Vrgorcu u čast!
ponedjeljak , 31.01.2011.Naš Vrgorčanin, kolega Bruno Jerkušić, dao si je truda i sastavio vrlo zanimljiv glazbeno-vizualni video posvećen Vrgorcu. U videu se nalaze pjesme o Vrgorcu naših slavuja Vedrana Vegara i Ante Markotića Đulia kao i deseci fotografija na kojima se nalaze brojni Vrgorčani. Fotografije snimane posljednih nekoliko godina pokazuju kako su neki u međuvremenu malo ostarjeli, drugi su ostali isti, a nekih nažalost više nema među nama. Svi su oni Vrgorac! Uživajte...
komentiraj (11) * ispiši * #
U prodaji 24. broj Vrgoračkih novina
četvrtak , 27.01.2011.
U prodaji je DVADESET I ČETVRTI broj Vrgoračkih novina - prvih novina Vrgoračke krajine. Na četrdeset stranica donosimo cijeli niz zanimljivih priča o Vrgorcu i Vrgorčanima.
Tako u ovom broju donosimo veliki članak o okolnostima pod kojima je 2005. godine promijenjena trasa autoceste Ravča – Ploče na području Vrgorske krajine. Razgovarali smo sa akterima događaja i pristašama i jedne i druge trase autoceste. Iscrpno pratimo sve što se u posljednjih mjesec dana događalo u slučaju Stupica i problematiziramo ponuđena rješenja, te donosimo stavove ljudi na terenu, kao i naših političara. U članku o projektu kanala Stinjevac – Krotuša razgovarali smo sa dužnosnicima Hrvatskih voda te poljoprivrednicima koji se protive projektu. U članku o radovima na Škuljima pitamo se zašto Grad donosi akte kojih se ne drži. Tu je i veliki članak o problemima lažnih prebivališta kojima se policija počela baviti u posljednje vrijeme. Propitujemo odgovornost političkih, birokratskih i policijskih struktura za trenutnu situaciju na terenu. Donosimo i novu rubriku pod nazivom „Izvori za povijest Vrgorske krajine“ u kojoj ćemo u svakom broju donositi tekstove vezane za našu bližu i dalju povijest. Ovaj put možete pročitati pismo koje je iz Kokorića Alberto Fortis uputio dr. Juliju Bajamontiju 1772. godine. Donosimo i kraću reportažu sa planinarenja Vrgorčana i Metkovaca na Riliću, a tu je i kolaž sa fotografijama sa božićnih svirki S.A.R.M.A.-e i Komitet benda.
Uz sve navedeno, u novini se nalazi i cijeli niz vijesti i vijestica iz Vrgorske krajine, osvrt na sportske događaje, Vrgoračka vaga, kolumne „Pogled unazad“, „Rock tragovi“ i filmska preporuka, nagradna osmosmjerka, rubrika „Bez komentara“ i slično.
Svoj primjerak Vrgoračkih novina u Vrgorcu možete kupiti u trgovinama Jukić, diskontu Pivac, trgovini Ante, trgovini Mario i pekarni Jadran.
Izvan Vrgorca novine će biti dostupne za nekoliko dana i to u: Makarskoj (Diskont Pivac, Zrinsko Frankopanska 36), Splitu (Mesnica Pivac, Stari Pazar bb), Zadru (Mesnica Pivac, Dalmatinskog sabora 2) i Zagrebu (Profil Megastore, Bogovićeva 7).
komentiraj (31) * ispiši * #
Mrak na kraju tunela
ponedjeljak , 17.01.2011.
Danas je ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta posjetio Stupicu gdje je sa predstavnicima lokalnih vlasti obišao mjesto na kojem su se 24. listopada odronile stijene i pale na obližnju županijsku cestu Vrgorac - Makarska. Kao što je istaknuo već nekoliko puta, ministar Kalmeta je ponovio kako je tunel od dvjesto metara, kojim bi se zaobišao odron, bolja, brža i jeftinija varijanta od micanja stijena i saniranja odrona. Prema njegovom izračunu izgradnja tunela će koštati 25 milijuna kuna, dok bi micanje stijene i sanacija odrona koštalo čak 40 milijuna kuna. Prema planu, tunel bi trebao biti pušten u promet do srpnja.
Imajući na umu dosadašnje iskustvo sa obećanjima ministra Kalmete, posebno kada govori o koštanju nečega, kao i rokovima izgradnje, nekako sam sumnjičav u tu priču o cijeni izgradnje tunela, odnosno sanacije odrona. Ministar se u svome stavu navodno poziva na struku, ali tko se malo bolje sjeća, isti ministar je prije pet godina govorio kako je struka zaključila da je trasa autoceste preko Radovića, bolja i jeftinija od trase preko Rilića, i to za 340 milijuna kuna, da bi na vrhuncu spomenuta trasa preko Radovića bila skuplja za čak 870 milijuna kuna i kao takva bila predmet istrage USKOK-a.
Jesmo li i danas bili svjedoci još jedne takve "jeftinije" varijante?
komentiraj (12) * ispiši * #
Boris Matković se ponovno vraća u Sabor
subota , 08.01.2011.
Najnovijim kadrovskim izmjenama u Vladi i Hrvatskom saboru, dosadašnji saborski zastupnik HDZ-a Branko Bačić imenovan je na mjesto ministra graditeljstva i zaštite okoliša. Na njegovo mjesto u Saboru vratio se stoga njegov zamjenik Boris Matković. Službeno je Matković preuzeo svoju saborsku dužnost 29. prosinca 2010. godine.
Boris Matković je od 11. siječnja 2008. do 6. veljače 2010. godine također bio saborski zastupnik, i to kao zamjenik Branku Bačiću, nekadašnjem državnom tajniku za more. Nakon što je Bačić u veljači 2010. vraćen u Sabor, Matković je iz njega izišao.
Premijerka Jadranka Kosor prenijela je odluku o vraćanju Matkovića u Sabor članovima lokalnog HDZ-a 4. prosinca prošle godine tijekom posjeta poplavljenim područjima u Neretvi. Tada se u restoranu Portal na Ravči susrela sa predsjednikom HDZ-a Grada Vrgorca Ivicom Pandžićom, gradonačelnikom Borisom Matkovićem i predsjednikom Gradskog vijeća Nikšom Rosom. Razgovori uz ručak bili su zatvoreni za javnost, a izjava za medije nije bilo, ali naknadno smo doznali kako se pričalo uglavnom o Matkovićevu povratku u Sabor.
komentiraj (57) * ispiši * #
PP VRGORAC - Policajcima prijeti suspenzija zbog sumnje u lažno prijavljivanje prebivališta
utorak , 04.01.2011.
Današnja Crna kronika Slobodne Dalmacije donosi članak u kojem stoji kako trojici djelatnika Policijske postaje Vrgorac prijeti suspenzija ako se istinitima pokažu navodi iz anonimne predstavke koja je stigla na adresu Policijske uprave, a u kojoj se kaže kako je spomenuta trojka lažno prijavila prebivalište u Vrgorcu, dok stvarno žive u Hercegovini. Navodi se kako su ti policajci na osnovu tog prebivališta ostvarili različite povlastice poput dječjeg doplatka, stambenog kredita uz povoljnu kamatu i sl. Slučaj navodnog lažnog prijavljivanja prebivališta odnosi se na još dvojicu policajaca, ali je u njihovu slučaju nastupila zastara budući da su prije više od deset godina ostvarivali dječji doplatak i porodiljne naknade na svoju djecu.
Dakle na osnovu anonimne predstavke Policijska uprava započela je istragu kojom namjerava utvrditi jesu li spomenuti djelatnici Policijske postaje Vrgorac uistinu lažno prijavili svoje prebivalište i prema tome uslijediti će kaznene prijave zbog oštećivanja države za znatna financijska sredstva. U članku se također navodi kako su se spomenuti slučajevi počeli istraživati tek nakon kadrovskih promjena u vrhu Policijske postaje Vrgorac, odnosno nakon što je bivšeg načelnika Ivana Kalajžića zamijenio Genio Dropulić.
Odavno je u našem gradu dobro poznato kako se na popisu birača Grada Vrgorca nalazi oko 1800 građana koji ovdje stvarno ne žive. Radi se o oko 25% fiktivnih birača u ukupnom broju birača Grada Vrgorca. Svi ti ljudi svoje su biračko pravo ostvarili na temelju potvrde o prebivalištu na području Grada Vrgorca. Na temelju istog tog prebivališta spomenuti „građani“ Vrgorca ostvaruju sve povlastice i pogodnosti dostupne i stvarnim građanima Vrgorca: porodiljne naknade, dječje doplatke, kredite i sl. Kada se otvorila ova tema proteklih godina, izvrsnim spinom vladajuće stranke protivljenje ovakvom varanju države i ovoga grada, pretvoreno je u protivljenje, ako ne i mržnju, prema stanovništvu s druge strane granice. O takvoj teoriji bespredmetno je raspravljati ako je poznato da gotovo nema vrgorske obitelji koja u svojoj bližoj ili daljoj povijesti nije imala članova hercegovačkog podrijetla. No kako bilo, spomenuta laž je uspješno ubačena u medije i među građane, a pravi problem je gurnut pod tepih. Zaista, je li logično da netko ostvaruje biračko pravo i druge građanske povlastice u gradu u kojem stvarno ne živi? Bi li bilo logično da netko tko stvarno živi u Vrgorcu dobiva porodiljne naknade od grada Imotskog ili možda Metkovića? Naravno da ne bi, kao što nije logično ni da netko tko živi u Ljubuškom ostvaruje svoja građanska prava u Vrgorcu. Ukoliko Republika Hrvatska želi pomoći Hrvatima u Bosni i Hercegovini, što je njezina ustavna obveza, onda neka osmisli neki drugi način, jer ovaj postojeći je bio u suprotnosti sa zakonom, što pokazuje i ovaj slučaj vrgorskih policajaca.
Općenito gledajući, nenormalna je ta praksa da Hrvat iz BiH svoja prava od Hrvatske može dobiti samo ostvarivanjem državljanstva i to u nekom od hrvatskih gradova. Ako već Hrvati u BiH ne mogu ostvariti svoja prava bez hrvatskog državljanstva (što bi bilo normalno jer su oni državljani BiH), zašto hrvatski državljanin ne može stalno prebivati u Ljubuškom ili Tomislavgradu? Kako svoja prava ostvaruju Hrvati iz Kanade ili Australije? Sumnjam da se oni prijavljuju u nekom hrvatskom gradu.
Idemo sad malo okrenuti priču. S kojim pravom netko istražuje moguće lažno prebivalište tih policajaca, prijeti im suspenzijom, kaznenom prijavom i vraćanjem dobivenih sredstava za dječje doplatke i druge povlastice, kada se isto ponašanje tolerira mnogobrojnim drugim lažno prijavljenim „građanima“ Vrgorca?! Odnosno, ukoliko se spomenutim policajcima uistinu utvrdi da su lažno prijavili svoje prebivalište u Vrgorcu i zbog toga ih se kazni, kakve će posljedice taj presedan imati na sve ostale koji su na isti način ostvarivali svoja socijalna i druga prava proteklih godina? Treba se zapitati i što će se dogoditi ako se pokaže da je spomenuta praksa lažnog prijavljivanja uistinu bila u suprotnosti sa zakonom (što je jasno i slijepcu)? Tko će iz političkih, birokratskih, policijskih i svih drugih struktura našega grada i države odgovarati za njihovo dosadašnje toleriranje? I što je još važnije, hoće li se ta loša praksa prijavljivanja izmijeniti na korist i Hrvatima u BiH i Vrgorčanima? Trenutna neriješena situacija samo stvara nepotrebne tenzije koje štete svakom pogledu narodu sa obje strane granice.
Uistinu, mnogo je neriješenih problema po pitanju ove teme. Ima li hrabrosti da se napokon krene u njihovo rješavanje, odnosno hoće li Hrvatska napokon pokazati europsku ozbiljnost kojoj stalno teži – to je pitanje svih pitanja.
komentiraj (24) * ispiši * #
25.11.1690. - zaboravljena jubilarna obljetnica dana kada je udaren temelj današnjem vrgorskom društvu
ponedjeljak , 03.01.2011..jpg)
Na Svetu Katu 25. studenoga 2010. godina navršilo se točno 320 godina od mletačkog osvajanja Vrgorca i njegova oslobađanja od dvostoljetne osmanlijske vlasti. Tako kaže narodna predaja, ali i mnogi povijesni izvori. Uslijed stalnih obveza nikako nisam stigao napisati par riječi o tom događaju, pa iako je od njega prošlo više od mjesec dana, vrijedi se prisjetiti spomenutog datuma.
Više je razloga za obilježavanje ovog datuma, a najvažniji od svih je taj što je nakon odlaska Osmanlija iz Vrgorca otvorena nova stranica naše povijesti. Mlečani su slijedećih godina i desetljeća u Vrgorac naseljavali različito katoličko stanovništvo, ponajviše iz zapadne Hercegovine, Crne Gore i različitih dalmatinskih krajeva. Brojna plemena su dobila zemlju i tu su počela graditi svoja naselja. Ti ljudi su bili naši izravni preci! Civilizacija Vrgorca koju danas poznajemo stara je dakle 320 godina. Srednjovjekovni i osmanlijski Vrgorac daju našem gradu kontitnuitet naseljenosti, ali ta razdoblja naše povijesti zapravo imaju malo veze sa Vrgorcem kakvog danas poznajemo. To se naravno odnosi na samo vrgorsko društvo, jer dobro je poznato da su Osmanlije Vrgorcu ostavile svoje kule, turcizme u jeziku i nazivu toponima, te elemente u narodnoj nošnji. Međutim, malo je stanovnika osmanlijskog Vrgorca ostalo u Vrgorcu. Pokosili su ih ratovi, pljačke i bolesti, a muslimani su uglavnom iselili ili su bili pokršteni. Dakle činjenica da povijest društva Vrgorca kakvo danas poznajemo zapravo počinje 25. studenoga 1690. godine, stavlja spomenuti datum naše povijesti na sam vrh po važnosti.
Naravno, kao i prije četiri godine, kada je navršena dvjestota obljetnica vrgorske općine, nitko u našem gradu nije uzeo za shodno obilježiti ovaj veliki datum, ni gradska uprava, ni kulturne i vjerske institucije, kao ni sami građani. To je još jedan dokaz koliko slabo držimo do naše povijesti i njezinih važnih datuma. Nitko se nije potrudio organizirati nekakvo predavanje, svečanu sjednicu Gradskog vijeća ili bilo što drugo što bi pokazalo da su nam naši korijeni bitni i da nismo zaboravili na naše početke. Kulturnjaka u našeg gradu ne fali. Ima dovoljno institucija i udruga koje se navodno bave kulturom, ali očito nema nikoga da se brine za datume izravno vezane za temelje našega društva. Naravno prate se oni datumi koji su politički interesantni i od kojih se može politički profitirati, ali one ostale nitko ne spominje.
Sa ovog mjesta nemoguće je učiniti bilo što osim skromno se prisjetiti ovog velikoga datuma, kao podsjetnik onima koji još mare...
komentiraj (27) * ispiši * #
komentiraj (6) * ispiši * #
