Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/uskoplje

Marketing

Jedan tjedan u životu Antuna Lučića

Uskopaljski književnik i sveučilišni profesor napisao je dnevnik za Hrvatsko slovo...


Pouzdano je proljeće ušlo nizvodno niz Vrbas, od Uskoplja gdje odrasta fra Ivan Bandulavić, pisac Pištola i evanđelja priko svega godišta iz 1613. godine. Procvjetale su krošnje voćaka i nalikuju mladinim vjenčanicama. Buknuti cvjetovi trešanja, višanja i bagrema donose brojnosti divljine. Kao neke davne vlačilje rasprele su krošnje svoje blještavilo pa pregledna uska dolina poprima nešto od Shakespearove pastorale San ivanjske noći, a stabla ispod krošnji, poput starih grafika, ukazuju na drevnost čuvanja očeve postojbine.

Ulomak je to iz dnevnika što ga je od ponedjeljka, 25. travnja, do nedjelje, 1. svibnja 2011., zapisivao i na stranicama Hrvatskog slova, jedinog hrvatskog tjednika za kulturu, objavio uskopaljski književnik Antun Lučić. Uz uvodne rečenice o Uskoplju (a takvih je u dnevniku još), čitateljima uskoplje.blog.hr-a prenosimo i Lučićevu nedjelju, 1. svibnja 2011.. Ostalo, preporučujemo, potražite u Slovu:

Nedjelja, 1. svibnja

Putujem preko Rostova, usmene planine između Bugojna i Novog Travnika. Slušam preko radija prijenos iz vječnoga grada. Još se sjećamo čina kada smo „proslavili sprovod“. Prednost je svijeta bila da je vjetar listao Evanđelistar iz srednjega vijeka. Spustio se poljski papa do običnog čovjeka i vjernika i u smrti označio početak kraljevstva nebeskoga. Pozvan je bio utvrditi u vjeri puk i „diskretnom brzinom“ napreduje proglašenje blaženim. Usprkos patnjama nastalim od bolesti prošli se papa predao dobroti svijeta. Bit će dan novog blaženika na rođendan moga oca Dominika, 22. Listopada. Na prsima ispod košulje otac je nosio papinu sliku koju je nabavio u Rimu i ustrijeljen je dok je nosio tu sliku, i u smrti će po Duhu Svetomu ostati „živ živcat“. S umnoženom milošću dobivamo na vedrini i s patnjom dobivamo otkupninu.
Vraćam se iz Viteza preko Bugojna i Prozora u bijeli Mostar. Potrajao je prvi svibanj, neki večeravaju vino, a doručkovat će vodu. Ponad Rame su kolutovi magle i sve je s Makljena prema Uzdolu u romantičarskom, Byronovu zanosu. I javi se kiša, premija za natapanje. U poštanskom sandučiću dobivam CD iz Saveza slijepih Herceg – Bosne iz kultne ulice Kneza Višeslava.
Navečer za slušatelje Radija Herceg – Bosne razgovara sa mnom novinarka i urednica Vesna Hlavaček. Razgovor se u Svjetioniku vodi o drugome književnom natječaju Stjepan Džalto. Kazujem preko valova da je pristiglo pod šifrom preko 30 radova iz Zagreba, Splita, Mostara, Sarajeva, Uskoplja, Bugojna, Pule i Zadra i da se tim natječajem njeguje humoristični žanr i ikavica.


Post je objavljen 13.05.2011. u 13:45 sati.