VETERNICA1

srijeda, 09.04.2008.

23. travnja - Sveti Juraj (Jurjevo)

Kako se u gorama u prigorju osobito časti sv. Ivan pa se njemu u čast pale krijesovi tako je u nizini i u polju osobita slava namijenjena sv. Jurju koje se ondje smatra glasonošom proljeća.
To je praznik zelenila pa je običajno i kićenje blaga vijencima na povratku s paše (na svaki se rog pričvrtilo cvijeće). Vijenci bi se skidali pred stajom i bacali na krov. Ako su spali s krova znak je da će dotični pastir zaspati, a blago će mu otići u tuđi pašnjak (kvar).
Na Jurjevo ujutro žene su na vratnicama (mala dvorišna vrata) palile vatru (slama+suha balega) da ime ne bi coprnice zele jaklo (vrhnje na mlijeku).
Sv. Juraj zaštitnik je od kužnih bolesti, pogibelji na moru, u ratovima, na sudu i uopće u svim životnim opasnostima. Kao svog zaštitnika štuju ga mesari.
Kako njegov blagdan označavamo 23. travnja tako je postao zaštitnikom zemlje, usjeva, zelenila i stoke.
U Turopolju razlikujemo dvije vrste hrasta- jurjevski i jelenski rast. Jurjevski hrast prolistava oko Jurjeva pa je taj dana za Turoplje pravi početak proljeća. Dan prije Jurjeva zapale se po svim selima veliki krijesovi te mali pred dvorišnim vratima. Vesela seoska momčad i djevojke preskakuju preko krijesa. Blago koje je na jurjevo prvi put izvođeno na pašu moralo je na povratku prijeći preko pepela krijesa da ih ne bi coprnica, da bi krave imale više mlijeka ili da stoku ne bi boljele noge. Uoči v. Jurja okite se sva vrata i lese čreslom i šipkom da ne dođu coprinice. Rano ujutro svi su se u rosi umivali da ne bi bili «žaltavi» (tj. da nemaju sunčanih pjega). Vjerovalo se također da umivanje u vodi u koju se stavi bilje ili pak omajom (pjenušava voda s mlinskog kola) na Jurjevo ujutro prano prije sunca, donosi zdravlje i prekrasan bijeli ten.
Na taj dan se nije smjelo šivati da se ne oslijepi što potvrđuju stihovi:
«Šivala sem, šivala na Đurđev denek
črne oči zgobila sem na Markov denek.»
Dječaci do 18. g. odlaze u šumu do zelenih bukovih mladica i ispletu košaru koja pokriva cijelo tijelo i glavu malog «đurđara». Potom idu selom i pjevaju stare jurjevske pjesme, nabrajalice u kojima spominju sve moguće darove (meso, slaninu, jaja, krajcare) kojima će ih čestiti i ljubazni domaćini obdariti. Njihove pjesme ponekad imaju i «repić» u slučaju kad im domaćin neće otvoriti ili kad ih ne daruje.
«Dobro jutro evo vama Đurđa; u zelenoj dolami u svilenoj ponjavi
«Darujte ga, darujte ga Juru zelenoga
nije Juro svaki dan neg u leto jedan dan!

«Dajte Juri mesa da vam tora ne pretresa (ili da vam ne bedesa)
Dajte Juri soli da vam Boga moli
Dajte Juri sira da vam lepše svira
Dajte Juri jajec da vas ne bu zajec.
Dajte Đuri krajcaricu da vam ljubi gazdaricu
Dajte Đuri dinar-dva da ne pjeva badava
Dajte Đuri stare vojke da vam žena rodi dvojke!»

«Donesite nam sedalce i još k tome dve-tri jajce
ak nas nete daruvali mi vam bumo sinka krali
sinka krali, otpeljali sredi luga zelenoga
med rožice fijolice i med mlade devojčice
darujte ga darujte, Juru zelenoga, …»

Kod obilaska kuća Jurjaši bi dobili poklone, ali i nekaj za popiti. Jedan se gazda dosjetil kak bi se rešil jurjaša bez troška pa je naputil dete da nek ide pred jurjaše i nek im veli da nema nikoga doma. Dete je otišlo je i reklo; «Japica mi je rekle nek vam povem da ga ni doma.» A ovaj da je to čul pa je brže bole doletel: «Kaj, samo vi ote igrat. Si ti videl male lažitorbe kak bi se zmastil da me ni doma.»

Za domaćine koji su ih «otpravili» bez darova postojale su rugalice (tzv. repić):
«ne mremo stati pred vašemi vrati, jer je voda do ramena, a blato do kolena» ili «Prošlo ste nam leto obećali da nam bute letos dali»
Ili
«Ova kuća lipova u njoj nema nikoga
ova kuća bukova u njoj ima vukova
ova kuća grabrova u njoj ima vragova»

Kiroles – pjesma koja se također pjeva tijekom jurjeva no smatra se da je iskrivljena verzija Božične pjesme Kyrie eleison.
Mi smo veseli ovomu kresu kirales
I zelenom Jure zelenom drevcu kirales
Veselem srcem veselum dušum
Junačkem srcem junačkom sablom
Ki nas je obranil od nevernoga Turka.

Jurjaše obično čine 2-3 dečka od kojih jedan batom udara po taktu pjesme, drugi nosi košaru za darove, a treći je zamaskiran u koš. Kad đurđari završe pjesmu, gazdarice ih daruju jajima ili novcem, a dječak koji nosi koš, prikloni se, da gazdarica može otrgnuti grančicu s koša.
«kolko ima grančica, Bog vam dao pačića
kolko ima listića, Bog vam dao pilića.»

S tom grančicom ona obilazi svoje polje zasijano žitom i ostavi je zabodenu u polju da čuva usjeve od svih nepogoda naročito od «coprnica». Kojoj kući ne bi došli durđari ta ne bi imala sreće.
Na odlasku đurđari pjevaju «Fala fala dobri ljudi. Mi vam fali Bog vam plati i Marija Božja mati!»

Tri su glavne značajke Jurjeva:
1. navještaj proljeća – zelenilom (koš okićen grančicama)
2. apotropejsko svojstvo – obijanje zlih sila od kuća, polja
3. magija za dobar urod (zabadanje grančica u poljima) i zdravlje stoke (prelazak stoke preko pepela)

Zakukuljenog «zelenog Jurja» etnolozi inače tumače još i kao personifikaciju (predstavnika) demona vegetacije iliti biljnog totema. On kao predstavnik vegetacijskih sila objavljuje buđenje prirode i u isti mah nastupa protiv mračnih sila.
Kod Karlovca običaj je tijekom Jurjeva trubiti u trubu od vrbove kore radi tjeranja mračnih sila, no trubljenjem se isto tako kvari posao svim babetinama (coprnicama).
Kaže se: «Jurjevska godina, Trojačka vedrina – bu dosti kruva i vina.»
Naš narod kaže da su najveće blago jurjevska, križevska i duhovska kiša.

<	travanj, 2008					>
P	U	S	Č	P	S	N
	1	2	3	4	5	6
7	8	9	10	11	12	13
14	15	16	17	18	19	20
21	22	23	24	25	26	27
28	29	30

Lipanj 2008 (4)
Svibanj 2008 (8)
Travanj 2008 (6)
Veljača 2008 (6)
Siječanj 2008 (7)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv