Tko bi rekao da će kemičar, koji je svoje uzorke testirao na sebi, doživjeti tako duboku starost. A, znate li koja je bila posljednja poruka Aldousa Huxleya? U tekstu se ne spominje spekulacija da su programeri u Bell Labsu, razvijajući UNIX, bili na acid tripu. ;-) Ali zato par stranica dalje imate razgovor s ubuntu-hr loco teamom.

Postaje li vam sad jasnije zašto je 04 veće (i bolje) od 24?

- 05:59 - Komentari (11) - Isprintaj - #

07.01.2006., subota

Novi novi web klinci

Prije dva-tri mjeseca napravio sam test za kandidate za radno mjesto ASP.NET developera. Test se sastojao od teorijskog dijela, prepoznavanja koda u različitim programskim jezicima, nekoliko programerskih problema čije rješenje je trebalo napisati u pseudokodu ili u bilo kojem programskim jeziku, te nekoliko manjih database problema koji su tražili pisanje sql upita. Problemski zadaci bili su odraz svakodnevnih situacija s kojima bi se sreli na tom radnom mjestu, prepoznavanje programskih jezika služilo je da se diskreditiraju foliranti koji su u CV-u napisali da znaju sve i još jedan programski jezik, a teorijski dio je testirao znanje na razini prepoznavanja (povijest informatike, malkice opće kulture, trendovi i opći pojmovi u modernom programiranju). Programerski i sql zadaci nosili su glavninu bodova pa je taj teorijski dio nije bio od velike važnosti. Ispit se rješavao na papiru pa se i na osnovi rukopisa te načina rješavanja zadataka mogao nadopuniti opći dojam o kandidatima.

Pokazalo se da su bodovi iz teorijskog dijela proporcionalni bodovima osvojenim na konkretnim zadacima. Oni koji su osvojili nekoliko mršavih bodova iz teorije nisu briljirali ni na ostalim zadacima, a uglavnom nisu znali ni jednostavan sql upit napisati iz glave. Ali toerijski dio razotkrio je sve one koji su u CV-u napisali da prate zbivanja na informatičkoj sceni. Ajax je podigao puno bure prošle godine, čak i ako ste malo vezani uz razvoj web aplikacija (a ASP.NET developeri bi to trebali biti) morali ste čuti za njega. U testu se nije tražilo navođenje definicije već je trebalo između nekoliko ponuđenih definicija odabrati pravu. Jedan, jedini kandidat (bilo ih je 20-30) znao je ili uspio pogoditi što je to Ajax.

Svega jedan ili dva kandidata uspjeli su povezati Billa Gatesa s nazivom jedne od njegovih najpoznatijih knjiga. Ironija sudbine bila je u tome što je to uspio napraviti jedan developer koji se do tada uglavnom bavio open source tehnologijama. Neki kandidati nisu uspjeli povezati ni .NET i njegovu definiciju. Dosta je i onih 'čuo sam da je posao programera dobro plaćen pa sam odlučio to postati'. Samo za to nije dovoljan slabašan tečaj u učilištu koje čak i ne plaća svoje predavače...

Osnovni problem s novim web developerima koji koriste Microsoft tehnologiju (tj. uglavnom oni koji koriste samo VisualStudio) je taj što oni nemaju osnovna znanja o razvoju web aplikacija i o tehnologijama koje se koriste za njihovu izradu. VS nije podržavao standarde (horror od (x)html koda), a tek VS 2005 donosi master page i mogućnost jednostanije izrade/ubacivanja dijelova koji se ponavljaju na više od jedne stranice. Prosječan korisnik VS-a ne koristi CSS već izgled stranica oblikuje kliktajući po postavkama. O nekakvog odvajanju HTML, CSS, JavaScript i serverskog dijela koda uglavnom nema ni govora. Ali o tim novim 'web amaterima' i o stvarima koje muče i rijetke domaće web profiće možete više saznati na www.quirksmode.org stranicama u tekstovima i komentarima: The New Amateurs i The New Amateurs 2.

P.S. Pretpostavljam da će netko pitati pa: spomenuti test iskristalizirao je 3 dobra kandidata koje sam i predložio poslodavcima, ali najvjerojatnije se nisu uspjeli dogovoriti oko plaće. Podatak od željenoj plaći nemam ni za jednog od kandidata koji su pristupili testu, ali bilo bi zanimljivo usporediti njihova potraživanja s onime što su pokazali.

- 17:51 - Komentari (12) - Isprintaj - #

03.01.2006., utorak

Slonovi i kikiriki

Oleg Maštruko je 'neprijatelj broj jedan' domaćih linuxaša zahvaljujući tome što vrlo rado iskorištava njihovu 'nevjerojatnu osjetljivost i emocionalnu nježnost'. Rat je započeo još davnih dana, a povremene čarke traju još i danas. Linuxaši 'po defaultu' Olega dočekuju 'na nož', ali nadam se da ponekad i razmisle o onome što on piše jer ponekad njegove kritike i podbadanja itekako imaju opravdanje.

Takav je slučaj s njegovom kolumnom u novom Bugu (Naivci vs. država, siječanj 2006., 12 str.) u kojoj se on osvrće na slučaj defacinga stranica Ureda za e-Hrvatsku. Taj slučaj je novinar Indexa dodatno napuhao, a glavna mu je zamjerka bila što na stranici nije bilo napomene da se stranice vrte pod PHP-Nuke-om (jedino što autori tog cms-a traže od onih koji ga koriste).

Ključno pitanje kojeg Oleg postavlja u kolumni je: 'zašto su linuxaši ovakav projekt radili besplatno?. e-Hrvatska je Vladin projekt za kojeg nekolicina dužnosnika prima plaću, zacijelo daleko veću nego što je imaju državni dužnosnici koji su prošli tjedan odradili tihi štrajk. To nisu stranice neprofitne udruge ili nekakvog humanitarnog projekta. Takav posao naplaćuje se po tržišnim cijenama. Hulkovci su najvjerojatnije taj posao odradili u najboljoj namjeri, ali svi znamo od kakvog je materijala napravljen put u pakao. Takvom praksom samo pripomažu izjednačavanju termina besplatno i open source.

Volontiranje za Vladu je greška broj jedan. To je obezvrijeđivanje vlastitog rada i vlastite struke. Na kraju će spomenuti Ured uzeti komercijalni cms domaćeg proizvođača, koji neće biti ništa bolji od PHP-Nuke-a, ali će ga platiti 199.999 kn, uz redovite troškove održavanja. Kad je grad Minhen svojedobno prelazio na SuSE Linux to nije napravio zbog toga što je SuSE bio besplatan. Ne, čak su u konačnici platili više nego što bi ih došlo Microsoft rješenje (Bill je bio spreman odobriti veliki rabat). Odlučili su drugi kriteriji. Te druge kriterije treba naglašavati prilikom promocije open source-a.

Odabir alata (PHP-Nuke) je greška broj dva. Već odavno je taj cms na glasu kao vrlo nesiguran. Siguran sam da bi skoro svaki sposobniji informatičar bio u stanju, u relativno kratkom roku, doći do podatka o nekom sigurnosnom propustu u Nuke-u i pronaći web stranice koje se vrte na nekoj starijoj inačici u kojoj ta rupa nije zakrpana. Svaki script kiddie zacijelo ima skriptu ili bota koji okolo traži Nuke s rupama.

Nenavođenje linka i neidentificiranje PHP-Nuke-a je greška broj tri.

Uskrsli Profil

Borja je izbjegao kupnju knjiga u Profil-u zbog restriktivne politike njihovih web stranica prema alternativnim preglednicima. Borja nije znao da te stranice nisu više 'IE only' i da se vrte na Joomli. Joomla je nasljednik (zapravo fork) Mamba i taj cms zacijelo je bolji izbor od Nukea. Kako se nove Profilove stranice uklapaju u gornju priču? Pogledajte malo izvođače. Dizajnerska firma je očito vrlo mlada (nisu još stigli napraviti ni vlastite stranice) i bez referenci pa nije isključeno da su taj posao obavili vrlo povoljno. Iza obrta koji je obavio instalaciju cms-a krije se jedan od aktivnijih linuxaša pa nije isključeno da je i on ponudio ponudu koja se ne odbija, a sve s ciljem promocije svete open source stvari.

Volio bih da me demantiraju i da kažu kako su uzeli lijepe pare.

Btw, dućan na spomenutim stranicama još je uvijek 'IE only'. Borja može biti miran i ne treba imati grižnju savjesti zato što je bojkotirao Profil.

A gdje su slonovi i kikiriki?

To vam je već pomalo jasno. Za kraj ću navesti jedan nevjerojatno lucidni komentar jednog kolege koji je progres bar isprogramirao na ovaj način:

if progres = ' '
progres = '# '
else if progres = '# '
progres = '## '
else if progres = '## '
progres = '### '

..itd...

U firmi je bio običaj da korisnicima pokazuju sobu ili sobe s programerima. 'Evo vidite ovdje su programeri', obično je glasila popratna rečenica voditelja razgledavanja. Kolega je, nakon jednog takvog terorističkog upada, u svojem komentaru sažeo kompleksnu problematiku podcijenjenih programera u samo dvije rečenice. 'Evo vidite, ovdje su slonovi. Oni rade za kikiriki.'

Čovjek je napustio programerske vode, a unatoč lošem kodu taj ga je komentar uzdigao u očima njegovih kolega. :-)

Zaključak

Dragi open source kolege (a i svi vi ostali), ne budite slonovi.

Linkovi

Indexov članak
HULKova reakcija

- 08:45 - Komentari (17) - Isprintaj - #