29.12.2005., četvrtak
O informatičarima i ljudima
Prošlotjedni Lider donio je članak pod naslovom 'Hrvatska pred uvozom 6000 informatičara'. Do tog zaključka su došli na temelju istraživanja IDC-a. Da li nas stvarno očekuje uvoz radne snage iz Indije, Rumnjske ili Bugarske?! To je dosta nerealno očekivati jer nismo mi obećana zemlja, a tu je i problem s jezikom. Jednostavnije je obrazovati domaće kadrove iz drugih struka. Puno vjerojatnije rješenje je outsourcing.
Problem je i u domaćem obrazovnom sustavu koji ne prati potrebe tržišta. Majetić, direktor Microsofta Hrvatska, govorio je o potrebi podizanja kvalitete srednjoškolskog obrazovanja. Nije za sve informatičarske poslove nužno fakultetsko obrazovanje, u velikom broju slučajeva i srednja škola bi trebala biti dovoljna. Već sam ovdje pisao o činjenici kako u našim školama nema smjera za programera, a i sistemci nemaju odgovarajući program.
Zanimljiv je i podatak da HZZ nema podatak o broju zaposlenih informatičara zbog neodgovarajuće nacionalne klasifikacije zanimanja.
Hrvatski poslodavci uglavnom smatraju da uvoz nije nužan, a slažu se s činjenicom da je teško pronaći kvalitetnog uposlenika. U članku je opet spomenuta i bajka o novim radnim mjestima koja će se samo tako pojaviti ako se smanji stopa piratstva. Nikako da netko konačno odgovori na pitanje kako će se stvoriti ta nova radnja mjesta?!
Smatram da se povećanjem broja zaposlenih neće riješiti problemi u domaćoj informatici. Nije to kopanje kanala pa će više radnika iskopati veću rupu. Bolje rješenje je racionalizacija poslovanja, udruživanje domaćih tvrtki, ne moraju svi razvijati sve, svi raditi sve, treba se profilirati, specijalizirati. Tehnologija je sve složenija i nema više univerzalnih informatičara koji su 'znali sve'. Problem je i u brzom razvoju tehnologije kojeg ne uspjevaju svi informatičari pratiti na odgovarajući način. Ali najveća prepreka za udruživanje domaćih informatičara je mentalitet 'bolje biti gazda u selu' od kojeg boluje velik broj vlasnika privatnih tvrtki.
U članku se spominje i istraživanje o plaći s portala MojPosao koje je realnije i bolji odraz pravog stanje nego istraživanje u novoj Mreži (1-2/2006).
Istraživanje u Mreži je procedeno s naglaskom na najveće .hr IT tvrtke. Naslov članka je 'Meka za kompjuteraše'. Ako usporedimo njihovu listi poslodavaca s listom 100 najvećih .hr tvrtki po prihodu ili po dobiti (časopis INFOTREND) onda vidimo da baš i nisu pokrili kremu. Prije će biti da su pokrili svoje najveće oglašivaće. Njihovo istraživačko novinarstvo se svodi na postavljanje pitanja tvrtkama i prepričavanje odgovora. Nedostaje mesto oko kostiju, nisu ni pokušali pronaći drugi, neslužbeni izvor informacija. Službene informacije se dosta često razlikuju od pravog stanja. One sigurno ne spominju sivu ekonomiju.
Koje su stvarno najpoželjnije tvrtke za .hr informatičare?
Odgovor na to pitanje tjera nas da informatičare podijelimo na dvije grupe:
- tragače za hladovinom
- znalce uvijek žedne znanja
Tragači čeznu za velikim firmama gdje se mogu izgubiti, pronaći hlad i raditi što manje. Nekima od njih plaća nije važna ako je hlad dovoljno velik i ako je veza prema Internetu fiksna. Drugi traže bezobrazno veliku plaću, a rupe u znanju, koje su više plod lijenosti nego nesposobnosti, prikrivaju dilbertovskim metodama.
Žedni više vole manje tvrtke, rad s najnovijim tehnologijama, mogućnost stalnog stručnog usavršavanja i obrazovanja. Njima plaća nije najvažnija, ali ne vole kad ih se podcjenjuje. Tvrtke u kojima bi se žedni željeli zaposliti uglavnom su izostala u Mrežinom istraživanju.
Među informatičare zalutaju i oni kojima je to posao kao i bilo koji drugi. Jučer su bili dostavljači, danas su informatičari, a sutra će konobariti u restoranu brze hrane. Kad zatvore vrata na izlazu iz firme oni prestaju razmišljati o informatici. Za razliku od pravih info manijaka koji i u snu traže rješenje problema ili optimiziraju kod. A ako to i ne rade onda barem igraju WOW ili neku drugu igru. Lutalice nemaju takve snove, a najčešće doma nemaju ni računalo. Informatičarima postaju pukim slučajevima. Obično se netko sjeti da nema dovoljno informatičra pa pomisli da ih može stvoriti po kratkom postupku…
|
- 14:23 -
Komentari (7) -
Isprintaj -
#
28.12.2005., srijeda
Alatke za blog
Zahvaljujući kroničnom nedostatku vremena moj cms je u nekom međustanju, ima osnovnu funkcionalnost, ali nije baš za puštanje u divljinu. Zastoju u razvoju je pripomogla i činjenica da moj web provider još nije postavio php5, a vrli novi cms neće da se vrti na staroj, 'fuj, kakva je to podrška za OO', četvorci. Znam, u takvim se slučajevima mijenja provider, ali imam kod njega jedan malo složeniji site kojeg mi se baš ne seli u nepoznato.
Imamo hrpu cms-ova, na OpenSourceCMS stranici nalazi se dobar pregled s ocjenama, prikazima, mišljenjima i ne bi trebalo biti problema s odabirom. Ali svaki od njih zahtijeva određeno vrijeme za upoznavanje, a vremena nemam. A još sam i picajzla pa svakome od njih nađem neku zamjerku koja je ključna u odluci instalirati na server ili ne. Mala napomena, ako uz pomoć spomenutih stranica želite odabrati svoj cms nemojte se previše uzdati u ocjene, njihova varljivost me nagoni na zaključak da su pojedini kandidati malo pumpali svoje ocjene.
Polako sam došao do zaključka da je meni, za moje stranice, dovoljan i neki blog engine. Nucleus CMS ima najbolju ocjenu na OpenSourceCMS stranici, a nakon brze štih probe i meni se najviše dopao. Ali opet me kopkao neki vrag da to možda i nije najbolji izbor. Privukli su me brojni WordPress skinovi, hvale na račun nekih drugih kandidata... Pronašao sam i odličnu usporedbu 15 različitih blog alata, šteta što je dosta zastarjela. Ipak sam se na kraju odlučio za Nucleus.
Uskoro (relativan pojam ;-) ) možete očekivati još jedan moj blog na kojem će biti više konkretnih stvari, tutoriala, savjeta i trikova, izvornog koda, prikaza programa...
|
- 12:38 -
Komentari (9) -
Isprintaj -
#
27.12.2005., utorak
Microsoft kupuje Operu?!
Krenula su govorkanja da je Microsoft kupio Operu (preglednik web stranica). U Operi su demantirali tu vijest.
Tržišni udio Opere na desktop računalima je za Microsoft skoro zanemariv, ali zato je Opera krenula krupnim koracima u pokoravanje tržišta mobilnih uređaja pa bi ekipi iz Redmonda bilo jednostavnije kupiti gotov proizvod nego pristupiti 'sakaćenju' IE-a.
|
- 08:48 -
Komentari (3) -
Isprintaj -
#
Guido prešao u Google
Tata programskog jezika Python prešao je u Google. Taj transfer nije iznenađenje s obzirom na to da je Python jedan od glavnih programskih jezika u toj kompaniji. Pretpostavljam da je taj prijelaz dobar za Guida, a koliko je to dobro za sam Python još ćemo vidjeti. Vijest nije službeno potvrđena, ali mislim da možemo vjerovati čovjeku koji sjedi 15 metara od njega.
|
- 08:41 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
16.12.2005., petak
Koga štite Zampiri?
ZAMP-ov zahtjev za uvođenje naknade na prazne digitalne medije je već stara stvar, ali moram se malo osvrnuti na njih. Onako, na prvu loptu, čini se da zampiri rade sve za zaštitu autorskih prava, a spominju i naknadu za izvođače. Njihov prijedlog ima uporište u zakonu. Čini se da je sve u redu. Spominju i 70% prihoda koje dobivaju nositelji prava na CD, a izvođači bi trebali dobiti 30% od tih 70%. Zavedeni tim postocima već otpuhujete prašinu s vaše zaboravljene gitare i čvrsto ste odlučili snimiti svoj nosač zvuka. Da, ali...ključna riječ je prihod. To nije postotak od cijene nosača zvuka, to je postotak od prihoda, a prihod je mali, ponekad ga i nema.
Zapitajte bilo koju od domaćih estradnih zvijezda da li mogu živjeti od prodaje svojih nosača zvuka?! Životariti možda mogu, ali njihov život na visokoj nozi zacijelo nije potpomognut prodajom albuma. Čak i najtiražnijim izvođačima i autorima to je tek džeparac. Prihod ostvaraju održavanjem koncerata, snimanjem reklama i još koječime. Naravno, po dobroj, staroj hrvatskoj navici, prijavljuju tek mali dio onoga što su zaradili. Pa neće valjda voljenoj državi plaćati porez?
Ako izvođači i autori ne žive od prodaje nosača zvuka, tko onda živi?
Krpelji
Diskografska industrija. Nakon što oni pokupe vrhnje, ostatke ostataka nazovu prihodom i izglodanu kost bace autorima i izvođačima. Najveću korist od prodaje nosača zvuka imaju oni, i njima je u interesu povaćanje prodaje. Edo Maajka je u jednom razgovoru najavio kako će slijedeći album biti njegov zadnji album koji će objaviti na klasičnim nosačima zvuka, a sve daljne radove će distribuirati preko Interneta. Razlog? Već spomenuta činjenica da od prodaje albuma od nema skoro ništa.
Spomenuti harač neće pospješiti prodaju nosača zvuka. On će kod ljudi samo izazvati revolt pa će još manje kupovati legalna izdanja. Pa kako onda povećati prodaju nosača zvuka, kako ljude natjerati na kupovinu? Odgovor je jednostavan: niskom cijenom i kvalitetnim proizvodom. Kvaliteta je dvojbena stvar kod naših popularnih izvođača, mislio sam na kvalitetu opreme nosača zvuka. Neki dan sam imao u rukama nekoliko albuma domaćih izvođača. Cijena im je preko 100 kn (kod nekih 99), a oprema CD-a je lošija nego kod pirata. Omot je običan list sjajnog papira odštampan samo na jednoj strani. Hej, a gdje su riječi pjesama, fotke, informacije o izvođaču, autorima, dodatne đinđe-minđe? Ljudi se osjećaju prevarenima, kupili su skupi CD, a susjed koji je kupio isti taj album od pirata dobio je identičan proizvod, možda je čak i naslovnica otisnuta na kvalitetnijem papiru.
Ne mogu se izvlačiti na troškove proizvodnje jer je štampanje CD-a prije par godina (Sony, Austrija) koštalo 1 DEM po komadu (za nekoliko tisuća komada). Za još jednu marku mogli ste dobiti i štampanje knjižice, čak i posebnu kutiju (npr. drvenu, a ne plastičnu). Sumnjam da su cijene u međuvremenu porasle. Štampanje jednog CD-a s odgovarajućom opremom ne bi smjelo biti skuplje od 10 kn po komadu (i još sam previše rekao). Takav CD se može normalno prodavati po 49 kn (psihološki element ;-) ), prodaja će biti višestruko veća, a i izvavač i autor i izvođač će imati veće prihode. Ali mentalitet naših trgovaca još uvijek govori da je bolje prodati jednu stvar po 100 kn nego 10 po 50.
Još je jedan razlog zašto se ljudi osjećaju prevarenima. Kupili su cijeli album, a dopada im se samo jedna ili dvije pjesme. Da se njih pita oni ne bi kupili ostatak. Da je cijena albuma manja, možda bi se osjećali manje prevarenim?
Autori
Recimo da smo svi mi prljavi, pokvareni i zli i da stvarno namjerno oštećujemo autore. Zampirska akcija će pomoći da oni dobiju svoju zadovoljštinu. Zadovoljština? To je naziv albuma jednog autora koji je dosta slušan na ovim prostorima i koji bi mogao dobiti dosta novca na temelju te svoje slušanosti. Malo sutra. Branimir Štulić nije na listi zampovih autora, a prema postojećem prijedlogu naknadu dobivaju samo članovi udruge. ZAMP naplatio izvođenje njegovih pjesama (radio stanice i ostali koji javno izvode glabu imaju obvezu dostavljanja popisa izvođenih pjesama ), a novac će pokupiti netko drugi.
Baš me zanima kako ZAMP dijeli novac?! Postoji li javni podatak o tome? I koliko novca podijeli, a koliko utroši na svoje djelovanje? I što radi s novcem koji preko cijele godine kaplje na njihov račun? Oroče ga na banci i pokupe kamate? Da li to stave sebi u džep ili uplaćuju u neki mirovinski fond za estradne umjetnike?
Pretpostavimo da ste autor koji je odlučio svoje uratke dijeliti besplatno (nije važno na koji način). Ionako znate da od prodaje nećete imati neku zaradu, a želite steći što širi krug slušatelja i prodati koju kartu više na koncertu?! ZAMP će od vas zatraži naknadu za javno izvođenje.
ZAMP se ponaša kao da ima monopol na javno izvođenje glazbe, bez obzira na to jeste ili niste njihov član. Po čemu su oni dobili takav status i da li je moguće da drugi autori osnuju svoju udrugu koja će se brinuti za njihova prava i bolje starati o novcu koji dobiju za izvođenje svojih radova?!
Budućnost
Klasična diskografska industrija nema baš sjajnu budućnost u digitalnom dobu. Najvjerojatnije će joj se dogoditi isto što se dogodilo i njezinom veličanstvu ploči. Objavljivat će samo klasična izdanja, alternativu, umjetničke i retro projekte. Sve ostalo će biti digitalna produkcija bez čvrste veze s određenim, materijalnim nosačem zvuka. Tu se otvaraju nove mogućnosti za autore. Neposredna distribucija njihovih uradaka krajnjem kupcu. Kupac će manje platiti, autor će više zaraditi jer je izbjegao krpelje. Idila. Ali zacijelo neće biti tako. Krpelji će evoluirati...
Zaštita
Zaštita od presnimavanja je jedna od vječnih noćnih mora raznih izdavača. U tome ponekad pretjeraju pa kupci legalnih izdanja imaju hrpu problema koji ih naprosto tjeraju da kupuju od pirata. Zaštita ne bi smjela biti gnjavaža za kupca, ili ga čak spriječiti da uživa u svojoj kupovini. Neki dan sam kumi instalirao neke orginalne igrice i od 4 igre samo je jedna proradila bez problema. Ostale su imale zaštitu koja je bila tako dobra da se nisu dale instalirati. Jedan od izdavača je na svojoj web stranici ponudio zakrpu koja je rješavala problem, a od ostalih niti riječi. Da li će vlasnik tih igara i slijedeći put kupovati orginale? Ili će otići kod lokalnog pirata, skinuti igru s Interneta...?
Kupac koji kupi legalni proizvod treba za svoj novac dobiti odgovarajuću vrijednost. Treba dobiti više nego onaj koji je kupio isto to od pirata. U današnjoj situaciji 'legalni kupci' dobivaju samo više gnjavaže.
|
- 08:20 -
Komentari (8) -
Isprintaj -
#
14.12.2005., srijeda
Jake snage Ubuntu Server tima
- 13:36 -
Komentari (4) -
Isprintaj -
#
Try ruby!
Zanima vas kakav je taj Ruby, ali nemate ni volje ni želje da se bakćete s instalacijom, podešavanjem, traženjem editora... Kliknite na ovaj link i isprobajte ga u svojem web pregledniku.
Eh da, izašao je Ruby on Rails 1.0.
|
- 10:36 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
12.12.2005., ponedjeljak
Bajka o radnim mjestima
Jučer je na vijestima RTL-a bio prilog o piratstvu u Hrvatskoj. Rečeno je kako je postotak korištenja ilegalnih programa pao sam za 1% posto u odnosu na prošlu godinu (iznosi 58%). I opet je spomenuta nebuloza o tome kako bi pad tog postotka za x% značio otvaranje tisuće novih radnih mjesta. Kod procjene vrijednosti piratiziranih programa uvijek se namjerno zažmiri na neke činjenice. Velika većina piratiziranih programa se zapravo i ne koristi i oni ne predstavljaju direktnu štetu za proizvođača jer ti korisnici ionako ne bi kupili njihov program. A naši istraživači procijene broj tako piratiziranih programa i pomnože s cijenom programa. Velik dio korisnika koristi neke programe samo zbog koje kakvih razloga iako koriste samo 1-5% njihovih mogućnosti. Takvi također ne bi nisu potencijalni kupci, a računaju ih u statistiku. Broj piratiziranih programa koji se stvarno koriste za posao je manji od procjene. Dosta velik broj korisnika samo pogleda program, takvima bi bila dovoljna i trial ili demo inačica programa, ali mentalitet ih tjera da instaliraju baš piratsku inačicu jer smatraju da trial nije dovoljno dobar za njih.
Jakko me zanima uvid u studiju po kojoj smanjenje stope piratstva znači povećanje broja radnih mjesta. Kod nas se uglavnom piratiziraju Microsoft/Borland/Adobe/Corel programi te igre. Koliko naših informatičara sudjeluje u izradi tih programa i direktno osjeća štetu zbog njihovog piratiziranja? Ako poraste prodaja tih programa koji će se profil informatičara masovno početi zapošljavati? Da li će oni stvarati nove vrijednosti? Sumnjam, možda će biti koji trgovac više, možda se netko od njih sjeti da bi trebalo zaposliti nekoga tko bi bio u podršci za korisnike. Sumnjam (neka me netko razuvjeri, ako može) da bi smanjenje stope piratstva moglo imati takav magičan učinak na povećanje broja novih radnih mjesta.
RTL-ovci su najvjerojatnije bili inspirirani prošlotjednim objavljivanjem rezultata BSA/IDC istraživanja. Ako mislite da o tom istraživanju više toga možete pronaći na BSA stranici, zaboravite na to ;-). Na to istraživanje se osvrnuo i Meritor Media IT Newsletter za kojeg mi se čini da je malo posustao u kvaliteti (izgleda da Newsletteru nedostaje Rašeljka). Meritorovci navode nisku platežnu moć stanovništva kao jedan od glavnih razloga za visoku stopu piratstva. U današnje doba slobodnih/besplatnih operativnih sustava to i nije baš neki alibi. Ako nešto ne možeš platiti koristi ono što možeš ili ono što ne trebaš platiti. Zašto svi moraju koristiti Microsoft Office kad je tu besplatan OpenOffice, a ima i još besplatni office paketa čije su mogućnosti sasvim dovoljne za običnog korisnika?!
Kao ilustracija RTL-ovog priloga o piratstvu u jednom trenutku se trenutku vidio dio ekrana na kojem se snimao ili skidao FreeBSD kojemu u cijeloj toj priči nema mjesta. FreeBSD se sasvim sigurno ne piratizira jer njegovo presnimavanje nije nelegalno. :-)
Piratstvo je zapravo i velik neprijatelj open source programa, jer sve dok se mogu za par kuna kupiti ili presnimiti komercijalni programi, ljudi će manje razmišljati i tragati za alternativom. S obzirom na osnivače BSA nije čudno što se u svim tim pričama o smanjenju piratizma ne spominje open source. Nije jedino rješenje za nelegalne programe na vašem računalu njihova kupovina. Možete ih i zamijeniti besplatnim ili open source programima. Kad će se u nekom prilogu na TV-u spomenuti i ta činjenica?
|
- 12:43 -
Komentari (12) -
Isprintaj -
#
08.12.2005., četvrtak
Hrpa knjiga
- 19:50 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
01.12.2005., četvrtak
Može li Microsoft ubiti Python?
Jeremy Jones na weblogs.oreilly.com piše o tome Can Microsoft kill Python? Njegova spekulacija je ispod kvalitetivne razine koje očekujemo od O'Reilly stranica. Microsoft sigurno nema namjeru uz pomoć IronPython-a ubiti CPython već može samo pomoći da taj jezik još dobije na popularnosti. Ako pogledate Microsoft stranice posvećene skriptnim jezicima onda ćete vidjeti da je količina Python koda u primjerima odmah iza VBScripta i JScripta. To ne bi bio slučaj da Microsoft želi "ubiti" Python.
Utjecaj IronPython-a je dosta minoran, u što se najbolje možete uvjeriti ako pogledate koji je broj njegovih download-a. To me ne čudi jer mu je open source zajednica okrenula leđa (to je iskoristio boo koji dobiva sve više poklonika), a tipičan Microsoft developer ne voli takve 'sirove' produkte koji nemaju čak ni proceduru za instalaciju, a o podršci u VS-u da i ne govorimo.
|
- 08:35 -
Komentari (10) -
Isprintaj -
#
Microsoft crowd
Ljubiteljima Microsofta zacijelo će se svidjeti Bill's Baby blog. Skrećem vam pažnju na zapis Which Visual Studio Edition is Right For Me?, koji donosi sažeti prikaz brojnih inačica Visual Studia.
|
- 08:28 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
|
