uskoplje

30.04.2010., petak

S biskupskim štapom i mitrom u skopaljskoj župi... Dogodilo se na današnji dan Dok je boravio na Paloču, biskupu je došao ugledni Skopljak Osman Alaj-beg moleći ga za ozdravljenje od duševnih boli i opsjednutosti... Na današnji dan daleke 1779. godine biskup fra Marko Dobretić započeo je svoj treći kanonski pohod Bosanskom vikarijatu upravo sa župom Uskoplje na području koje je boravio od 30. travnja do 4. svibnja 1779 godine. U Uskoplje je došao s provincijalnim definitorom fra Stjepanom Jajčaninom i bratom laikom fra Matejom. Kako u svojoj monografiji o Uskoplju piše Ante Škegro, zadržali su se u Bistrici, gdje je biskup s okupljenim svijetom molio i blagoslovio puk. Prenoćio je u nekoj osmanlijskoj kuli kojoj je najamnik bio neki Marko Jurletić. Za naredni 1. svibnja, na blagdan sv. apostola Filipa i Jakova, odredio je da se svećenici okupe u Vilić Polju, kamo je i puk izdaleka pristizao. U katoličkom groblju u Vilić Polju služio je sv misu. Poslanice i evanđelja je dao pjevati na hrvatskom jeziku, što je bio davni običaj u Skopaljskoj župi. Propovijedao je o sv krizmi i o silasku Duha Svetoga nad apostole. Potom je na konjskom sedlu, koje mu je služilo kao biskupski tron, s albom, štolom, prsnim križem, biskupskim štapom i mitrom krizmao 231 osobu. Oko 19.00 sati je, vrlo iscrpljen otišao na odmor u dosta udaljenu štalu nekog Ilije Kneževića, a potom se, u strahu od Turaka, prebacio u Voljice do kuće pobožnog Franje Juričevića koji je bio izgradio kućicu za skopaljskog svećenika. 2. svibnja se vratio na mjesto gdje je bio prethodni dan, ponovivši isto što i jučer, krizmavši još 56 duša. Potom je opet otišao u onu štalu kao dan ranije, pa se u strahu od Osmanlija, vratio u župnu kućicu. 3. svibnja svećenici su se pred biskupom zaputili na Paloč. Na Paloču je biskup krizmao 26 osoba i od javne ekskomunikacije pred cijelim pukom odriješio još dvoje. Kad je sve završio, zaputio se do kuće nekog Petra Lončine gdje je za okrjepu pojeo dva jaja. Tamo mu je došao ugledni Skopljak Osman Alaj-beg moleći ga za ozdravljenje od duševnih bolesti i opsjednutosti. To je biskupa ganulo, pa je nad njim molio. Kad je odbio primiti nagradu, Osman Alaj-beg je prionuo uz katoličku vjeru I zatražio da prijeđe na katoličanstvo, što bi samome biskupu kao i cijelom katoličkom puku Uskoplja nanijelo mnogo poteškoća. Poslije ovog slučaja biskupu su s istim molbama navalili dolaziti i brojni drugi muslimani. Potom je 4. svibnja na oltaru podignutom kod gostionice (vjerojatno hana) služio sv misu i poučavao puk u katekizmu, kršćanskoj vjeri, primanju sv sakramenata, o svećenicima i dr.. Na kraju je ispitivao svećenika, pregledao župne knjige iz kojih je i prepisao podatke o uskopaljskim katolicima. Prema njegovu izvješću od 2. lipnja 1780. godine u Uskoplju je, bez Kupreške visoravni, od 7. svibnja 1776. do 4. svibnja 1779 godine bilo: krštenih 310, vjenčanih 56, umrlih 77, pričešćenih 1.254, nepričešćenih 724 itd.. (05)

28.04.2010., srijeda

Zapravo sam tražio Boga... Gdje su i što rade (48): Branko Čagelj Uskoplje.blog.hr želi biti, između ostalog, i svojevrsno virtualno okupljalište Uskopljana, pa, u tom smislu, povremeno donosim i raznovrsne informacije o Uskopljanima koji žive izvan Uskoplja. Dakako, ne odvija se to ni po kakvu sustavu, već, jednostavno onako kako na informacije o Uskopljanima sam nailazim. Uskopljanin kojega danas predstavljam novak je na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove... Rođen sam 6. siječnja 1983. u Bugojnu, BIH, kao drugo od šestero djece u vjerničkoj obitelji od oca Perice i majke Ivke, rođene Gavrić. Kršten sam u župi Sv. male Terezije koja se nalazi u Bistrici kraj Uskoplja. Tu je jedno vrijeme na župi bio pokojni velečasni Bulić koji je jako cijenio isusovce. A znali su često doći k nama na župu tako da je tu bio i moj prvi susret s njima. Završio sam treći razred osnovne škole kada smo se g. 1993., zbog ratnih strahota, morali seliti. Pošli smo u Dubrovnik gdje je moj otac dugo godina i radio i umro 2006. Tu sam primio sakramente svete pričesti i svete potvrde. Bio sam i ministrant. Završio sam srednju trgovačku školu, a tijekom mladenaštva tražio sam koji je smisao moga života? Koji je moj cilj? Zapravo sam tražio Boga. Često sam znao i zalutati u tome traženju po raznim stranputicama. Ali dragi me je Bog prvi našao tako da sam poslije toga susreta sa živim Bogom potpuno predao njemu svoj život. Više sam se aktivirao u župi; uz svakodnevni posao i življenje sakramenata u meni se javio poziv za redovničkim životom. Najviše mi je u ostvarenju toga poziva pomogao p. Sremić kojemu sam išao na sv. ispovijed i na razgovore. Od srca mu na tome zahvaljujem. Preko njega sam došao u Opatiju, gdje sam bolje upoznao Družbu kao aspirant tijekom deset mjeseci. Na kraju bih zahvalio svim patrima koji su mi pomogli na mome duhovnom putu. I dalje se preporučam u molitve.

27.04.2010., utorak

Uspjeh uskopaljskih karataša Šest medalja... Karataši KK"USKOPLJAK" na turniru održanom u nedjelju 25. travnja 2010. godine u Konjicu (2. kolo dječje karate lige regije Hercegovina za 2010.g.) zabilježili su značajan rezulatat. U konkurenciji karataša iz 20 klubova iz cijele BIH, Uskopljani su osvojili 3 zlatne, 1 srebrenu i 2 brončane medalje. 1.FILIP SLIPAC-zlato borbe 2.ANA TOPIĆ-zlato kate i bronca borba 3.IVANA HERCEG-zlato kate 4.IVAN TOPIĆ-srebro borbe 5.KRISTINA JURČIĆ-bronca kate Čestitamo!

Ukradena mina Iz današnjeg policijskog izvješća: Dana 26.04.2010. godine, oko 09,00 sati, Nijaz Dž. iz Mostara, uposlenik deminerske firme „Mrud“, d.o.o Ljubuški je prijavio Policijskoj stanici Gornji Vakuf - Uskoplje, da je u noći 25/26.04.2010. godine, u naselju Milići, općina Gornji Vakuf - Uskoplje, gdje se vrši deminiranje terena, počinjena krađa jedne protupješadijske mine „PMA“ i jedno kumulativno punjenje od „RPG“-a, koji su prethodnog dana (!?) izvađeni iz zemlje. Očevid su obavili istražitelji policije Policijske stanice Gornji Vakuf - Uskoplje. Istraga je u tijeku.

26.04.2010., ponedjeljak

Đe si sudac, kućo stara? PRIOPĆENJE ZA JAVNOST ŽO HDZ BiH ŽUPANIJE SREDIŠNJA BOSNA Županijski odbor HDZ BiH Središnja Bosna konsterniran je nastavkom pravosudne farse i nastavka skandaloznog postupka Sudskog vijeća Suda BiH, odjel za ratne zločine koji se vodi u predmetu počinjenog ratnog zločina nad pripadnicima HVO Bugojno, zatočenicima logora Stadion NK Iskra i civilima hrvatske nacionalnosti, a posebice prikrivanja i negiranja počinjenog ratnog zločina. Poslije odluke Suda BIH pri ispitivanju „svjedoka“ Dževada Mlaće, predsjednika ratnog predsjedništva Bugojna, u vremenu počinjenih ratnih zločina nad Hrvatima Bugojna, pod njegovim „predsjedanjem“ da prekine svjedočenje : „dok ne dobije pravnog savjetnika koji će ga zaštititi da se pri svjedočenju ne izloži krivičnom gonjenju“. Sudsko vijeće vođeno istom „logikom“ je prekinulo ispitivanje Selme Cikotića, svjedoka obrane jednog od optuženih za zločin nad Hrvatima u Bugojnu, kako se ne bi izložio krivičnom gonjenju. “Imajući u vidu pitanja na koja ćete odgovarati, donijeli smo odluku da vam postavimo pravnog savjetnika jer samo tako mogu biti zaštićeni vaši interesi. Iskoristili smo tu zakonsku mogućnost jer nemate pravnu naobrazbu”, kazao je Davorin Jukić, predsjedavajući Sudskog vijeća. Zar poslije Mlaćinog „svedočenja“ i konstatacije iz njegovog ratnog rokovnika : “Ne smijemo imati zvanično zarobljenih civila, a tajno, ekstremni dio zarobljenih vojnika treba da se likvidira.” I priznanja Selme Cikotića, koji je tada obavljao dužnost zapovjednika Operativne grupe Zapad, čije je sjedište bilo u Bugojnu „da su ratni zarobljenici u Bugojnu povremeno bili korišteni kao “radna snaga”, a treba dodati i kao živi štitovi pri čemu su mnogi bili i ranjeni i priznanja da je znao za više lokacija logora u Bugojnu i on treba „pravnog savjetnika“. Pitamo se koga štiti Sud BIH, Odjeljenje za ratne zločine prekidajući suđenja i dodjeljujući „pravne savjetnike“ odgovornima za počinjene ratne zločine, kako se ne bi izložili krivičnom gonjenju. Štiti li time Sud ratni zločin!? Ako jeste i on je sudionik toga istoga ratnog zločina. Kako smo se već javnim priopćenjem obraćali Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, Uredu Visokog predstavnika i specijalnog izaslanika Europske zajednice u BIH, gosp. Valentinu Inzku, Vijeća za implementaciju mira u BIH (PIC). Predsjedništvu i Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, Misiji UN u BIH te svim ostalim relevantnim domaćih i međunarodnim institucijama, od kojih nitko nije reagirao, ovaj put ; Pozivamo Glavnog tužitelja Haaškog suda gosp. Serge Brammertz-a da prekine ovu pravosudnu farsu zbog nečinjenja i propusta, politizacije i negiranja ratnog zločina te donošenja sramnih i sramotnih odluka kao i pokretanje postupka i sankcioniranje članova Sudskog vijeća i Tužiteljstva BiH kao i žurno okončanje na pravu utemeljenog procesa. Uvjereni da su istina i pravda dostižni, te da ratni zločin nema zastare, a u ime Istine i Pravde, koja bi rasvijetlila sudbinu odvedenih i nestalih Hrvata Bugojna ponovno očekujemo vaše odgovore. Ako Sud žrtvama ne može dodijeliti „pravnog savjetnika“ najmanje što su zaslužili jeste PRAVDA !

22.04.2010., četvrtak

Popis stanovništva Dogodilo se na današnji dan Na današnji dan, 22. travnja daleke 1895. godine u BiH je proveden treći popis stanovništva od ukupno četiri, koliko ih je za četrdesetogodišnje austro-ugarske uprave u BiH ukupno provedeno. Pučanstvo je popisivano po nacionalno – konfesionalnom principu, a popisivana su i sva naseljena mjesta, stambeni objekti, stanovi, planinske kolibe, stočni fond i dr.. Prema ovom popisu 22. travnja 1895. godine u kotaru Bugojno, koji je obuhvaćao praktično cijelu Skopaljsku dolinu živjelo je ukupno 30.824 stanovnika, od čega 13.479 muslimana, 9.928 Hrvata, 7.243 Srba, 107 Židova, 15 evangelika i 7 grkokatolika. Od prethodnog popisa, provedenog 1885. godine, židovska kolonija u Bugojnu povećala se na 72 člana, a pojavilo se i 9 evangelika i 5 grkokatolika. Ovaj popis donio je i brojno stanje po političkim općinama i seoskim općinama, pa, čitajući ih, možemo se susresti s nizom toponima za koje se danas malo zna ili gotovo uopće ni ne zna da su postojali. Tako su, recimo, prema ovom popisu, u Bojsku spadali i Derviši, Grizići, Malići, Mejići, Memići, Mirko i Seferovići. U Grnicu: Brijeg, Grnica, Kučine, Lepušine, Mratin, Oklaj, Privija, Rukavice, Tolović i Trbare. U Lužane: Glavaši, Lužani, Pustotina i Rosulje. U Ričicu: Ričica Donja, Ričica Gornja i Ričički Dol. U Pograđe: Galići, Han Pograđe i Šugine Bare. U Pidriš još i Han Trlica. U Boljkovac još i Sečin Han, a u Dobrošin još i Dobrošin Han. U Uzričje: Duša, Jelače, Mačkovac i Mračaj. U Vrse još i Gaj i Slivica. U Gračanicu još i Humac i Okolišće. U Skrte i Jazvenik, a u Crkvice još i Pale. U Seferoviće i Maškara. U Bistricu Lokavlje i Vuković, a u Hrasnicu Hrasnica Donja i Hrasnica Gornja. U Mošćane: Osojnica, Osredak, Ploča Han i Teletovina. U Sarajvilić: Gaj, Vilić-polje i Volari. U Draževdol još i Luke, Pajić Polje i Tavnice. U Pernice još i Laze. U Vaganjac još i Stražica. U Voljice Gornje još i Pale (Raduša) i Zaklopci.

19.04.2010., ponedjeljak

Specijalka Tornjaka na Makljenu Subota, 24. travnja, kod Babe Janje na Makljenu... U Rami će se, već tradicionalno, i ove godine održati specijalna izložba pasa, „SPECIJALKA TORNJAKA RAMA 2010“. Uz blagoslov krovne kinološke organizacije u BiH Unije Kinoloških Saveza u BiH, koja im je i ove godine povjerila organizaciju izložbe, iz Kinološkog kluba Tornjak, Rama, članovi kojega su i vlasnici pasa iz Uskoplja, pozivaju sve zainteresirane vlasnike tornjaka, kao i sve ljubitelje pasa, da dođu da na druženje 24. travnja o.g. na Makljen, kod Babe Janje.

Uskopljani na VIII. susretu liturgijskih zborova Rekordan broj sudionika... U subotu, 17. travnja, u sarajevskoj prvostolnici Presvetog Srca Isusova održan je VIII. susret liturgijskih zborova Vrhbosanske nadbiskupije. Susretu se prijavio rekordan broj sudionika, 22 zbora s preko 600 pjevača iz cijele Nadbiskupije: od Brčkog do Uskoplja. Zbog objektivnih razloga, zborovi iz Maglaja, Bistrice kod Žepča i Kaknja otkazali su dolazak. Brojne nazočne najprije je pozdravio vlč. Marko Stanušić, nadbiskupijski koordinator za crkveno – liturgijsku glazbu. Svetu misu, uz desetak svećenika – suslavitelja, u ime nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića, predvodio je vrhbosanski kanonik mons. dr. Mato Zovkić. Svoju nadahnutu propovijed bazirao je na pripjevnom psalmu br. 100: «Kliči Gospodinu sva zemljo! Služite Gospodinu u veselju». «Liturgijska glazba je sastavni, integralni dio svečane liturgije. Ona je u službi liturgije i daje značenje našim obredima, ponajviše u sv. misi. Naša misa je valjana i kad nema pjevanja, ali, pjevanje čini liturgiju svečanijom, bogatijom i cjelovitijom… Glazba povezuje sveto i lijepo. Vi ste kao pjevači u liturgiji pozvani to dvoje: sveto i lijepo uvezivati. Glazba također izražava događajnost liturgije. Ona oživljava liturgijske tekstove, odnosno Riječ Božju», naglasio je između ostalog u propovijedi mons. Zovkić. Nakana ovih susreta je prije svega obogaćenje naših župnih zajednica novim pučkim i koralnim misama i popijevkama. Gregorijanski koral je najstarije i najčasnije crkveno pjevanje. Stoga, «Crkva smatra da je gregorijansko pjevanje svojstveno rimskoj liturgiji; ono dakle u liturgijskim činima, uz jednake uvjete, ima prvo mjesto» (Koncilska konstituciji o svetoj liturgiji Sacrosantum concilium VI. poglavlje, čl. 116). Imajući u vidu odredbe Crkve, ovaj put zborovi su za sv. misu kao «domaću zadaću» dobili naučiti ove koralne napjeve: VIII. koralnu misu «De Angelis» na latinskom jeziku, kao i druge koralne napjeve iz liturgijske pjesmarice «Pjevajte Gospodu pjesmu novu»: Žrtvi uskrsnici (PGPN 538), O dođi, Stvorče (PGPN 552), Salve Regina (PGPN 972)... Tijekom sv. mise zborovima je ravnao vlč. Marko Stanušić, regens chori sarajevske prvostolnice uz orguljsku pratnju katedralnog orguljaša prof. Danijela Žontara. Iza sv. mise voditeljima zborova podijeljene su zahvalnice, a nakon kraće stanke uslijedio je koncert sakralne zborne glazbe, gdje je svaki zbor po vlastitom izboru izveo dvije skladbe. Program koncerta je i ovaj put vodila Ana Dumančić, studentica III. godine Farmaceutskog fakulteta u Sarajevu. Susret je završio bratskim druženjem i okrjepom u prostorijama Vrhbosanske katoličke bogoslovije. (kta/m.s.)

Istraživanje unutrašnjosti Vranice Sudjelovali i gosti iz Zagreba U organizaciji Speleološke sekcije i Gorske službe spašavanja iz Gornjeg Vakufa - Uskoplja tokom vikenda nastavljeno je istraživanje unutrašnjosti Vranice, u čemu su sudjelovali i gosti iz Hrvatske, članovi Speleološkog društva „Velebit“ iz Zagreba. Naglasak u najnovijim istraživanjima stavljen na izvor Kruščice te gornju i donju etažu špilje u Krupi. Ronioci su završili istraživanje oko 500 podvodnih kanala na izvoru Kruščice, čija ih je bistrina oduševila. Također, na gornjoj etaži istraženo je oko 1.000 metara krupljanske špilje.

Radovi u Gmićima Kratka obavijest Jutros su kolnici pretežno mokri i skliski, a na dionicama uz riječne tokove i u kotlinama magla mjestimice smanjuje vidljivost, stoji u jutrošnjem izvješću o stanju na putevima. Sporije odvijanje prometa zbog radova očekivati je, između ostaloga, i na cesti M-16, između Prozora i Uskoplja (kod naselja Gmići), a oni koji se tijekom dana upute dalje ovom cestom, zastoje mogu očekivati i na dionici Prozor - Jablanica. Na ostalim cestama oko Uskoplja ne bi trebalo biti većih zastoja.

18.04.2010., nedjelja

Trijumf Eve Pilić u Busovači Uvjerljivo najbolja... Prvo mjesto na dječjem festivalu MAK, koji je održan 17. travnja u Busovači već 16. put zaredom, uvjerljivo je osvojila Eva Pilić iz Uskoplja, koja je tešku i zahtjevnu pjesmu „Ima jedan svijet“ otpjevala s lakoćom nakon čega je nagrađena velikim pljeskom. I ove godine, festivalski bend MAK-a i parteći vokali učinili su večer posebnijom i ljepšom nego prethodnih godina. „ Mjeseci truda i pripreme, audicija, vježbe i sve ostalo kako bi večeras blo sve u najboljem redu i kako bi žiri i naša publika mogli uživati“, rekla je prije festivala Magdalena Marić članica Organizacijskog odbora. Treće mjesto osvojila je Monika Čavara iz Busovače s pjesmom „Tamo gdje je sve po mom“, a drugo mjesto osvojila je Busovljanka, Tea Marić koja je ujedno osvojila i glasove publike za pjesmu“Rodit ću ti kćer i sina“. Nagrade su ove godine simbolične ali ipak značajne, stakleni pokali, dječje igrače ali lijepi dojmovi i dobro druženje najvažniji su u cijeloj priči. Program MAK-a vodila je Ivana Janko iz Busovače, koja je prije nekoliko godina nastupala na ovom festivalu, a ujedno je sa Valentinom Ljubos iz Viteza pjevala publici dok je žiri na 16.-tom MAKu-u zbrajao glasove. Organizatori MAK-a su HKD Napredak Busovača i Osnovna glazbena škola Jakova Gotovca, PO Busovača, pokrovitelji su: Ministarstvo prosvjete, kulture i športa SBK-KSB i Općina Busovača, a medijski partneri kao i prošlih godina: TV KISS iz Kiseljaka i Radio Busovača. (Radio Busovača /uskoplje.blog.hr)

16.04.2010., petak

13.04.2010., utorak

Josip Lagetar predsjednik općinske organizacije HSS-NHI Izabrano vodstvo OO HSS-NHI Nakon obnoviteljske skupštine HSS-NHI u Gornjem Vakufu-Uskoplju održane 27. ožujka 2010. koja je izabrala 15 članova Općinskog odbora, u utorak 6. travnja 2010. održana je prva konstituirajuća sjednica. Na ovoj sjednici izabrano je vodstvo općinske organizacije G. Vakuf – Uskoplje. Za predsjednika je izabran Josip Legetar, dopredsjednik je Ivan Miličević dok je tajnica Antonija Perić. Prvoj sjednici nazočili su predsjednik Ž.O. Drago Džambas i ministar u vladi Središnje Bosne Anto Lozančić koji su naglasili svekoliku potporu radu općinskoj organizaciji kao i građanima Uskoplja.

11.04.2010., nedjelja

Zaštita Vrbasa Sastanak u Jajcu... Jajce je bilo domaćin sastanka koji je okupio načelnike i gradonačelnika općina koje zajednički vezuje rijeka Vrbas. Inicijativu za zajedničko djelovanje u pravcu zaštite i iskorištavanja potencijala rijeke Vrbas pokrenula je Općina Jajce, a podržale su općine Gornji Vakuf - Uskoplje, Bugojno, Donji Vakuf, Kneževo, Mrkonjić Grad, Laktaši, Srbac i grad Banja Luka. Rijeka Vrbas veliki je prirodni potencijal za općine kroz koje protječe, značajan hidroenergetski i turistički resurs. Većina lokalnih zajednica pri donošenju razvojnih odluka nastoji postići kompromis između potrebe za očuvanjem prirodnih resursa i potrebe za njihovim stalnim iskorištavanjem. Iz tih razloga Općina Jajce inicirala je okupljanje cijeneći da se samo zajedničkim djelovanjem općina kroz koje protječe rijeka Vrbas mogu uskladiti procesi zaštite i iskorištavanja. Korito Vrbasa je deponija odpada, poseban izazov predstavljaju i industrijske i poslovne zone uz korito Vrbasa, obale nisu pošteđene divlje i nelegalne gradnje, regulacija korita tek djelimično je urađena u nekim od gradova, a važna pitanja vezana za Vrbas su i strateški važni elektroenergetski projekti planirani za gradnju na više lokacija vodotoka. Sve su ovo pitanja koja su povezala interese općina i grada Banja Luke za zajedničkim djelovanjem i nastupom u koordinaciji, te iskazivanjem spremnosti za čuvanje rijeke Vrbas. Tokom sastanka izneseni su i pojedinačni problemi sa kojima se susreću općine, te pozitivni primjeri iz prakse na boljoj zaštiti i čuvanju Vrbasa. Sastanak u Jajcu prvi je u nizu onih koji će uslijediti, a rezultirao je i nizom zaključaka. Između ostalog općine na Vrbasu u svojim proračunima za narednu godinu posebno trebaju planirati namjenska sredstva, sukladno svojim mogućnostima, za očuvanje Vrbasa, a sve općine na Vrbasu imaju interesa za zajedničko djelovanje prema sredstvima IPA fondova. Sudionici sastanka suglasili su se da treba formirati koordinacijsko tijelo, te proširiti broj sudjelovatelja s općinama, koje se naslanjaju na Vrbas ili imaju pritoke koje se ulijevaju u Vrbas. Potrebno je imati pod stalnom kontrolom opasne zagađivače, te poseban naglasak staviti na zbrinjavanje svih vrsta odpada od životinjskog, preko odpadnog motornog ulja i komunalnog odpada, a jedan od zaključaka sudionika sastanka u Jajcu je bio da se pokrene inicijativa na suzbijanju upotrebe plastične ambalaže na prvom mjestu zabrane upotrebe plastičnih vrećica uz podizanje eko svijesti građana. Već na sljedeći sastanak, koji treba biti održan u roku od mjesec dana, bit će pozvani predstavnici resornih ministarstava entiteta i Agencije za vodno područje rijeke Save.

10.04.2010., subota

Gledate program Radio Uskoplja Dogodilo se na današnji dan Na današnji dan, 10. travnja 1993. godine, točno u podne Radio postaja Uskoplje započela je, na 92,1 Mhz, emitirati svoj program, koji je odmah naišao na veoma pozitivan prijem kod slušatelja u Uskoplju, ali i u susjednom Bugojnu, te dijelu Rame, a, osobito, kod branitelja. Tijekom 1993. i dijelom u 1994. godini Radio postaja Uskoplje prešla je granice vlastite čujnosti, pa su neke od emisija presnimavane, te emitirane na drugim radio postajama od Splita do brojnih gradova Herceg Bosne. U prvom dijelu 1994. godine u ovoj postaji snimane su i emisije za potrebe UNPROFOR-a koje su, potom, emitirane na većini radio postaja u Federaciji BiH. Prva postava Radio postaje Uskoplje ostala je na okupu negdje do ljeta 1994., a upravo iz tog perioda i potječe cijeli niz slušanih emisija (Zastave i releji, Linija fronte, Živjeti u Uskoplju, Vox populi, Santa Mahala, Super Andrija, serija razgovora s Titom i dr). Odlukom CRA od 12.10.2001. godine Radio postaji Uskoplje zapovjeđeno je da prekine emitiranje programa, budući da, kako je ocijenjeno nije zadovoljila minimum uvjeta za dobijanje dugoročne dozvole za emitiranje. No, stvarni prestanak emitiranja programa Radio postaje Uskoplje dogodio se, po svemu sudeći, mnogo ranije od ove odluke. Šteta!

08.04.2010., četvrtak

Dan HVO-a Obljetnice Svim pripadnicima HVO-a čestitamo obljetnicu osnutka HVO-a, i sjećanje na slavne dane borbe pripadnika HVO-a za slobodu hrvatskog naroda u BiH i u Uskoplju. Neizmjerna hvala pripadnicima HVO-a koji su dali svoje živote, danas se se s dužnim poštovanjem sjećamo njihovih imena! Hrvatsko vijeće obrane (HVO) bilo je službena oružana snaga Hrvatske Republike Herceg-Bosne i glavna oružana snaga hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Osnovan je 8. travnja 1992. godine i taj dan se slavi kao Dan utemeljenja HVO-a. HVO je nakon Daytonskog mirovnog sporazuma definiran kao hrvatska komponenta Vojske Federacije Bosne i Hercegovine, a nakon reforme obrane 2005. godine, transformiran je u 1. pješačku (gardijsku) pukovniju, jednu od tri pukovnije u okviru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Iako unitaristi i građanski šovinisti u BIH danas osporavaju zasluge HVO-a činjenica je da su Hrvati u BIH opstali samo na onim teritorijima koje je kontrolirao HVO. Toliko o multietničnosti drugih Armija u BIH. (hercegbosna.org/uskoplje.blog.hr)

06.04.2010., utorak

Dogodine u Uskoplju! Izuzetno zadovoljstvo pričinjava nam objavljivanje informacija o svim okupljanjima Uskopljana izvan Uskoplja, a, zbog njenog humanitarnog karaktera, osobito informacije o večeri naših ljudi u Beču. No, isto tako, željeli bismo da se i ovo bečko, a i sva druga okupljanja Uskopljana izvan Uskoplja ubuduće odvijaju pod jednim motom: Dogodine u Uskoplju! Pred sami Uskrs objavili smo poster 2. humanitarne večeri Uskopaljsko - bugojanske doline (Skopaljske doline!), ali zbog slabe čitljivosti objavljujemo ponovo njegov sadržaj. Druga humanitarna večer uskopaljsko - bugojanske doline održat će se u subotu, 24. travnja 2010. godine u T.U. Wien "Mensa" - Wiedner Hauptstrasse 8 -1, 1040 Wien U glazbenom programu nastupit će - Synt band (iz Uskoplja); - Stipica Jurčević (Pezin); - Mladen Radoš, koji će promovirati i svoj novi CD. Pored njih nastupit će KUD-ovi HKD Napredak iz Uskoplja i Bugojna, a posebni gosti večeri su svećenici Ilija i Tadija Ivoš. Sav prihod humanitarne večeri i tombole namijenjen je oboljelima: Ljiljana Sliško, Dragojela Jurić, Tomislav Jurleta, Marko Visković, Marija Jukić, Jela Eterović. Informacije i prodaja ulaznica u caffe-u Bon i na brojeve telefona 0664/122 42 79, 0650 / 822 83 90 i 0664/425 27 07

04.04.2010., nedjelja

SRETAN USKRS USKOPLJE

03.04.2010., subota

01.04.2010., četvrtak

Rajići iz Vaganjca, javite se Poziv na susret Rajića za Gospojinu 2011. Naš vjerni posjetitelj i suradnik, Ante Rajić, koji je i sam bloger, uputio nam je, a preko nas i svim Rajićima i njihovim potomcima (svima onima čija je mama / tata, baba / did, prabaka / pradidovi Rajiuse / Rajici i ostale kombinacije) poziv da mu se jave u svezi organizacije obilježavanja 150. godišnjice dolaska Rajica na Vaganjac. Proslava ove vrlo vrijedne obljetnice po zamisli Ante Rajića trebala bi se održati na Gospojinu, 15. kolovoza 2011. godine, dakako, u Vaganjcu. Ante moli i poziva sve druge koji žele aktivno se uključiti u organizaciju ove proslave da mu se jave, a posebno na sudjelovanje poziva razne izvođače, glazbenike, recitatore, glumce.... Postoji i mogućnost organiziranja grupnih prijevoza. Svatko tko ima neke prijedloge u svezi organizacije ove hvalevrijedne proslave može se javiti inicijatoru Anti Rajiću na mail-ove: ararak2006@gmail.com ili anteraic@comcast.net, te na telefon/fax: ++19049280154 Ante očekuje da mu se Rajići i drugi jave u velikom broju. Istome se nadamo i mi! Nemojte čekati!

• Komentari On/Off

Opis bloga

• okus uskoplja

  
  

  ---

  
  Prvi post na uskoplje blog.hr napisan je 21. listopada 2004. godine u 22.25 sati
  

  ---

  
  
  
  Free Hit Counter
  
  
  
  
  Trenutno Online ||
  
  
  
  
  
  

  ---

  
  
  
  
  
  
  *USKOPLJE DANAS: ZUPAUSKOPLJE.ORG: Utakmica svećenika BiH i uskopaljskih političara ***MK-USKOPLJANKE.BLOG: Uskoro...***GORNJIVAKUF-USKOPLJE.BA: Promocija socijalnog uključivanja mladih *** ZUPA-SKOPALJSKA-GRACANICA.COM: SLIKE Proslava 100. godina župe *** USKOPLJE DANAS: NAPREDAK-USKOPLJE.COM: Podružnica na proslavi 20-te obljetnice od obnove rada HKD Napredak *** HNKSLOGA.BA: Završen turnir *** USKOPLJE DANAS***OSMRTNICE-USKOPLJE.BLOGSPOT.COM: Preminula Nevenka Barnjak Tete***KARATE-KLUB-USKOPLJAK.BLOG.HR: KK Uskopljak na karate turniru u Ilijašu*** USKOPLJEHEHEHE.BLOG.HR: Pronađi razliku***USKOPLJE DANAS
  
  
  
  

  ---

  
  
  

  ---

  
  Vrijeme u Uskoplju
  

  ---

  
  

  uskoplje.blog.hr očima posjetitelja:

  
  svaki dan ti je stranica gora i gora fuj (fuj 07.02.2006. 23:23)
  Kako god okreneš, ovaj blog je, ma kakav bio, jedino mjesto na kojemu Hrvati i Muslimani-Bošnjaci iz Uskoplja odn. G. Vakufa uopće i razgovaraju! (Vuk Uskopolski 26.10.2005. 06:58)
  Nisam odavno bio na ovome blogu. Evo sad udjoh i odmah mi se zgadi. Fuj (Ispravljac 21.04.2005. 21:17)
  …ovaj blog dođe kao onaj park u Engleskoj gdje je dozvoljeno psovanje predsjedniku , političarima i drugima (26.02.2005. 14:03)
  

  ---

Linkovi

• Župa Uskoplje
  Župa Skopaljska Gračanica
  Župa Bistrica
  uskopaljske mažoretkinje
  Osmrtnice Uskoplje
  KK Uskopljak
  Uskopaljski telefonski imenik
  HNK Sloga
  uskoplje.net
  http://napredak-uskoplje.com/
  rodoslovlje.blog.hr
  nespes1.blog.hr
  uskopljehehehe.blog.hr
  

  ---

  
  

  Posjetite i:

  
  www.zupa-bugojno.org
  www.hrvatibh.com
  www.hic.hr
  www.croatia.ch
  www.rama-prozor.info
  www.bugojanci.ch
  www.poskok.info
  

  ---

  
  

  Jeste li znali...

  
  ... da se jedan primjerak jedne od najvažnijih liturgijskih knjiga in Bosna othomana, izdanje poslanica i evanđelja kroz crkvenu godinu Ivana Bandulavića (Uskoplje, oko 1591. – sredina XVII. stoljeća) iz 1773. godine čuva u svetištu Gospe Olovske.U naslovu starom grafijom zabilježene su obavijesti o dopunama, dijelovima Rituala Rimskoga, kalendaru i različitim molitvama, te dužnim i doličnim dozvolama crkvenih autoriteta za tisak: PISCTOLE, I EVANGELJA Priko svegga godiscta NA NOVI NACIN ISTOMACENA PO RAZLOGU PO RAZLOGU DVORA RIMSSKOGA, Od svih pomagnanjah, koliko je moguchie bilo, ocistjena: i sasvimih, koja dosad nebiahu, s velikom pomgnom u Slovinski jezik istomachena, i virno prenesenna. S PRILOXKOM RAZLIKI BLAGOSLOVA: Nacina Karsctenja male dicze iz Rituala Rimskoga: i Kalendara Pape GARGURA XIII s brojniczom Blagdana pomicni. I S RAZBRAJANJEM DANA U KOJIMSE CINI MINA MISECZA. U MLETCZIH, MDCCLXXIII. PO IVANU NOVELLU, S Dopusctenjem Stariscina i s privilegiom.
  ... da je na predstavljanju projekta Zaštita biotopa i vrste velikog tetrijeba od nestanka s područja Bosne i Hercegovine, koje je održano u općini Uskoplje-Gornji Vakuf rujna 2004. g., iznijet podatak da je na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine ustanovljeno 285 pjevališta tetrijeba gluhana s procjenom brojnosti populacije od 1053 kljuna.
  ... da je pojava bolesti raka na području Uskoplja u godinama nakon rata čak 700 puta učestalija nego u godinama prije rata?
  
  

  ---

  
  

  Komentari

  
  Komentari odražavaju mišljenje posjetitelja koji ih ispisuju, te autor bloga ne odgovara za njihov sadržaj, niti je na bilo koji drugi način povezan s njima
  

  ---

  
  

Lektira

• 
  ***
  - Ante Škegro: Uskoplje I. Uskoplje na Vrbasu od prapovijesti do kraja austro – ugarske uprave (monografija), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1996.
  ***
  - Nevenka Budimir – Nada Plejić – Josip Kolak: Prosinac pozdravlja Uskoplje (pjesme), Hrvatska uzdanica,Uskoplje, 1996.
  ***
  - Josip Mlakić: Puževa kućica (kratke priče), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1997.
  ***
  - Ante Šarić: Tko je kršćanin? (članci), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1999.
  ***
  - Milan Bešlić: Bugojno i okolina, Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1999.
  
  ***
  - I]Petnaestorica[/I], Zbornik književnih radova autora rođenih u Skopaljskoj dolini (zastupljeni autori: Z. Antunović, N. Budimir, S. Džalto, F. Jezidžić, M. Kaser, J. Kolak, A. Lučić, J. Mikulić, J. Mlakić, I. Pavlović, N. Plejić, M. Radić, T. Šarić, H. Šenda, I. Tvrtković), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2000.
  ***
  - Stjepan Džalto: Spaljeno ognjište (kratke priče), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2000.
  ***
  - Ante Škegro – Anto Šarić – Slavica Buljan – Tomislav Šarić : Ruža na vjetru, Župa Sv. Male Terezije od Djeteta Isusa u Bistrici na gornjem Vrbasu (monografija), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2003.
  ***
  Hrvati Uskoplja - okolnosti i perspektive, Zbornik radova s okruglog stola održanog 9. veljače 2002. g., (zastupljeni autori: Ivan Šarić, Zdenko Antunović, Zdenko Malnar, Fabijan Trbara, Niko Budimir, Anto Alvir, Stipo Zečić, Tvrtko Krajina, Jozo Jurina, Josip Mlakić, Josip Šenda, Anto Šarić, Josip Lebo) Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2005.
  ***
  Janja Mikulić: Magdalena popravlja svijet (priče za djecu), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2005.
  ***
  Janja Mikulić: Ana Trepavičarka (priče za mladež i odrasle); Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2005.
  ***

• ---

  
  

  PODRŽIMO HNK SLOGU

  
  
  

  I TI SI POZVAN

  
  doniraj novac, daruj opremu, posjećuj utakmice, posjećuj njihove web stranice...
  

  ---

  
  Najviše puta komentiran post:
  Razoren stari srednjovjekovni grad Vesela Straža
  
  

  ---

  
  

  Arhiva:

  
  2004.
  Listopad
  Studeni
  Prosinac
  2005.
  Siječanj
  Veljača
  Ožujak
  Travanj
  Svibanj
  Lipanj
  Srpanj
  Kolovoz
  Rujan
  Listopad
  Abecedarij:
  Ad Matricem
  Anamoon
  Ban
  Bandulavić, Ivan
  Blek
  Božićnjaci
  Crvene zemlje na Vranici
  Česta
  Dernečišće
  Dobrošin
  Frtaljac
  Gospojina
  Gostionice
  Hamzić, Mujo
  Ikavica
  Jareb
  Jezik
  Klekica
  Kupus
  Lipa u Odžaku
  Ljubavna stijena
  Mikulić, Branko
  Mimo svit (izraz)
  Partizansko groblje
  Pećina u Krupi
  Pidriš
  Prakaratur
  Puška
  Raduša
  Rakija
  Rat
  Sicanje
  Susid
  Sveti Ante
  Sveti Ilija
  Svitnjaci
  Šunjo, Stipo
  Tito
  Vranica
  Vrbas
  Gdje su i što rade:
  Bagarić, I.
  Barnjak, V.
  Batinić, A.
  Bilić, D.
  Blažević, M.
  Crnov, D.
  Čagelj, B.
  Ćavar, M.
  Ćurić, T.
  Džalto, S.
  Glibo, B.
  Gazilj, P.
  Ivoš, I. i T.
  Jukić, T.
  Juričević, M.
  Juričević, M.
  Kolak, H.
  Kovačević, M.
  Kustura, M.-A.
  Lagetar, V.
  Lebo, J.
  Lučić, A.
  Mikulić, J.
  Milišić, J.
  Mlakić, M.
  Mlakić, T.
  Oreč, T.
  Papković, J.
  Pilić, Z.
  Prskalo, Ž.
  Radić, M.
  Rajić, A.
  Rajić, S.
  Slipac, A.
  Soldo, V.
  Šako, B.
  Šarić, A.
  Šarić, P.
  Šekerija, N.
  Šekerija, P.
  Šenda, H.
  Škegro, A.
  Škoro, M.
  Škraba, A.
  Škraba, LJ.
  Tirić, J.
  Topić, A.
  Vilić, R.
  Zeko, N.
  

  ---

  
  Nije vego, vego nego
  (izdvojeni komentari):
  

  ---

  
  (“Za Bosnu je uradilo više 500 mudžahedina dobrovoljaca koji su bili u sastavu Armije, a koja je brojala 300 000 pripadnika, nego kompletan Hrvatski narod…” (Zlatni ljiljan 20.06.2005. 01:34)
  

  ---

  
  A kako (...) tumačiš morbidnost da se ulice u čisto muslimansko bošnjačkim gradovima zovu po okupatorima odn. po onima koji su ubili zadnjeg našeg kralja kao npr sultan Ahmedova i sl.? Ili kako tumačiš činjenicu da su se u zadnjem ratu brigade hvo-a zvale Tvrtkova, Stjepana Tomaša i sl, a muslimansko bošnjačke Mehmeda el Fatiha i sl. ? ( 03.04.2005. 21:01)
  

  ---

  
  " ... (Gotovina je) oslobodio više Bosne i hercegovine nego svi bošnjački generali zajedno i zato mu (...) treba odati priznanje i, ako ništa, poštovati ga..." (Mato 14.03.2005. 20:15)
  

  ---

  
  
  

  ---

  
  
  
  
  * PREPORUČUJEMO S DRUGIH STRANICA * kliknite na naslov * PREPORUČUJEMO S DRUGIH STRANICA * kliknite na naslov *
  
  
  
  

  ---

  
  Puljić:Komšića nije izabrao narod
  

  ---

  
  -Svi hrvatski aduti
  

  ---

  
  -Zločini nad Hrvatima sustavno prikrivani
  

  ---

  
  -Bugojno: načelnik sprječava registraciju udruge logoraša
  

  ---

  
  

  Ja bosiljak sadih
  meni Fridrih Niče ...

  
  (pjesme uskopaljskih pjesnika)
  

  ---

  
  Pisanca mrtvačka
  
  

  Dan od ognja strašnom silom
  Razrušit će svit pepelom:
  David pravi sa Sibilom.
  
  Kolik trepet tad će biti
  Kad će nagli sudac priti,
  Sve potanko razviditi.
  
  Trublja čudni zvekne zukom,
  Po svi grobi strašeć bukom,
  Sbere prid sud svih jaukom.
  
  Smrt I narav uzčude se
  Kada mrtvi ustanu se,
  Da njih dila razvide se.
  
  Knjige će se otvoriti
  U kih će se sve viditi
  Kako će se svit suditi.
  
  Sudac dakle kada side,
  Sva otajna tad se vide,
  Ništar skrovno ne odtide.
  
  Što ću grišnik tada reći,
  Ali k komu ću tad priteći
  Gdi će drhtat vele veći.
  
  Kralju strašne veličnosti,
  Ki shranjuješ tu nje dosti,
  Srani me, vrutče ti milosti.
  
  Mili Isuse, spomeni se
  Da ti za me uputi se,
  Ta dan na me posmili se.
  
  Ištuć mene trudan side,
  Rad grišnika na križ pojde,
  Zaman ta trud da ne pojde.
  
  Pravi Sudče osvećenja,
  Da mi stvori odpuštenja,
  Pri vrimena razsuđenja.
  
  Kako krivac uzdahnjujem,
  Radi griha oblidnjujem,
  Smil se mojim jur molenjem.
  
  Koji Mariju odrišio si,
  Razbojnike uslišio si,
  Ufanje podilio si.
  
  Nisam grišnik ja dostojan,
  Da ti stvori dobrovoljan,
  Da ne žge me vični oganj.
  
  Meju ovcami misto zajmi,
  Meju kozlići stat ne daj mi,
  Postavi me na desnu s vami.
  
  Kad osudiš jur proklete,
  Ognjem vičnji gor će šćete,
  Tad me stavi meju svete.
  
  Molim ti se tad priklono,
  Pozri srdce moje pokorno,
  Ter me usliši dobrovoljno.
  
  Mnogo plača tad postane,
  Strašni drhat srdce gane
  Kada s praha mrtvac stane.
  
  Kad se osudi čovik krivi,
  Ti mi prosti, Bože živi,
  Ne osud me vičnjemi gnivi.
  
  Daj mu Bože Gospodine,
  Vičnji pokoj za tvoje ime,
  Isukrste, sine Marije. Amen.

  
  Ivan Bandulavić (Uskoplje, 1591.(?) - sredina 17. st.)
  
  Nedjelja
  
  

  Samo nedjelja ispuni naš dom.
  Tu su sestre i starija mi braća,
  Svatko po dio sreće, nedjeljom
  Donese u obitelj kad se vraća.
  
  Otac, svakako, dođe s terena
  Pa mu se baka na leđa žali:
  mi gledamo kad će svakog trena
  započeti s njom da se šali.
  
  A mama rasprema vedra lica,
  sva je sretna od neke dobrote,
  zapovijeda oko sitnica.
  Slatke li nam nedjeljne divote!
  
  I svečani mir je u kući cijeloj.
  Djed mota škiju na stolcu,
  ukočio se u čistoj košulji bijeloj
  i nešto važno priča mom ocu.
  
  Nedjeljom je tjedan na vrhuncu
  Nedjeljom se nadamo gostima
  Nedjelja se pamti po suncu
  Nedjelja živi s radostima

  
  
  Frano Jezidžić (Glavice,1954.)
  

  ---

  
  Krećem na put
  
  

  Ničim izazvane
  u meni već davno
  doživljene i proživljene slike
  s vremena na vrijeme
  kao ponornice nalaze put
  do površine moje svijesti
  i nižu se – bez mojih želja – na nevidljivu vrpcu
  
  ... Hotelska soba u Petersburgu,
  obala Vrbasa iz djetinjstva,
  otok u blizini Irske,
  mlada Crnkinja u autobusu za Atlantu,
  groblje Sumpetra u sutonu,
  pijani vojnik u vlaku za Lisabon,
  motorkotač dobiven na nagradnoj igri...
  
  Duboko, vrlo duboko u meni
  skriveni doživljaji žive.
  Da ne stanem – DA SE NE ZAČAHURIM –
  krenem tražiti nove, meni dostupne,
  slike života...

  
  
  Miroslav Radić (Bugojno, 1960.)
  

  ---

  
  

  RUJAN JE u Uskoplju.
  Među golim zidovima brže se smrkava,
  na pustim ulicama svaka misao postaje ruševina.
  Iza nekog zida prizor pred kojim je teško
  suspregnuti drhtanje: zahrđala ukosnica,
  prljav zeleni sapun obavijen dlačicama,
  izlizana kožna narukvica koja je zadržala
  oblik sitne ruke i jeftini ženski sat. Kuca.
  Rujan je u Uskoplju.
  Bio je ožujak, a potom je bio kolovoz.
  U jedinom mjestu u kojemu kuće
  u potpunosti sliče ljudima
  koji u njima stanuju.
  I bio je rat, a onda su ljudi počeli umirati
  prirodnom smrću.

  
  
  Tomislav Šarić (Bistrica, 1967.)
  

  ---

  
  Laž
  
  

  Laž je međusobno proždiranje ljudi,
  natjecanje tko će komu više krvi popiti.
  Ljudi jedu ljudsko meso
  pod izgovorom da ga ispituju.
  Istina ne može ništa laži, jer ona zna za njene tajne!
  Kad nestane života
  istina će stavljati laž u epruvete,
  i tako će doći kraj
  međusobnom davljenju.

  
  (Ivo Tvrtković, Bugojno, 1952.)
  

  ---

  
  Na Vranici na visokoj gori
  
  

  Na Vranici, na visokoj gori,
  tri su orla gnijezdo savijala.
  Prvi or’o na visokoj grudi,
  gdje se sunce odmara u podne.
  Drugi or’o na visoku boru,
  gdje oblaci međ’ granama kruže.
  
  A treći se dugo dvoumio,
  cjelu goru tri put preletio,
  dvaput širom, a jednom poprijeko.
  Na kraju je gnijezdo napravio
  gdje se gora u Vrbas obara,
  odakle se sva dolina vidi.
  
  A kada se gora zapalila,
  prvi or’o dig’o se visoko
  sve do sunca i bijela dana,
  a drugi se međ’ oblake vin’o
  kao magla međ’ gole vrhove.
  
  Trećega je vatra ufatila,
  dok je gled’o gore u visine.
  Letio je zapaljenih krila,
  dok ga nije nemoć obuzela.
  
  A kad ga je nemoć obuzela,
  padao je dole u dubinu.
  Padao je dugo i duboko,
  kao pogled sa visoke gore.

  
  Josip Mlakić (Bugojno, 1964.)
  

  ---

  
  Žena
  
  

  Ženu mi naslikaj prijatelju
  Ženu na odru od uvela cvijeća
  U tami u iskrenju svijeća
  Tuđim očima ću je gledati
  Na oltar staviti
  Među anđele
  
  Ženu mi iskleši prijatelju
  U stijeni nad provalijom
  Tuđim rukama ću je milovati
  Dušu u kamen udahnuti
  Kamen oko vrata vezati
  I usnuti sretan
  Među školjkama
  
  O ženi mi pjevaj prijatelju
  O ženi nepoznatoj
  Pjesmu nek drugi slušaju
  Mojim ušima
  Pjesmi tvojoj će vjerovati
  Dok čekam trepereći
  Među zvijezdama

  
  Hrvoje Šenda - Pero (Uskoplje, 1945.)
  

  ---

  
  Legija
  
  

  Mnoštvo ljudi
  u velikoj povorci
  prođe.
  
  Unese strah, nemir,
  slutnju.
  
  Pogreb ili rat -
  ili nešto treće?
  
  Ništa.
  
  Tek tako
  mnoštvo ljudi
  u velikoj povorci
  prođe.
  
  I unese strah, nemir,
  slutnju.

  
  
  Zdenko Antunović (Bugojno,1960.)
  

  ---

  
  Uskoplje
  
  

  O kamenje i potoci
  čuvajte mi zrelo
  zemlje vam na kojoj
  pradavnu žrtvu činite
  čuvajte mi rekoh
  slatku djedovu krušku
  
  Možda da odem negdje podaleko
  da ne čujem plač majke
  da stvaram obraze drage
  i dva joj bedra objavljena
  skladbu tu ljubim
  
  Imam puno toga reći govorom otaca
  od nevještog napisa Etrurca na vazi:
  TRGOVAC DARUJE OVU METALNU VAZU
  JANU I JATURNI
  
  Ostadoh da govorim stoga
  o kamenje i potoci Uskoplja
  čekam da u očevom bunaru
  bućne moja sjenka
  otežala pijavica

  
  
  Antun Lučić (Bugojno, 1958.)
  

  ---

  
  

  Priče:

  
  

  ---

  
  S. Džalto: Šarac
  J. Mlakić: Frankfurtska multimedija
  J. Mlakić: Bol, Novi svijet
  

  ---

  
  
  

  ---

  
  Ukoliko imate saznanja da sam na uskoplje.blog.hr upotrijebio neki slikovni (ili neki drugi) materijal, te time prekršio autorska ili slična prava, molim Vas da mi na to skrenete pozornost.
  Hvala na suradnji.
  

  ---

  
  Copyright © 2004.-2005. uskoplje.blog.hr
  Korištenje objavljenih pisanih radova u cjelini ili dijelovima dopušteno je samo uz izričito navođenje uskoplje.blog.hr kao izvora
  

  ---

  
  uskoplje.blog homepage
  

  ---

  
  adresa
  adresa
  

  ---

  
  
  
  
  Želite li objaviti na ovim stranicama neku vijest ili, pak, najaviti neki događaj vezan za Uskoplje pišite nam na gornje adrese - uskoplje.blog.hr – OKUS USKOPLJA
  
  
  
  
  

  USKOPALJSKA PREZIMENA:

  
  
  - ALVIR
  Alviri su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Zadra. Razmjerno najviše Alvira u proteklih sto godina rođeno je u Zemuniku Donjem kraj Zadra, gdje se svaki trideseti stanovnik prezivao Alvir. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Alvira u oko pedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četrdeset, pa se njihov broj do danas učetverostručio.
  Najveća dva migracijska pravca Alvira u prošlom stoljeću zabilježena su iz Bosanske Gradiške (BiH) i BugojnA (BiH) u Zagreb.
  Alviri su prisutni u deset hrvatskih županija, u ukupno 19 općina i 22 naselja, znatno više u urbanim sredinama (72%).
  Danas ih najviše živi u Zagrebu (45), Zemuniku Donjem kraj Zadra (45), Zadru (25), Samoboru (10) i u Koprivnici (7).
  

  ---

  
  - AREŽINA
  Arežine su velikom većinom Hrvati, dobrim dijelom iz Srednje Bosne, a u manjem broju su i Srbi. Razmjerno najviše Arežina u proteklih sto godina rođeno je u srednjebosanskoj općini Kupres. U Hrvatskoj danas živi oko sto Arežina u oko četrdeset domaćinstava.
  Arežine su prisutne u deset hrvatskih županija, u ukupno 16 općina i 19 naselja, znatno više u urbanim sredinama (76%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (40), Čaglinu kraj Pleternice (10), Segetu Vranjici kraj Trogira (8), Kninu (6) i u Osijeku (5).