VETERNICA1

utorak, 29.04.2008.

Majčin dan

Druge nedjelje u svibnju je Majčin dan kada djeca daruju svoje majke cvijećem i ljubavlju.
Bog zapravo sebe uspoređuje s majkom, a svoju ljubav prema nama s ljubavlju majke prema djeci. Time u nama želi pobuditi slično raspoloženje prema sebi kakvo imaju djeca prema majci. Zato i veli: „Kao što majka tješi sina, tako ću ja vas utješiti.“

„Anđeo jednog djeteta“
Bilo jednom jedno dijete koje se pripremalo dići na sivjet. Jednog dana ono upita Boga.
„Gospodine rekli su mi i da ćeš me sutra poslati na svijet, a ja sam tako sitan i nemoćan kako ću živjeti tamo?“
Bog mu odgovori:
Od svih anđela ja sam izabrao jednog za tebe. On će te čekati i štititi. Svaki će ti dan pjevati i smiješiti se. Osjetiti ćeš njegovu ljubav i biti sretan.“
„Dobro, ali kako ću razumjeti kad mi nešto kaže kad ne znam njihov jezik“ – upita dijete.
„Anđeo će ti govoriti najljepše i najslađe riječi koje ćeš moći ćuti na svijetu i pažljivo i s ljubavlju naučit će te pričati.“
„Čuo sam da na Zemlji ima puno loših ljudi, tko će me štititi?“ – zabrinuto nastavi dijete.
Bog se nasmiješi i reče:
„Tvoj će te anđeo uvijek štititi, pa bilo to i po cijenu vlastita života.“
Dijete pogleda u Boga i molećivim glasom reče:
„Ali ja sam jako tužan što te više neću moći vidjeti.“
„Tvoj će ti anđeo uvijek pričati o meni i naučit će te putovima koji vode do mene“
Tada u raju nastane tišina i glasovi sa Zemlje dopriješe do njega. Dijete shvati da treba poći pa postavi posljednje pitanje.
„Gospodine ako sad moram ići reci mi molim te kako se zove moj anđeo?“
Bog se nasmiješi i reče:
„Nije važno kako se zove, ti ćeš ga zvati MAMA …“

Proslava Majčinog dana u svijetu, duboko je ukorijenjena kod mnogih naroda. Privi zapisi spominju proljetne proslave drevnih Grka u čast božice ree, MAJKE BOGOVA. Kako se kršćanstvo počelo širiti Europom, tako se i proslava promijenila, i počela se slaviti Majka Crkva – duhovna snaga koja je dala život i štiti od zla. Tijekom vremena ljudi su počeli slaviti majke, jednako kao i crkvu. Majčin dan možemo smatrati američkim proizvodom nastalim 1877.g. koji je službenim postao tridesetak godina kasnije (1914.g. američki predsjednik Woodrow Wilson proglasio je Majčin dan nacionalnim praznikom). Utemeljila ga je Anna Jarvis iz Philadelphije koja je okupila američke majke i izborila se da svake godine, drugu nedjelju u svibnju, odaju počast svim majkama na Zemlji.

Kaže se:
„Bog nije mogao biti svugdje zato je stvorio majku.“

„Oj budite nam sjajne zvijezde koje sjaju svome rodu
Kad mu uče njegvu djecu ljubit dom svoj i slobodu.“

„Kakvo sjeme-takva klica
Kakvo prelo-takva žica
Kakva biljka-takav cvijet
Kakva majka-takav narod.“

29.04.2008. u 13:51 • 0 Komentara • Print • #

1.svibnja - Sveti Josip radnik, međunarodni praznik rada

Godine 1955. uveo je u crkvenu godinu blagdan sv. Josipa Radnika veliki papa Pio XII. Odredio je da se taj blagdan slavi 1. svibnja na dan koji je svijet rada izabrao kao svoj praznik. Godine 1889.tzv. Druga internacionala odlučila je da će 1. svibnja slaviti kao svjetski praznik radništva. Iste godine papa Leon XIII izdaje svoju encikliku o svetom Josipu Quamquam pluries te u njoj «radnike i sve ljude skromnih životnih prilika upućuje na sv. Josipa kao uzor i primjer za nasljedovanje.»
Marija i Josip bili su radnici, ljudi koji su u trudu pribavljali svakidašnji skroman kruh. Opravdano je boriti se za radnikova prava ali ne samo za njegova već za prava svakog čovjeka.

29.04.2008. u 13:31 • 0 Komentara • Print • #

SVIBANJ ILITI ROŽNAK

Svibanj je najbogatiji mjesec narodnim i pobožnim svečanostima; po svibju koje cvijeta u tom mjesecu dobio je ime. Najljepši proljetni mjesec posvećen je Majci Božjoj. Naš je narod poznat po brojnim pjesmama posvećenim Blaženoj Djevici Mariji koje je iznjedrio iz velike ljubavi i poštovanja prema njenom liku. Tako se npr. pjeva: «Marijo svibnja kraljice», «Čuj nas majko», «O Marijo, zvijezdo mora» i brojne druge.
Ako je svibanj topao, lipanj će biti vlažan.
Svibanjski hlad obećaje mnogo sijena pa i dobra vina. Ako hrastovi lijepo cvatu biti će dosta masla. Ako se na prvi svibnja mraz zabijeli, nadajmo se obilnom žitu. Vlažan svibanj jamči pune podrume i štaglje. Hladan svibanj obećaje puno sijena i slame.

1.05. Sveti Josip radnik
Međunarodni praznik rada
3.05. Sveti Filip i Jakov, apostoli
Svjetski dan slobode medija
3.05. Dan vatrogastva
4.05. Sveti Florijan
8.05. Međunarodni dan crvenog križa
9.05. Dan Europe – pobjede nad fašizmom
11.05. Svjetski dan pisanja pisama
14. 05. Sveti Matija apostol
15.05. Međunarodni dan obitelji
Dan spomena na Bleiburške žrtve
17.05. Svjetski dan telekomunikacija
18.05. Međunarodni dan muzeja
21.05. Svjetski dan kulturnog razvitka
25.05. Svjetski dan športa
30.05. Dan hrvatskog SABORA
31.05. Pohod Blažene Djevice Marije
Svjetski dan nepušenja

29.04.2008. u 13:29 • 0 Komentara • Print • #

srijeda, 09.04.2008.

26.travnja - Majka dobrog savjeta

U Lauretanskim litanijama zazivamo Gospu kao Majku dobrog savjeta. Naš narod lijepo kaže da dobar savjet zlata vrijedi. Ako je pak Marija u nadnaravnom redu naša duhovna Majka, što je onda prirodnije nego da kod nje tražimo savjeta.

09.04.2008. u 13:02 • 0 Komentara • Print • #

25.travnja - Sveti Marko evanđelist, Markovo

O životu sv. Marka ne znamo mnogo no ono najznačajnije o njemu govori nam zapravo njegovo evanđelje.
Marko je ubijen i pokopan u Aleksandriji, kamo je morao otići iz Rima. Već godine 829. njegovo tijelo nalazimo u Veneciji koja ga je izabrala za svoga zaštitnika.
U Zagrebu je sv. Marku posvećena starodrevna crkva na Griču koja je ujedno i simbol Gornjeg grada, ali i crkva koja je najviše ušla u razna povijesna zbivanja hrvatskog naroda.
Ako je na Markovo zima, to će sigurno i prošni dani biti vrlo hladni.
Na blagdan sv. Marka blagoslivljaju se polja. Ujutro ide procesija u polje gdje se blagoslivlja žito. Pri tom se pazi kakav vjetar puše jer će takav puhati cijele godine. Svaki sudionik procesije otrgnuo bi 3-4 klasa i stavi ih u molitvenik te nosio kući. Neke su žene znale stavljati to klasje u mužev đep uz riječi:»Ti moj mužek doma budi, dobar budi» nadajući se da će biti privržen kući.

09.04.2008. u 12:59 • 0 Komentara • Print • #

23. travnja - Sveti Juraj (Jurjevo)

Kako se u gorama u prigorju osobito časti sv. Ivan pa se njemu u čast pale krijesovi tako je u nizini i u polju osobita slava namijenjena sv. Jurju koje se ondje smatra glasonošom proljeća.
To je praznik zelenila pa je običajno i kićenje blaga vijencima na povratku s paše (na svaki se rog pričvrtilo cvijeće). Vijenci bi se skidali pred stajom i bacali na krov. Ako su spali s krova znak je da će dotični pastir zaspati, a blago će mu otići u tuđi pašnjak (kvar).
Na Jurjevo ujutro žene su na vratnicama (mala dvorišna vrata) palile vatru (slama+suha balega) da ime ne bi coprnice zele jaklo (vrhnje na mlijeku).
Sv. Juraj zaštitnik je od kužnih bolesti, pogibelji na moru, u ratovima, na sudu i uopće u svim životnim opasnostima. Kao svog zaštitnika štuju ga mesari.
Kako njegov blagdan označavamo 23. travnja tako je postao zaštitnikom zemlje, usjeva, zelenila i stoke.
U Turopolju razlikujemo dvije vrste hrasta- jurjevski i jelenski rast. Jurjevski hrast prolistava oko Jurjeva pa je taj dana za Turoplje pravi početak proljeća. Dan prije Jurjeva zapale se po svim selima veliki krijesovi te mali pred dvorišnim vratima. Vesela seoska momčad i djevojke preskakuju preko krijesa. Blago koje je na jurjevo prvi put izvođeno na pašu moralo je na povratku prijeći preko pepela krijesa da ih ne bi coprnica, da bi krave imale više mlijeka ili da stoku ne bi boljele noge. Uoči v. Jurja okite se sva vrata i lese čreslom i šipkom da ne dođu coprinice. Rano ujutro svi su se u rosi umivali da ne bi bili «žaltavi» (tj. da nemaju sunčanih pjega). Vjerovalo se također da umivanje u vodi u koju se stavi bilje ili pak omajom (pjenušava voda s mlinskog kola) na Jurjevo ujutro prano prije sunca, donosi zdravlje i prekrasan bijeli ten.
Na taj dan se nije smjelo šivati da se ne oslijepi što potvrđuju stihovi:
«Šivala sem, šivala na Đurđev denek
črne oči zgobila sem na Markov denek.»
Dječaci do 18. g. odlaze u šumu do zelenih bukovih mladica i ispletu košaru koja pokriva cijelo tijelo i glavu malog «đurđara». Potom idu selom i pjevaju stare jurjevske pjesme, nabrajalice u kojima spominju sve moguće darove (meso, slaninu, jaja, krajcare) kojima će ih čestiti i ljubazni domaćini obdariti. Njihove pjesme ponekad imaju i «repić» u slučaju kad im domaćin neće otvoriti ili kad ih ne daruje.
«Dobro jutro evo vama Đurđa; u zelenoj dolami u svilenoj ponjavi
«Darujte ga, darujte ga Juru zelenoga
nije Juro svaki dan neg u leto jedan dan!

«Dajte Juri mesa da vam tora ne pretresa (ili da vam ne bedesa)
Dajte Juri soli da vam Boga moli
Dajte Juri sira da vam lepše svira
Dajte Juri jajec da vas ne bu zajec.
Dajte Đuri krajcaricu da vam ljubi gazdaricu
Dajte Đuri dinar-dva da ne pjeva badava
Dajte Đuri stare vojke da vam žena rodi dvojke!»

«Donesite nam sedalce i još k tome dve-tri jajce
ak nas nete daruvali mi vam bumo sinka krali
sinka krali, otpeljali sredi luga zelenoga
med rožice fijolice i med mlade devojčice
darujte ga darujte, Juru zelenoga, …»

Kod obilaska kuća Jurjaši bi dobili poklone, ali i nekaj za popiti. Jedan se gazda dosjetil kak bi se rešil jurjaša bez troška pa je naputil dete da nek ide pred jurjaše i nek im veli da nema nikoga doma. Dete je otišlo je i reklo; «Japica mi je rekle nek vam povem da ga ni doma.» A ovaj da je to čul pa je brže bole doletel: «Kaj, samo vi ote igrat. Si ti videl male lažitorbe kak bi se zmastil da me ni doma.»

Za domaćine koji su ih «otpravili» bez darova postojale su rugalice (tzv. repić):
«ne mremo stati pred vašemi vrati, jer je voda do ramena, a blato do kolena» ili «Prošlo ste nam leto obećali da nam bute letos dali»
Ili
«Ova kuća lipova u njoj nema nikoga
ova kuća bukova u njoj ima vukova
ova kuća grabrova u njoj ima vragova»

Kiroles – pjesma koja se također pjeva tijekom jurjeva no smatra se da je iskrivljena verzija Božične pjesme Kyrie eleison.
Mi smo veseli ovomu kresu kirales
I zelenom Jure zelenom drevcu kirales
Veselem srcem veselum dušum
Junačkem srcem junačkom sablom
Ki nas je obranil od nevernoga Turka.

Jurjaše obično čine 2-3 dečka od kojih jedan batom udara po taktu pjesme, drugi nosi košaru za darove, a treći je zamaskiran u koš. Kad đurđari završe pjesmu, gazdarice ih daruju jajima ili novcem, a dječak koji nosi koš, prikloni se, da gazdarica može otrgnuti grančicu s koša.
«kolko ima grančica, Bog vam dao pačića
kolko ima listića, Bog vam dao pilića.»

S tom grančicom ona obilazi svoje polje zasijano žitom i ostavi je zabodenu u polju da čuva usjeve od svih nepogoda naročito od «coprnica». Kojoj kući ne bi došli durđari ta ne bi imala sreće.
Na odlasku đurđari pjevaju «Fala fala dobri ljudi. Mi vam fali Bog vam plati i Marija Božja mati!»

Tri su glavne značajke Jurjeva:
1. navještaj proljeća – zelenilom (koš okićen grančicama)
2. apotropejsko svojstvo – obijanje zlih sila od kuća, polja
3. magija za dobar urod (zabadanje grančica u poljima) i zdravlje stoke (prelazak stoke preko pepela)

Zakukuljenog «zelenog Jurja» etnolozi inače tumače još i kao personifikaciju (predstavnika) demona vegetacije iliti biljnog totema. On kao predstavnik vegetacijskih sila objavljuje buđenje prirode i u isti mah nastupa protiv mračnih sila.
Kod Karlovca običaj je tijekom Jurjeva trubiti u trubu od vrbove kore radi tjeranja mračnih sila, no trubljenjem se isto tako kvari posao svim babetinama (coprnicama).
Kaže se: «Jurjevska godina, Trojačka vedrina – bu dosti kruva i vina.»
Naš narod kaže da su najveće blago jurjevska, križevska i duhovska kiša.