uskoplje
25.05.2011., srijeda
Vlasti G.V. - Uskoplja nemaju sluha za probleme slijepih i slabovidnih
Skupština Međuopćinskog udruženja slijepih i slabodvidnih Vlasti općine G.V. - Uskoplje, baš kao ni vlasti susjednih općina Bugojno i D. Vakuf nemaju sluha za probleme slijepih i slabovidnih osoba. Istaknuto je to na redovnoj godišnjoj Skupštini Međuopćinskog udruženja slijepih i slabovidih osoba održanoj u utorak u Bugojnu. Na Skupštini je usvojen Financijsko izvješće i Izvješće o radu ovog udruženja, te je konstatiran veoma težak slijepih i slabodvidnih osoba u ovim općinama, stanje je pogoršano nedavnom provalom u njihove prostorije iz kojih je otuđena oprema bez koje ovo udruženje ne može normalno funkcionirati. Prioritet u budućem djelovanju bit će pružanje pomoći članovima, naročito starim i iznemoglim, i nabavka neophodnih pomagala za slijepe i slabovidne osobe, a sa Skupštine upućen je apel vlastima triju općina da u svojim budžetima osiguraju sredstva za pomoć slijepim i slabovidim osobama, te još jednom istaknuto da proteklih godina nisu imali sluha za njihove probleme. |
24.05.2011., utorak
Opća rasprava o zahtjevu Paloča d.o.o. 27.svibnja
Zainteresirane pravne i fizičke osobe mogu podnositi pisane komentare na Nacrt dozvole za rad... Opća rasprava o Nacrtu dozvole za rad – licence za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnja električne energije po Zahtjevu za obnovu dozvole za rad – licence za djelatnost proizvodnja električne energije podnosioca zahtjeva „PALOČ“ d.o.o., Uskoplje, održat će se u petak, 27. svibnja 2011. godine u 11:00 sati, u prostorijama Centra za obrazovanje i kulturu Gornji Vakuf-Uskoplje.Jasmin Bešo, specijalista za proizvodnu djelatnost, imenovan je za Voditelja postupka opće rasprave, a njegov zdatak je uspostavljanje postupka za raspravu u skladu sa pravilima i propisima FERK-a i predsjedavanje raspravom. Po zaključivanju postupka opće rasprave, voditelj postupka dužan je izraditi pisani izvještaj s preporukom za razmatranje FERK-u, u roku od sedam dana, a po potrebi može dati i usmeni izvještaj FERK-u na internom sastanku ili redovnoj sjednici, te preporuku za donošenje odluke FERK-a. Zainteresirane pravne i fizičke osobe mogu podnositi pisane komentare na Nacrt dozvole za rad – licence za obavljanje elektroprivredne djelatnosti proizvodnja električne energije, podnosioca zahtjeva „PALOČ“ d.o.o. G. V.-Uskoplje, na adresu FERK-a ili na elektronsku adresu FERK-a, u periodu od 16. svibnja do 3. lipnja 2011. godine, do 12:00 sati. |
20.05.2011., petak
Od Uskoplja trapću kola
Moj dragane ti si mi se dopo / U Uskoplju dok si kupus kopo Napretkova uskopaljska podružnica izdala je CD s pjesmama i napjevima iz Uskoplja svoje folklorne skupine. Na CD-u se nalaze 22 pjesme i napjeva nastala u Uskoplju ili, pak, ona koja se u Uskoplju tradicionalnop pjevaju: Majka Maru kroz tri gore zvala, Puni mi ladane, Čećukajte, vlaćukajte, Jedna mala nije znala, Tekla voda jezerka i druge. Pjesme su snimljene u a capella verziji, dakle bez instrumentalne (bez tambure i "muzika") pratnje, pa se u pojedinim dionicama one otkrivaju u svoj svojoj ljepoti. Kao voditelj cijeloga projekta izdavanja ovoga nosača zvuka potpisan je Ivan Ljubas, a kao producent nezaobilazni uskopaljski glazbenik Žarko Luketina. Iako bi se ovome projektu, dakako, moglo naći i mnogo zamjerki, za njega u cjelini nikako ne vrijedi pravilo da se prvi mačići u vodu bacaju. Nepostojanje efektnog naslova (budući da Pjesme i napjevi iz Uskoplja može figurirati jedino kao podnaslov), objavljivanje CD-a bez godine izdavanja, nedonošenje tekstova odabranih pjesama i napjeva u prilogu i još neke, da spomenemo primjedbe čisto tehničke naravi, svakako se mogu pripisati neiskustvu, ali one nikako ne umanjuju vrijednost ovoga nosača zvuka, koja je tolika da bez ikakve dvojbe možemo reći da je on zaslužio da uđe u svaku uskopaljsku kuću, bila ona u Uskoplju ili izvan njega. Ipak, uza sve rečeno, smatramo da se na omotu CD-a moralo pronaći mjesta za imena i prezimena članova Folklorne skupine HKD Napredak, Podružnice Uskoplje, koji su nam i podarili ovu lijepu zvučnu sliku Uskoplja, na koju će vjerujemo, rijetko tko imati primjedbi. |
18.05.2011., srijeda
Veliki malima
Sudjeluj u humanitarnoj akciji naše bolnice! Hrvatska bolnica "Dr.fra Mato Nikolić" u suradnji sa HT ERONETOM pokrenula je humanitarnu akciju "VELIKI-MALIMA" za kupnju novog ultrazvuka za Odjel Ginekologije Hrvatske bolnice "Dr. fra Mato Nikolić". Pozivom na broj HT ERONET 092 890 868 BH TELECOM 090 291 011 donirate 2,00 KM. Molimo sve ljude dobre volje i one koji žele pomoći da se odazovu ovoj humanoj aktivnosti. |
16.05.2011., ponedjeljak
Zašto Vladi ŽSB treba pomoći da što prije propadne?
Primjeri najgrublje političke trgovine, visoka stopa tolerancije na kriminalne i nezakonite radnje i ponašanja, nacionalna majorizacija i rodna nejednakost ugrađeni su u temelje novouspostavljene bošnjačke Vlade Županije Središnja Bosna, pa je već sada jasno da je ona jednostavno osuđena na propadanje. Pomozimo joj u tome!Piše: A. Kotromanić  Sedam dana je prošlo od izbora Vlade županije Središnja Bosna, a reakcije, osobito one koje dolaze s hrvatske strane, ne prestaju. Izbor županijske Vlade ocijenjen je kao velikobošnjački projekt majorizacije Hrvata (a, onda, i svih nebošnjaka) u županiji Središnja Bosna, koje su, potpuno je razvidno, samo dio šireg projekta dekonstituiranja hrvatskog naroda u BiH, to jest, nastavka rata drugim sredstvima. Iako ova, protuhrvatska dimenzija, stavlja novoimenovanu Vladu u gotovo nemoguću poziciju, u prilog njenom formiranju, ne ide ni cijeli niz drugih, blago rečeno, antidemokratskih i anticivilizacijskih koraka, koji, govore o bahatosti bošnjačke političke elite i koji će, na žalost, bez ikakve sumnje, ionako loše životne uvjete svih građana županije Središnja Bosna dodatno učiniti još gorim. Izbor ministra Vlade iz redova HSP BiH, inače koalicijskog partnera bošnjačkih stranaka, iako ta stranka nije osvojila niti jedan mandat u županijskoj skupštini, pljuska je biračkom tijelu dostojna Valentina Inzka, ali i vjerodostojan dokaz postojanja političke trgovine ravan isprici goraždanskih „Hrvata na jedan sat“ (usput, zna li tko, je li državno odvjetništvo podnijelo kakvu prijavu u ovom slučaju?) i kupovini glasova birača i zastupnika novcima zarađenim utajom carinskih i poreznih davanja državi, koju bi tobože sada trebali voditi. Pošteno, nema što! Ostanak Sedžada Milanovića iz Privora, dosadašnjeg ministra unutarnjih poslova, u novoj vladi, sada kao ministra za gospodarstvo, također je svojevrsni skandal i predstavlja još jedan dugi korak unatrag kojeg je pri svom formiranju učinila nova Vlada. Milanovićevo dosadašnje ministrovanje obojano je tamnim tonovima i obilježeno noćnim obračunima, paljevinama automobila, angažiranjem specijalaca u krajnje diskutabilnim situacijama, nepotizmom, progonom vjerskih službenika, optužbama za šikaniranje neistomišljenika, terorističkim napadima, štrajkovima policajaca, isplatama milijunskih odšteta u sudskim sporovima u kojima su građani tražili nadoknadu od društveno-političke zajednice za štetu nastalu izvršenjem krivičnih djela nasilja i terorizma, a čiji počinitelji nisu otkriveni, potom optužbama za krivotvorenje dokumenata i nizom drugih optužbi i događanja s mafijaškim backgroundom, a sve pobrojano, očito, preduvjet je i preporuka za ulazak u vladu o kojoj govorimo i preuzimanje najvažnijeg resora. Bez ikakve sumnje, način upravljanja MUP-om i događanja na području županije Središnja Bosna, pretočen na područje gospodarstva, rezultirat će ekonomskim bumom, to jest eksplozijom od koje ćemo se još dugo oporavljati. A kako u svakom zlu ima i dobra, za nadati se je da će građani Uskoplja od sada biti pošteđeni vijesti o paljevinama automobila u njihovu susjedstvu i nelagode, a i straha prouzročenog izlaskom specijalaca. U novoimenovanoj Vladi ŽSB nema niti jedne žene! Ne treba ni spominjati da je ravnopravnost žena i muškaraca temeljno pravo i zajedničko načelo u Europskoj uniji, uspostavljeno Ugovorom o Europskoj uniji i Poveljom temeljnih prava, koje se uspostavom bošnjačke vlade na najgrublji način ignorira, a žene vraća na sećiju, u kuhinju i k ovcama. Ako će i preko ove činjenice, dosljedno svojoj nedosljednosti, prijeći Inzko i predstavnici međunarodne zajednice, žene svakako ne bi trebale. Primjeri najgrublje političke trgovine, visoka stopa tolerancije na kriminalne i nezakonite radnje i ponašanja, nacionalna majorizacija i rodna nejednakost ugrađeni su, dakle, u temelje novouspostavljene bošnjačke Vlade Županije Središnja Bosna, pa je već sada jasno da je ona jednostavno osuđena na propadanje. Pomozimo joj u tome! |
15.05.2011., nedjelja
605 godina od prvog spomena franjevaca u Uskoplju
Dogodilo se na današnji dan Prema jednoj nepouzdanoj povelji iz sredine 17. st. franjevci se na području Uskoplja prvi put spominju upravo na današnji dan, 15. svibnja 1406. godine. Tada je u njihovom samostanu u Veseloj Straži održan kapitul Bosanske franjevačke vikarije kojom prilikom je za vikara izabran prvi Hrvat na ovoj službi, fra Marin Splićanin. Prilikom održavanja ovog kapitula franjevcima u Veseloj Straži bio je svratio i kralj Ostoja s pratnjom. Tom prilikom je pred novoizabranim vikarom i drugim franjevcima potvrdio Brajanu Ohmućeviću Grguriću i njegovim sinovima baštinska prava. |
13.05.2011., petak
Jedan tjedan u životu Antuna Lučića
Uskopaljski književnik i sveučilišni profesor napisao je dnevnik za Hrvatsko slovo...Pouzdano je proljeće ušlo nizvodno niz Vrbas, od Uskoplja gdje odrasta fra Ivan Bandulavić, pisac Pištola i evanđelja priko svega godišta iz 1613. godine. Procvjetale su krošnje voćaka i nalikuju mladinim vjenčanicama. Buknuti cvjetovi trešanja, višanja i bagrema donose brojnosti divljine. Kao neke davne vlačilje rasprele su krošnje svoje blještavilo pa pregledna uska dolina poprima nešto od Shakespearove pastorale San ivanjske noći, a stabla ispod krošnji, poput starih grafika, ukazuju na drevnost čuvanja očeve postojbine. Ulomak je to iz dnevnika što ga je od ponedjeljka, 25. travnja, do nedjelje, 1. svibnja 2011., zapisivao i na stranicama Hrvatskog slova, jedinog hrvatskog tjednika za kulturu, objavio uskopaljski književnik Antun Lučić. Uz uvodne rečenice o Uskoplju (a takvih je u dnevniku još), čitateljima uskoplje.blog.hr-a prenosimo i Lučićevu nedjelju, 1. svibnja 2011.. Ostalo, preporučujemo, potražite u Slovu:  Nedjelja, 1. svibnja Putujem preko Rostova, usmene planine između Bugojna i Novog Travnika. Slušam preko radija prijenos iz vječnoga grada. Još se sjećamo čina kada smo „proslavili sprovod“. Prednost je svijeta bila da je vjetar listao Evanđelistar iz srednjega vijeka. Spustio se poljski papa do običnog čovjeka i vjernika i u smrti označio početak kraljevstva nebeskoga. Pozvan je bio utvrditi u vjeri puk i „diskretnom brzinom“ napreduje proglašenje blaženim. Usprkos patnjama nastalim od bolesti prošli se papa predao dobroti svijeta. Bit će dan novog blaženika na rođendan moga oca Dominika, 22. Listopada. Na prsima ispod košulje otac je nosio papinu sliku koju je nabavio u Rimu i ustrijeljen je dok je nosio tu sliku, i u smrti će po Duhu Svetomu ostati „živ živcat“. S umnoženom milošću dobivamo na vedrini i s patnjom dobivamo otkupninu. Vraćam se iz Viteza preko Bugojna i Prozora u bijeli Mostar. Potrajao je prvi svibanj, neki večeravaju vino, a doručkovat će vodu. Ponad Rame su kolutovi magle i sve je s Makljena prema Uzdolu u romantičarskom, Byronovu zanosu. I javi se kiša, premija za natapanje. U poštanskom sandučiću dobivam CD iz Saveza slijepih Herceg – Bosne iz kultne ulice Kneza Višeslava. Navečer za slušatelje Radija Herceg – Bosne razgovara sa mnom novinarka i urednica Vesna Hlavaček. Razgovor se u Svjetioniku vodi o drugome književnom natječaju Stjepan Džalto. Kazujem preko valova da je pristiglo pod šifrom preko 30 radova iz Zagreba, Splita, Mostara, Sarajeva, Uskoplja, Bugojna, Pule i Zadra i da se tim natječajem njeguje humoristični žanr i ikavica. |
11.05.2011., srijeda
U župi Uskoplje 4.173 vjernika
Brojno stanje župa... U zgradi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa u Sarajevu održan je 4. svibnja 17. po redu sabor svećenika Vrhbosanske nadbiskupije. Prema dosadašnjoj praksi, na saboru svećenika iznose se i statistički podaci iz nadbiskupije. Na osnovu blagoslova obitelji u Vrhbosankoj nadbiskupiji župe s najviše vjernika su:1. Vitez 12.013 2. Tolisa 10.598 3. Busovača 7.300 4. Kiseljak 5.576 5. Žepče 5.060 6. Nova Bila 4.582 7. Tuzla 4.400 8. Uskoplje 4.173 9. Prozor 3.969 10. Domaljevac 3.923 Posljednjih 10 župa, od 153 koliko ih ima u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, zajedno imaju svega 93 vjernika. Najmanje vjernika imaju župe: Kolibe (6), Sočanica (3), Rastičevo (2) i Bukovica samo jednog župljanina. |
10.05.2011., utorak
Web stranica uskopaljske srednje škole
Sa stranice uskopaljske srednje škole prenosimo riječ ravnatelja, kao poziv da ubuduće svakodnevno posjećujete ove stranice... Dobro došli na web stranice Srednje škole "Uskoplje" Veliko nam je zadovoljstvo što Vam na web stranicama možemo predstaviti uskopaljsku srednju školu. Povijest škole je relativno kratka ali sadržajna, petnaest godina rada je malo razdoblje no u odgojno-obrazovnoj ustanovi izuzetno važno.Ova web stranica je kao i sva sredstva informiranja i komuniciranja prozor u svijet, kako prošlosti, tako i suvremenosti, a svakako i pogled u budućnost. Web stranica škole ima svoju vrijednost i ulogu u informiranju o životu i radu škole.Srednje obrazovanje u našoj Općini datira od 1972. godine kada je osnovan „Srednjoškolski centar Jura Mikulić“ Tijekom domovinskog rata prestaje s radom školske 1991./1992. godine , da bi kao izraz težnji hrvatskog naroda za školom u kojoj će se djeca školovati na hrvatskom jeziku, nastavila s radom kao Srednja škola „Uskoplje“ od školske 1994./1995. godine .Škola je osnovana 1994. Godine odlukom Općinskog vijeća Općine Uskoplje. Prvi učenici upisani su u školsku 1994./1995. godinu. Pozivamo Vas da posjećujete naše stranice, otvoreni smo za suradnju i sve što će doprinijeti dobrobiti naše škole i djece. Kliknite ovdje... |
09.05.2011., ponedjeljak
100. godina župe Skopaljska Gračanica
Od prijeratnih 2.980 vjernika u župu ih se dosad vratilo 889... Vjernici povratničke župe Skopaljska Gračanica, čijih se nekoliko sela - Zlavast, Skopaljska Gračanica, Humac, Pavić Polje i Ričica - prostire na teritoriju dviju općina - Bugojna i Uskoplja, kao i njihov župnik vlč. Tadija Ivoš uvelike se pripremaju za proslavu 100. godišnjice utemeljenja župe. Reportažu o pripremama donosi Večernji list. Više... |
08.05.2011., nedjelja
Eva Pilić posebna gošća MAK-a 2011.
Ovogodišnja pobjednica je Mateja Jurišić iz Viteza Prošlogodišnja pobjednica, Uskopljanka Eva Pilić, bila je posebna gošća sedamnaestog busovačkog festivala djeca pjevaju hitove, Mali akordi „MAK 2011.“, održanog u subotu, 7. svibnja, u Sportskoj dvorani u Busovači. Među dvanest malih izvođača ove godine nije bilo natjecatelja iz Uskoplja, a prvo mjesto osvojila je Mateja Jurišić iz Viteza s pjesmom Kim Verson Nevidljivo blago. Stručni ocjenjivački sud ove godine bio je sastavljen od nastavnika i profesora glazbe i pretežno bivših izvođača MAK-a a zbrajali su se i glasovi publike. |
04.05.2011., srijeda
Mlakić među šesnaest
Cum grano salis Roman uskopaljskog književnika Josipa Mlakića Ljudi koji su sadili drveće natjecat će se ove godine, s drugih 15 romana iz regije, za nagradu Meše Selimovića. Mlakićev roman predložio je akademik Zdenko Lešić, selektor za Bosnu i Hercegovinu. Ove godine o najboljem romanu na štokavskom govornom području odlučivat će žiri u sastavu Ferida Duraković (predsjednik žirija), Enver Kazaz, Miljenko Jergović, Vladimir Arsenić i Andrej Nikolaidis. Književni susreti Cum grano salis međunarodnog su karaktera, a cilj im je promovirati pisanu riječ i nagrade najbolji roman objavljen u prethodnoj godini na govornom prostoru Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Održat će se u Tuzli od 1. do 4. rujna ove godine. |
03.05.2011., utorak
U četvrtak počinje raspust
Generalni štrajk prosvjetara Uskopaljski učenici, zajedno s drugih gotovo 40.000 učenika osnovnih i srednjih škola sa područja ŽSB, od 5. svibnja će na prinudni raspust.Razlog je, kako smo već pisali, generalni štrajk prosvjetnih radnika, koji na ovaj način izražavaju nezadovoljstvo usvojenim proračunom, u kojem, kako kažu, samo za njih nisu predviđena sredstva za povećanje plaća. |
Kad se potajno skupljao katolički puk...
Dogodilo se na današnji dan Svoj drugi kanonski pohod, baš kao i treći (vidi par postova niže) biskup Dobretić otpočeo je iz skopaljske župe i to upravo na današnji dan, 3. svibnja 1776. godine. U skopaljskoj župi zadržao se je do 8. svibnja. U to vrijeme skopaljski župnik bio je fra Petar Skalj, koji je zbog osmanlijskih zlostavljanja u kolovozu iste godine morao pobjeći u Slavoniju.Biskup je 3. svibnja slavio svetu misu na groblju na Paloču, gdje je krizmao 35 osoba. Slijedećeg dana ispitivao je tri u krivovjerju zastranile osobe, a 5. svibnja uputio se u Vilić Polje, gdje se potajno skupio katolički puk. Tamo je krizmao 88 osoba. Nakon toga zaputio se u Voljice gdje se nalazila župna kuća u kojoj je prenoćio. Narednog dana služio je svetu misu u Voljicu, gdje je krizmao 17 osoba i gdje je odriješio nekog Iliju Ivankovića, koji je bio prešao na pravoslavlje. 7. svibnja krizmao je još 3 osobe, ispitivao svećenike, pregledao crkvene knjige i druge župne stvari. Istoga je dana rješavao slučaj nekog Mihaela Marinovića i Marije Miačević. Dobretić bilježi i da je krajem ljeta 1776. godine počeo progon skopaljskih katolika i njihova župnika, koje su kajmekam Džafer-paša Čengić i Mustaj-paša Skopljak potvorili za pokrštavanje kćerke nekog skopaljskog spahije, koja je bila pobjegla s nekim Dalmatincem. Ovom prilikom bila su obješena četiri muškarca i jedna žena, a uskopaljski katolici morali su platiti i kaznu od 800 groša. Uz Osmanlije, katolike i njihove pastire tada je progonila i Srpska crkva. Biskup Dobretić zapisao je da su predstavnici Srpske crkve u progonima katolika "nadmašili i samog đavla"... (Škegro) |
02.05.2011., ponedjeljak
Crkve u Privoru i Bistrici u predosmanlijsko doba
Unatoč temperaturi od 451 fahrenheita u BiH, mi o tekstovima i knjigama... Je li istina da su vatrogasci nekada gasili požare, a ne, kao danas, palili knjige? To pitanje postavio je lik iz romana Raya Bradburyja Fahrenheit 451, po kojemu je šezdesetih godina prošlog stoljeća Francois Truffaut snimio svoj istoimeni kultni film. Već po ovom pitanju vidljivo je da je u knjizi, odn. filmu riječ o preokrenutoj stvarnosti smještenoj u neku neodređenu i mračnu budućnost. I doista u riječ je o izoliranom društvu u kojemu su sve knjige i svi tekstovi zabranjeni, a, tim slijedom, u takvu asocijalnu društvu, u kojemu se sva komunikacija odvija preko velikih ekrana, ne postoji bilo kakvo individualno mišljenje. No, usprkos posvemašnjoj kontroli koju vlast želi uspostaviti, stvara se tajna kolonija ljudi koji na pamet uče knjige i tako ih čuvaju za buduće generacije…. Zašto ovaj i ovakav uvod jednom tekstu koji ponajprije želi podsjetiti na neke, naizgled neosporne povijesne činjenice oko kojih ne bi trebalo niti smjelo biti bilo kakvoga spora i prijepora? Pa, jednostavno, zbog toga što mislim da je općenito stanje u našoj domovini (pri tome mislim i na BiH i na Hrvatsku) ako ne dostiglo, a ono veoma blizu temperature od 451 fahrenheita, temperature na kojoj se počinju paliti knjige. Knjiga je postala zlo i svatko tko se poziva na znanje i tko svoje tvrdnje potkrjepljuje činjenicama, postao je sumnjiv, nepodoban i, naravno, zaostao. Televizija, internet i svakojaki gurui postali su zakon, a pitanja s početka ovoga tekstića, samo prividno u drugom obliku, svakodnevno naviru svakome onome tko želi razmišljati i zrelo rasuđivati o bilo kojem društvenom pitanju. Jedno takvo pitanje svakako će se nametnuti i svakome onome koji makar i usputno promišlja o povijesti (štoviše, pogotovo o njoj!), i našoj uskopaljskoj, ali i o povijesti, bližoj i daljoj, cijeloga našeg naroda. Eto, takve misli zaokupile su me dok sam nedavno čitao o našoj uskopaljskoj prošlosti iz pera nezaobilaznog Ante Škegre, pa pomislih da se, u maniri tajnih kolonija ljudi koji knjige čuvaju za buduće generacije, ni ova prilika ne smije propustiti, a da na rečene činjenice ne podsjetim još jednom i čitatelje ovoga bloga. I to ne da bi tekstove i knjige učili napamet, nego da bi ih barem – pročitali! Riječ je, ovaj put, o crkvama, onim starim, predosmanlijskim u dva dijela Uskoplja: Bistrici i Privoru.  Naime, piše Škegro, „postoje ozbiljne indicije da su se franjevački samostan i crkva u predosmanlijsko doba nalazili u Bistrici kod Ukoplja. U izvještaju upravitelja Apostolskog vikarijata u Bosni biskupa fra Mate Delivića (1735.-1740.) iz 1737. g. u Bistrici se spominju ruševine nekog samostana. Franjevački šematizam iz 1856. g. govori o ruševinama katoličke crkve. Istražujući stanje i broj stećaka u ovom mjestu, Šefik Bešlagić (1908.–1999.) konstatira da su ruševine nekog sakralnog objekta zamjetne na lokalitetu “Crkvine” u Bistrici. Da je u pitanju sakralni objekt, upozorava ne samo naziv lokaliteta, nego i koncentracija više od 140 stećaka na tom mjestu. U ovom se slučaju radi o srednjovjekovnom groblju koje je nastalo i razvijalo se oko crkve. Tragovi crkve bili su zamjetni i tijekom prve polovice 19. st., pa se oko njezinih ostataka (apud rudera antiquae Ecclesiae; penes rudera antiquae Ecclesiae) i dalje pokapaju bistrički katolici. Bilo bi oportuno utvrditi poziciju i današnje stanje tog sakralnog objekta. Iako se u Bistrici nailazi i lokalitet Pavline, velika je vjerojatnost da se i u ovom slučaju radi o još jednom samostanu i crkvi, kojeg su od pavlina mogli naslijediti franjevci. Franjevci su u Bistricu mogli dospjeti u vrijeme Jurja Vojsalića Hrvatinića (1434.-1452.), gospodara Donjih Krajeva i Uskoplja.Matične knjige umrlih Skoplja Gornjeg (Uskoplje), bilježe tradiciju o katoličkoj crkvi (crkvama) i u Privoru. Tako je na lokalitetu “Crkvice” u Privoru sredinom 19. st. obitavala obitelj odnosno obiteljska zadruga Ilije Dujmovića. Na istom su lokalitetu 30-tih godina 19. st. ukapani privorski katolici”. Susretljivošću dr. sc. Ante Škegre dobili smo i isječke iz matica umrlih skopaljske župe i to originalne zapise na latinskom jeziku, te Škegrine prijevode na hrvatski, koji nedvojbeno potvrđuju postojanje bistričkih i privorskih crkava u predosmanlijsko doba. Sve ovo trebalo bi nas potaknuti u traženju i pronalaženju točnog lokaliteta rečenih crkava. 1839. Bistrica 112. Bistrica die 23. Augusti 1839 obiit Catharina uxor Stephani Nevistich: Sacram(en)tis Poenit(entiae); et Extremae unctionis, item bened(ictio)ne Ap(osto)lica provisa; aet(atis) an(norum) circ(iter) 30. Sep(ult)a ibid(em) in Caem(eterio) fid(elium) apud rudera antiquae Eccleisae. 112. Bistrica, 23. kolovoza 1839.: u dobi od oko 30 godina preminu Kata, žena Stipe Nevistića. Opremljena sakramentima pokore i posljednje pomasti kao i apostolskim blagoslovom, pokopana tamo u groblju vjernih kod ruševina stare crkve. MUSG, sv. I. 1840. Bistrica 319. Bistricza die 1a X(ecem)bris [1840.] obiit in D(omi)no Helena relicta vidua Thomae Nevistich Sacr(amen)tis Poenit(enti)ae Extr(emae) Unctionis ac bened(ictio)ne ap(osto)lica provisa: aet(atis) suae an(n)o(rum) circiter 76 Sepultaq(ue) fuit in Coem(eterio) fid(elium) dicti Loci apud rudera antiquae E(ccle)siae. 319. Bistrica, 1. prosinca [1840.]: u dobi od oko 76 godina preminu u Gospodinu Jela, udovica Tome Nevistića. Opremljena sakramentima ispovjedi i posljednje pomasti kao i apostolskim blagoslovom. Pokopana u groblju vjernih rečenog mjesta, kod ruševina stare crkve. MUSG, sv. I. 1855. Bistrica 162. Bistrica, die 5. 8bris, 1855. ob(iit) Rosa f(il)ia Thaddaei Lagetar aet(atis) 3 ˝ ann(orum) Sep(ult)a fuit ibidem penes rudera antiquae E(ccle)siae. 162. Bistrica, 5. listopada 1855.: u dobi od 3 i pol godine preminu Ruža, kći Tadije Lagetara. Pokopana tamo kod ruševina stare crkve. MUSG, sv. I. 1857. Bistrica 10. Bistrica die 1a Sept(em)bris 1857. ob(iit) in D(omi)no Stephanus Nevistić; Sacr(amen)tis poenit(enti)ae et Extr(emae) Unctionis nec n(on) B(enedictio)ne Ap(osto)lica donatus: aet(atis) prope 60. ann(orum). Sep(ultu)s e(st) in coem(eterio) fid(elium) loci penes rudera Ec(cles)iae. 10. Bistrica, 1. rujna 1857.: u dobi od blizu 60 godina preminu u Gospodinu Stipo Nevistić. Opremljen sakramentima pokore i posljednje pomasti te apostolskim blagoslovom. Pokopan u mjesnom groblju vjernih, kod crkvenih ruševina. MUSG, sv. I. 1857. Bistrica 17. Bistrica die 28 7bris (1)857. ob(iit) Catharina fi(li)a Eliae Barnjak; aet(atis) 9. Mens(ium) Sep(ult)a quiescit in coem(eterio) fid(elium) loci penes rudera Ecclesiae. 17. Bistrica, 28. rujna 1857.: u dobi od 9 mjeseci preminu Kata, kći Ilije Barnjaka. Pokopana počiva u mjesnom groblju vjernih kod crkvenih ruševina. MUSG, sv. I. 1859. Bistrica 178. Bistrica, die 15. Martii, 1859. ob(iit) in D(omi)no Anna Bošnjak, uxor Antonii Lagetar; post partum; sacr(amen)tis Poenit(enti)ae Extr(emae) Unct(ionis), ac B(enedictio)ne Papali munita; aet(atis) circit(er) 42. an(norum) sep(ult)a quiescit in coem(eterio) com(muni) fid(elium) loci, apud rudera antiquae E(ccle)siae. 178. Bistrica, 15. ožujka 1859.: u dobi od oko 42 godine iza poroda preminu u Gospodinu Ana Bošnjak, žena Ante Lagetara. Opremljena sakramentima pokore i posljednje pomasti kao i papinskim blagoslovom. Pokopana počiva u mjesnom općinskom groblju vjernih, kod ruševina stare crkve. MUSG, sv. I. PRIVOR CRKVICE 1829. Privor 130. Privor die 29. Nov(embris) 1829. Obiit in D(omi)no Petrus Matthei Lepan fil(ius) Aet(atis) S(uae) 5to Sep(ultus) in Coem(eterio) Czarkvicze. 130. Privor, 29. studenog 1829.: u dobi od 5 godina preminu u Gospodinu Petar, sin Mate Lepana. Pokopan u groblju Crkvice. MUSG, sv. I. 1853. Privor 25. Privor Cerkvica die 12 Aprilis 1853 obdormivit in D(omi)no Georgius f(ilius) Elia Dujmović aet(a)tis 5. dierum sep(ul)tus in Dobrošin. 25. Privor, Crkvica, 12. travnja 1853.: u dobi od 5 dana preminu u Gospodinu Jure, sin Ilije Dujmovića. Pokopan u Dobrošinu. MUSG, sv. I. |
Ponovno na meti vandala spomenik hrvatskim braniteljima u Bugojnu
Vijesti iz susjednog Bugojna unose nemir i među stanovnike Uskoplja... Treći put u posljednjih samo nekoliko mjeseci središnje spomen-obilježje poginulim hrvatskim braniteljima u Bugojnu, podignuto unutar gradskoga katoličkog groblja Sultanovići, našlo se na mati vandala. I ovog puta stradala su rasvjetna tijela u blizini spomenika. Oštećenja su primijetili radnici koji održavaju groblje te slučaj prijavili hrvatskim stradalničkim udrugama.«Ja sam odmah izašao na teren i slučaj prijavio policiji od koje očekujem brzu i učinkovitu istragu, a od općinskih vlasti da one ovog puta snesu troškove saniranja štete. Dosad su to radile udruge», kaže Miroslav Zelić, predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Iako konkretnih dokaza nema, Zelić ne isključuje povezanost ovog slučaja s nagodbom koju je Enes Handžić, jedan od optuženih za zločine nad Hrvatima tijekom rata, postigao ovih dana s Tužiteljstvom BiH. «Mi hrvatski povratnici u Bugojnu na svojoj koži osjetimo sve ono što se događa ali i ne događa kada je u pitanju procesuiranje odgovornih za zločine. Ne bi zato ni isključio mogućnost da je oštećenje Spomenika povezano s nagodbom s Tužiteljstvom BiH vezanom za Enesa Handžića kojem se sudi zajedno s ostalima za zločine počinjene nad zarobljenicima i civilima hrvatske nacionalnosti tijekom rata u Bugojnu, kaže Zelić.Očekuje se da policija rasvijetli ovaj slučaj koji je unio novi nemir među hrvatskim stanovništvom u Bugojnu. |
01.05.2011., nedjelja
Popis stanovništva
Dogodilo se na današnji dan Na današnji dan, 1. svibnja 1885. godine proveden je drugi popis stanovništva u BiH, od ukupno četiri, koliko ih je provedeno za vrijeme četrdesetogodišnje austro-ugarske uprave. Popis je vršen po nacionalno-konfesionalnom principu, a popisivana su sva naseljena mjesta, te stambeni objekti, stanovi, planinske kolibe, stočni fond i dr.Prema ovom popisu na području kotara Bugojno živjelo je ukupno 27.972 osobe i od prvog popisa izvršenog 1879. godine taj broj je veći za 2.434 osobe. Osim triju nacionalno-konfesionalnih zajednica na području Uskoplja pojavile su se i tri židovske kolonije s ukupno 55 članova. Židovi su živjeli u Bugojnu (22), u Tržićima (26) i u Donjem Vakufu (7). Na području kotara Bugojno 1885. godine živjelo je 12726 muslimana, 8499 Hrvata, 6692 Srbina i 55 Židova. (05) |
Prvi post na uskoplje blog.hr napisan je 21. listopada 2004. godine u 22.25 sati
-
-
uskoplje.blog homepage