O šestinskoj nošnji
Dugo se već spremam napraviti detaljan opis šestinske narodne nošnje. Kako je ta nošnja dobila ime. Dobila je po naselju Šestinama, koje je nekad bilo najbliže gradu Zagrebu od svih podsljemenskih naselja, a taj naziv su joj dali građani Zagreba. Danas se stanovnici Gračana i Markuševca bune zbog tog naziva i pokušavaju je prekrstiti u prigorska nošnja, ali to je nepošteno i prema ostlim nošnjama zagrebačkog prigorja, jer se ono proteže od Čućerja na istoku do Bistre na zapadu. Vrapčanska nošnja također spada u zagrebačko prigorje.
U mojoj obitelji ja sam sad peta generacija koja se bavi izradom nošnji. Pouzdano znam da je moja ćukunbaka radila nošnje. Prabaka ih je vezla, šivala i bila selska kinjđalja, a to je žena koja se je bavila ukrašavanjem mladenki za svadbu. Baka mi je također radila nošnje, te sam od nje nasljedila ljubav prema vezu i nošnjama. Gledala sam ju kada je radila svoju zadnju nošnju, s koliko je to ljubavi radila, da mi je to ušlo u vene i teče mojom krvlju ta ljubav za našu starinu. Znam dok god ću vidjeti i moći raditida će me ta ljubav prema našem narodnom blagu ispunjavati i krjepiti.
Muška nošnja je nešto jednostavnija. Glavni djelovi su::
- rubača
- gaće
- lajbek
- muška surina (kaput izrađen od sukna ili čoje)
- opanjki
- škrlak
- škornje
Ženska nošnja :
- oplećek
- rubača
- fertun
- pas - izrađen od crvenog ili naranđastog sukna i crnog krzna
- opanjki žutaki
- kožunec
- kraljuž ili drugi naziv đunđ - niska ručno obrađenih koralja
- visoke cipele ili drugi naziv šimi cipele
- ženska surina (mogla je biti bijela ili smeđa)
- rubec za na glavu nazvan ingleški rubec
- rubec petokrunec -u svečanim prilikama (kumovina, pričest, firma)
se je isto tako nosio na glavi, a inače se je stavljao na fertun
- priprek - kašmirni rubac cvjetnog uzorka, stavljao se je iznad
petokrunca
- rupčeki - stavljaju se sastrane za pas
- peča - nosile su posmikalje (kume) na svadbama
- privezač ili mašl pod vrat, privezači na leđima
- crvene mašle na rukavima, nogama, te cure na pletenicama
koje su mogle biti i bijele, plave ili roze
- mladenka je na glavi imala vijenec ili krunu
- čarape pod nazivom bobičarke, srčike i ružmarinke ovisno o mustri koju su imale
Nadam se da nisam zaboravila neki bitni dio, ali to su sve djelovi svečane nošnje. Svakodnevno se je oblačilo jednostavnije. Žene opleće, rubaču, obični fertun i rubec na glavi, reklec tj. vunenu vestu ili vuneni šal po zimi.
Na nogama opanjke, a umjesto čarapa su se nosili obojki. To su bile platnene trake koje su se omatale oko nogu. Muški su imali opanjke remenjake, gaće i rubaću. Žene su na glavi imale puntek, oko kojeg se je omatala kosa, te se na njega stavljao rubec ili peća, ovisno o prilikama. Puntek je izrađen od drva, te je presvučen platnom. Oko njega se omota kosa, da bi ljepše stajao rubec. (Slikat ću svoj da dobijete dojam kak to izgleda)
