S biskupskim štapom i mitrom u skopaljskoj župi...
Dogodilo se na današnji danDok je boravio na Paloču, biskupu je došao ugledni Skopljak Osman Alaj-beg moleći ga za ozdravljenje od duševnih boli i opsjednutosti... Na današnji dan daleke 1779. godine biskup fra Marko Dobretić započeo je svoj treći kanonski pohod Bosanskom vikarijatu upravo sa župom Uskoplje na području koje je boravio od 30. travnja do 4. svibnja 1779 godine. U Uskoplje je došao s provincijalnim definitorom fra Stjepanom Jajčaninom i bratom laikom fra Matejom. Kako u svojoj monografiji o Uskoplju piše Ante Škegro, zadržali su se u Bistrici, gdje je biskup s okupljenim svijetom molio i blagoslovio puk. Prenoćio je u nekoj osmanlijskoj kuli kojoj je najamnik bio neki Marko Jurletić. Za naredni 1. svibnja, na blagdan sv. apostola Filipa i Jakova, odredio je da se svećenici okupe u Vilić Polju, kamo je i puk izdaleka pristizao. U katoličkom groblju u Vilić Polju služio je sv misu. Poslanice i evanđelja je dao pjevati na hrvatskom jeziku, što je bio davni običaj u Skopaljskoj župi. Propovijedao je o sv krizmi i o silasku Duha Svetoga nad apostole. Potom je na konjskom sedlu, koje mu je služilo kao biskupski tron, s albom, štolom, prsnim križem, biskupskim štapom i mitrom krizmao 231 osobu. Oko 19.00 sati je, vrlo iscrpljen otišao na odmor u dosta udaljenu štalu nekog Ilije Kneževića, a potom se, u strahu od Turaka, prebacio u Voljice do kuće pobožnog Franje Juričevića koji je bio izgradio kućicu za skopaljskog svećenika. 2. svibnja se vratio na mjesto gdje je bio prethodni dan, ponovivši isto što i jučer, krizmavši još 56 duša. Potom je opet otišao u onu štalu kao dan ranije, pa se u strahu od Osmanlija, vratio u župnu kućicu. 3. svibnja svećenici su se pred biskupom zaputili na Paloč. Na Paloču je biskup krizmao 26 osoba i od javne ekskomunikacije pred cijelim pukom odriješio još dvoje. Kad je sve završio, zaputio se do kuće nekog Petra Lončine gdje je za okrjepu pojeo dva jaja. Tamo mu je došao ugledni Skopljak Osman Alaj-beg moleći ga za ozdravljenje od duševnih bolesti i opsjednutosti. To je biskupa ganulo, pa je nad njim molio. Kad je odbio primiti nagradu, Osman Alaj-beg je prionuo uz katoličku vjeru I zatražio da prijeđe na katoličanstvo, što bi samome biskupu kao i cijelom katoličkom puku Uskoplja nanijelo mnogo poteškoća. Poslije ovog slučaja biskupu su s istim molbama navalili dolaziti i brojni drugi muslimani. Potom je 4. svibnja na oltaru podignutom kod gostionice (vjerojatno hana) služio sv misu i poučavao puk u katekizmu, kršćanskoj vjeri, primanju sv sakramenata, o svećenicima i dr.. Na kraju je ispitivao svećenika, pregledao župne knjige iz kojih je i prepisao podatke o uskopaljskim katolicima. Prema njegovu izvješću od 2. lipnja 1780. godine u Uskoplju je, bez Kupreške visoravni, od 7. svibnja 1776. do 4. svibnja 1779 godine bilo: krštenih 310, vjenčanih 56, umrlih 77, pričešćenih 1.254, nepričešćenih 724 itd.. (05) |
Zapravo sam tražio Boga...
Gdje su i što rade (48): Branko ČageljUskoplje.blog.hr želi biti, između ostalog, i svojevrsno virtualno okupljalište Uskopljana, pa, u tom smislu, povremeno donosim i raznovrsne informacije o Uskopljanima koji žive izvan Uskoplja. Dakako, ne odvija se to ni po kakvu sustavu, već, jednostavno onako kako na informacije o Uskopljanima sam nailazim. Uskopljanin kojega danas predstavljam novak je na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove... Rođen sam 6. siječnja 1983. u Bugojnu, BIH, kao drugo od šestero djece u vjerničkoj obitelji od oca Perice i majke Ivke, rođene Gavrić. Kršten sam u župi Sv. male Terezije koja se nalazi u Bistrici kraj Uskoplja. Tu je jedno vrijeme na župi bio pokojni velečasni Bulić koji je jako cijenio isusovce. A znali su često doći k nama na župu tako da je tu bio i moj prvi susret s njima. Završio sam treći razred osnovne škole kada smo se g. 1993., zbog ratnih strahota, morali seliti. Pošli smo u Dubrovnik gdje je moj otac dugo godina i radio i umro 2006. Tu sam primio sakramente svete pričesti i svete potvrde. Bio sam i ministrant. Završio sam srednju trgovačku školu, a tijekom mladenaštva tražio sam koji je smisao moga života? Koji je moj cilj? Zapravo sam tražio Boga. Često sam znao i zalutati u tome traženju po raznim stranputicama. Ali dragi me je Bog prvi našao tako da sam poslije toga susreta sa živim Bogom potpuno predao njemu svoj život. Više sam se aktivirao u župi; uz svakodnevni posao i življenje sakramenata u meni se javio poziv za redovničkim životom. Najviše mi je u ostvarenju toga poziva pomogao p. Sremić kojemu sam išao na sv. ispovijed i na razgovore. Od srca mu na tome zahvaljujem. Preko njega sam došao u Opatiju, gdje sam bolje upoznao Družbu kao aspirant tijekom deset mjeseci. Na kraju bih zahvalio svim patrima koji su mi pomogli na mome duhovnom putu. I dalje se preporučam u molitve. |
Uspjeh uskopaljskih karataša
Šest medalja...Karataši KK"USKOPLJAK" na turniru održanom u nedjelju 25. travnja 2010. godine u Konjicu (2. kolo dječje karate lige regije Hercegovina za 2010.g.) zabilježili su značajan rezulatat. U konkurenciji karataša iz 20 klubova iz cijele BIH, Uskopljani su osvojili 3 zlatne, 1 srebrenu i 2 brončane medalje. 1.FILIP SLIPAC-zlato borbe 2.ANA TOPIĆ-zlato kate i bronca borba 3.IVANA HERCEG-zlato kate 4.IVAN TOPIĆ-srebro borbe 5.KRISTINA JURČIĆ-bronca kate Čestitamo! |
Ukradena mina
Iz današnjeg policijskog izvješća:Dana 26.04.2010. godine, oko 09,00 sati, Nijaz Dž. iz Mostara, uposlenik deminerske firme „Mrud“, d.o.o Ljubuški je prijavio Policijskoj stanici Gornji Vakuf - Uskoplje, da je u noći 25/26.04.2010. godine, u naselju Milići, općina Gornji Vakuf - Uskoplje, gdje se vrši deminiranje terena, počinjena krađa jedne protupješadijske mine „PMA“ i jedno kumulativno punjenje od „RPG“-a, koji su prethodnog dana (!?) izvađeni iz zemlje. Očevid su obavili istražitelji policije Policijske stanice Gornji Vakuf - Uskoplje. Istraga je u tijeku. |
Đe si sudac, kućo stara?
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST ŽO HDZ BiH ŽUPANIJE SREDIŠNJA BOSNAŽupanijski odbor HDZ BiH Središnja Bosna konsterniran je nastavkom pravosudne farse i nastavka skandaloznog postupka Sudskog vijeća Suda BiH, odjel za ratne zločine koji se vodi u predmetu počinjenog ratnog zločina nad pripadnicima HVO Bugojno, zatočenicima logora Stadion NK Iskra i civilima hrvatske nacionalnosti, a posebice prikrivanja i negiranja počinjenog ratnog zločina. Poslije odluke Suda BIH pri ispitivanju „svjedoka“ Dževada Mlaće, predsjednika ratnog predsjedništva Bugojna, u vremenu počinjenih ratnih zločina nad Hrvatima Bugojna, pod njegovim „predsjedanjem“ da prekine svjedočenje : „dok ne dobije pravnog savjetnika koji će ga zaštititi da se pri svjedočenju ne izloži krivičnom gonjenju“. Sudsko vijeće vođeno istom „logikom“ je prekinulo ispitivanje Selme Cikotića, svjedoka obrane jednog od optuženih za zločin nad Hrvatima u Bugojnu, kako se ne bi izložio krivičnom gonjenju. “Imajući u vidu pitanja na koja ćete odgovarati, donijeli smo odluku da vam postavimo pravnog savjetnika jer samo tako mogu biti zaštićeni vaši interesi. Iskoristili smo tu zakonsku mogućnost jer nemate pravnu naobrazbu”, kazao je Davorin Jukić, predsjedavajući Sudskog vijeća. Zar poslije Mlaćinog „svedočenja“ i konstatacije iz njegovog ratnog rokovnika : “Ne smijemo imati zvanično zarobljenih civila, a tajno, ekstremni dio zarobljenih vojnika treba da se likvidira.” I priznanja Selme Cikotića, koji je tada obavljao dužnost zapovjednika Operativne grupe Zapad, čije je sjedište bilo u Bugojnu „da su ratni zarobljenici u Bugojnu povremeno bili korišteni kao “radna snaga”, a treba dodati i kao živi štitovi pri čemu su mnogi bili i ranjeni i priznanja da je znao za više lokacija logora u Bugojnu i on treba „pravnog savjetnika“. Pitamo se koga štiti Sud BIH, Odjeljenje za ratne zločine prekidajući suđenja i dodjeljujući „pravne savjetnike“ odgovornima za počinjene ratne zločine, kako se ne bi izložili krivičnom gonjenju. Štiti li time Sud ratni zločin!? Ako jeste i on je sudionik toga istoga ratnog zločina. Kako smo se već javnim priopćenjem obraćali Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, Uredu Visokog predstavnika i specijalnog izaslanika Europske zajednice u BIH, gosp. Valentinu Inzku, Vijeća za implementaciju mira u BIH (PIC). Predsjedništvu i Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, Misiji UN u BIH te svim ostalim relevantnim domaćih i međunarodnim institucijama, od kojih nitko nije reagirao, ovaj put ; Pozivamo Glavnog tužitelja Haaškog suda gosp. Serge Brammertz-a da prekine ovu pravosudnu farsu zbog nečinjenja i propusta, politizacije i negiranja ratnog zločina te donošenja sramnih i sramotnih odluka kao i pokretanje postupka i sankcioniranje članova Sudskog vijeća i Tužiteljstva BiH kao i žurno okončanje na pravu utemeljenog procesa. Uvjereni da su istina i pravda dostižni, te da ratni zločin nema zastare, a u ime Istine i Pravde, koja bi rasvijetlila sudbinu odvedenih i nestalih Hrvata Bugojna ponovno očekujemo vaše odgovore. Ako Sud žrtvama ne može dodijeliti „pravnog savjetnika“ najmanje što su zaslužili jeste PRAVDA ! |
Popis stanovništva
Dogodilo se na današnji danNa današnji dan, 22. travnja daleke 1895. godine u BiH je proveden treći popis stanovništva od ukupno četiri, koliko ih je za četrdesetogodišnje austro-ugarske uprave u BiH ukupno provedeno. Pučanstvo je popisivano po nacionalno – konfesionalnom principu, a popisivana su i sva naseljena mjesta, stambeni objekti, stanovi, planinske kolibe, stočni fond i dr.. Prema ovom popisu 22. travnja 1895. godine u kotaru Bugojno, koji je obuhvaćao praktično cijelu Skopaljsku dolinu živjelo je ukupno 30.824 stanovnika, od čega 13.479 muslimana, 9.928 Hrvata, 7.243 Srba, 107 Židova, 15 evangelika i 7 grkokatolika. Od prethodnog popisa, provedenog 1885. godine, židovska kolonija u Bugojnu povećala se na 72 člana, a pojavilo se i 9 evangelika i 5 grkokatolika. Ovaj popis donio je i brojno stanje po političkim općinama i seoskim općinama, pa, čitajući ih, možemo se susresti s nizom toponima za koje se danas malo zna ili gotovo uopće ni ne zna da su postojali. Tako su, recimo, prema ovom popisu, u Bojsku spadali i Derviši, Grizići, Malići, Mejići, Memići, Mirko i Seferovići. U Grnicu: Brijeg, Grnica, Kučine, Lepušine, Mratin, Oklaj, Privija, Rukavice, Tolović i Trbare. U Lužane: Glavaši, Lužani, Pustotina i Rosulje. U Ričicu: Ričica Donja, Ričica Gornja i Ričički Dol. U Pograđe: Galići, Han Pograđe i Šugine Bare. U Pidriš još i Han Trlica. U Boljkovac još i Sečin Han, a u Dobrošin još i Dobrošin Han. U Uzričje: Duša, Jelače, Mačkovac i Mračaj. U Vrse još i Gaj i Slivica. U Gračanicu još i Humac i Okolišće. U Skrte i Jazvenik, a u Crkvice još i Pale. U Seferoviće i Maškara. U Bistricu Lokavlje i Vuković, a u Hrasnicu Hrasnica Donja i Hrasnica Gornja. U Mošćane: Osojnica, Osredak, Ploča Han i Teletovina. U Sarajvilić: Gaj, Vilić-polje i Volari. U Draževdol još i Luke, Pajić Polje i Tavnice. U Pernice još i Laze. U Vaganjac još i Stražica. U Voljice Gornje još i Pale (Raduša) i Zaklopci. |
Specijalka Tornjaka na Makljenu
Subota, 24. travnja, kod Babe Janje na Makljenu...U Rami će se, već tradicionalno, i ove godine održati specijalna izložba pasa, „SPECIJALKA TORNJAKA RAMA 2010“. Uz blagoslov krovne kinološke organizacije u BiH Unije Kinoloških Saveza u BiH, koja im je i ove godine povjerila organizaciju izložbe, iz Kinološkog kluba Tornjak, Rama, članovi kojega su i vlasnici pasa iz Uskoplja, pozivaju sve zainteresirane vlasnike tornjaka, kao i sve ljubitelje pasa, da dođu da na druženje 24. travnja o.g. na Makljen, kod Babe Janje. |
Uskopljani na VIII. susretu liturgijskih zborova
Rekordan broj sudionika...U subotu, 17. travnja, u sarajevskoj prvostolnici Presvetog Srca Isusova održan je VIII. susret liturgijskih zborova Vrhbosanske nadbiskupije. Susretu se prijavio rekordan broj sudionika, 22 zbora s preko 600 pjevača iz cijele Nadbiskupije: od Brčkog do Uskoplja. Zbog objektivnih razloga, zborovi iz Maglaja, Bistrice kod Žepča i Kaknja otkazali su dolazak. Brojne nazočne najprije je pozdravio vlč. Marko Stanušić, nadbiskupijski koordinator za crkveno – liturgijsku glazbu. Svetu misu, uz desetak svećenika – suslavitelja, u ime nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića, predvodio je vrhbosanski kanonik mons. dr. Mato Zovkić. Svoju nadahnutu propovijed bazirao je na pripjevnom psalmu br. 100: «Kliči Gospodinu sva zemljo! Služite Gospodinu u veselju». «Liturgijska glazba je sastavni, integralni dio svečane liturgije. Ona je u službi liturgije i daje značenje našim obredima, ponajviše u sv. misi. Naša misa je valjana i kad nema pjevanja, ali, pjevanje čini liturgiju svečanijom, bogatijom i cjelovitijom… Glazba povezuje sveto i lijepo. Vi ste kao pjevači u liturgiji pozvani to dvoje: sveto i lijepo uvezivati. Glazba također izražava događajnost liturgije. Ona oživljava liturgijske tekstove, odnosno Riječ Božju», naglasio je između ostalog u propovijedi mons. Zovkić. Nakana ovih susreta je prije svega obogaćenje naših župnih zajednica novim pučkim i koralnim misama i popijevkama. Gregorijanski koral je najstarije i najčasnije crkveno pjevanje. Stoga, «Crkva smatra da je gregorijansko pjevanje svojstveno rimskoj liturgiji; ono dakle u liturgijskim činima, uz jednake uvjete, ima prvo mjesto» (Koncilska konstituciji o svetoj liturgiji Sacrosantum concilium VI. poglavlje, čl. 116). Imajući u vidu odredbe Crkve, ovaj put zborovi su za sv. misu kao «domaću zadaću» dobili naučiti ove koralne napjeve: VIII. koralnu misu «De Angelis» na latinskom jeziku, kao i druge koralne napjeve iz liturgijske pjesmarice «Pjevajte Gospodu pjesmu novu»: Žrtvi uskrsnici (PGPN 538), O dođi, Stvorče (PGPN 552), Salve Regina (PGPN 972)... Tijekom sv. mise zborovima je ravnao vlč. Marko Stanušić, regens chori sarajevske prvostolnice uz orguljsku pratnju katedralnog orguljaša prof. Danijela Žontara. Iza sv. mise voditeljima zborova podijeljene su zahvalnice, a nakon kraće stanke uslijedio je koncert sakralne zborne glazbe, gdje je svaki zbor po vlastitom izboru izveo dvije skladbe. Program koncerta je i ovaj put vodila Ana Dumančić, studentica III. godine Farmaceutskog fakulteta u Sarajevu. Susret je završio bratskim druženjem i okrjepom u prostorijama Vrhbosanske katoličke bogoslovije. (kta/m.s.) |
Istraživanje unutrašnjosti Vranice
Sudjelovali i gosti iz ZagrebaU organizaciji Speleološke sekcije i Gorske službe spašavanja iz Gornjeg Vakufa - Uskoplja tokom vikenda nastavljeno je istraživanje unutrašnjosti Vranice, u čemu su sudjelovali i gosti iz Hrvatske, članovi Speleološkog društva „Velebit“ iz Zagreba. Naglasak u najnovijim istraživanjima stavljen na izvor Kruščice te gornju i donju etažu špilje u Krupi. Ronioci su završili istraživanje oko 500 podvodnih kanala na izvoru Kruščice, čija ih je bistrina oduševila. Također, na gornjoj etaži istraženo je oko 1.000 metara krupljanske špilje. |
Radovi u Gmićima
Kratka obavijestJutros su kolnici pretežno mokri i skliski, a na dionicama uz riječne tokove i u kotlinama magla mjestimice smanjuje vidljivost, stoji u jutrošnjem izvješću o stanju na putevima. Sporije odvijanje prometa zbog radova očekivati je, između ostaloga, i na cesti M-16, između Prozora i Uskoplja (kod naselja Gmići), a oni koji se tijekom dana upute dalje ovom cestom, zastoje mogu očekivati i na dionici Prozor - Jablanica. Na ostalim cestama oko Uskoplja ne bi trebalo biti većih zastoja. |
Trijumf Eve Pilić u Busovači
Uvjerljivo najbolja...Prvo mjesto na dječjem festivalu MAK, koji je održan 17. travnja u Busovači već 16. put zaredom, uvjerljivo je osvojila Eva Pilić iz Uskoplja, koja je tešku i zahtjevnu pjesmu „Ima jedan svijet“ otpjevala s lakoćom nakon čega je nagrađena velikim pljeskom. I ove godine, festivalski bend MAK-a i parteći vokali učinili su večer posebnijom i ljepšom nego prethodnih godina. „ Mjeseci truda i pripreme, audicija, vježbe i sve ostalo kako bi večeras blo sve u najboljem redu i kako bi žiri i naša publika mogli uživati“, rekla je prije festivala Magdalena Marić članica Organizacijskog odbora. Treće mjesto osvojila je Monika Čavara iz Busovače s pjesmom „Tamo gdje je sve po mom“, a drugo mjesto osvojila je Busovljanka, Tea Marić koja je ujedno osvojila i glasove publike za pjesmu“Rodit ću ti kćer i sina“. Nagrade su ove godine simbolične ali ipak značajne, stakleni pokali, dječje igrače ali lijepi dojmovi i dobro druženje najvažniji su u cijeloj priči. Program MAK-a vodila je Ivana Janko iz Busovače, koja je prije nekoliko godina nastupala na ovom festivalu, a ujedno je sa Valentinom Ljubos iz Viteza pjevala publici dok je žiri na 16.-tom MAKu-u zbrajao glasove. Organizatori MAK-a su HKD Napredak Busovača i Osnovna glazbena škola Jakova Gotovca, PO Busovača, pokrovitelji su: Ministarstvo prosvjete, kulture i športa SBK-KSB i Općina Busovača, a medijski partneri kao i prošlih godina: TV KISS iz Kiseljaka i Radio Busovača. (Radio Busovača /uskoplje.blog.hr) |
Naknade...
List San će u narednim brojevima, na osnovu podataka Ministarstva za pitanja boraca i invalida obrambeno-oslobodilačkog rata Federacije BiH objaviti kompletan popisk onih koji primaju naknade za dobitnike najviših ratnih priznanja, invalidnine, te naknade za obitelji šehida i poginulih, koje se isplaćuju iz proračuna Federacije. Prenosimo popis koji se odnosi na našu općinu:
1 Bandić (Ivica) Miro 20/03/1960.; 2 Bandić (Anto) Pavo 15/10/1957.; 3 Batinić (Marko) Anto 09/10/1967.; 4 Batinić (Dragutin) Ivica 22/09/1963.; 5 Batinić (Pero) Josip 28/10/1963.; 6 Batinić (Marko) Zdravko 17/08/1955.; 7 Bilić (Tomko) Ivica 24/06/1963.; 8 Blakić (Blaž) Branimir 10/01/1974.; 9 Brića (Dervo) Ibrahim 01/05/1942.; 10 Budimir (Ante) Dragan 18/05/1969.; 11 Dujmović (Vinko) Pero 10/10/1972.; 12 Dumančić (Ivan) Marko 14/06/1965.; 13 Grubeša (Stipo) Zrinko 01/01/1969.; 14 Hadžiabdić (Ibrahim) Zinka 02/12/1947.; 15 Hajdarević (Numo) Ramiz 26/02/1963.; 16 Herceg (Franjo) Josip 17/06/1963.; 17 Jurina (Jerko) Branko 22/04/1971.; 18 Jurina (Mato) Ivka 21/07/1924.; 19 Karalić (Atifa) Dino 25/04/1986.; 20 Karač (Fadil) Fahrudin 01/08/1967.; 21 Katović (Stipo) Zvonko 00/00/0000.; 22 Katušić (Mato) Ivica 07/09/1961.; 23 Krajina (Ivo) Niko 11/04/1971.; 24 Kubat (Ivića) Nedeljko 13/06/1956.; 25 Kunkić (Ivan) Žarko 28/04/1962.; 26 Livajušić (Ivan) Anto 16/11/1968.; 27 Ljubunčić (DžAfer) Mustafa 12/06/1944.; 28 Martinović (Nikola) Ivica 14/10/1969.; 29 Matušić (Stipo) Zrinko 25/04/1959.; 30 Mejdandžić (Marko) Pero 12/10/1957.; 31 Milanović (Ahmet) šUhreta 04/01/1954.; 32 Mlakić (Tomo) Josip 24/01/1964.; 33 Musa (Alija) Tahir 01/05/1969.; 34 Nikolić (Karlo) Ljuban 01/06/1965.; 35 Omeragić (Ramo) Suad 28/07/1972.; 36 Orec (Stipo) Ljuban 19/05/1958.; 37 Perić (Stipo) Mato 13/10/1968.; 38 Petričević (Ivica) Stipo 16/11/1957.; 39 Pilić (Branko) Ljuban 11/07/1970.; 40 Pilić (Jozo) Pero 28/11/1959.; 41 Posavac (Ivo) Josip 19/10/1966.; 42 Prijić (Suad) Enis 31/10/1991.; 43 Prijić (Edhem) Munever 03/01/1966.; 44 Prijić (Ibro) Halil 29/01/1971.; 45 Prskalo (Karlo) Josip 04/10/1961.; 46 Sicaja (Ivan) Pavo 24/09/1949.; 47 Smajić (Huso) Zijada 10/11/1969.; 48 Tihak (Eso) Senada 02/01/1962.; 49 Tokić (Ivan) Zrinko 18/10/1960.; 50 Tomić (Anto) Ivica 09/06/1971.; 51 Trbara (Blaž) Fabijan 02/12/1958.; 52 Udovčić (Pero) Ivica 03/09/1957.; 53 Vukoja (Frano) Željko 14/10/1971.; 54 Zeko (Anto) Mato 23/09/1971.; 55 Šandro (Marko) Ilija 07/12/1967.; 56 Šarić (Jozo) Ivan 06/02/1956.; 57 Šupcić (Hazim) Senaid 24/12/1966.; 58 Žulj (Jozo) Josip 26/04/1954.; 59 Šljivo (Akif) Nevzeta 18/08/1964.; 60 Čaušević (Salih) Sead 11/05/1972.; 61 Ćehaja (Salih) Amir 30/03/1971.; 62 Čivćija (Nikola) Josip 08/03/1968.; 63 Čišić (Muhamed) Hasiba 07/12/1958. |
Josip Lagetar predsjednik općinske organizacije HSS-NHI
Izabrano vodstvo OO HSS-NHINakon obnoviteljske skupštine HSS-NHI u Gornjem Vakufu-Uskoplju održane 27. ožujka 2010. koja je izabrala 15 članova Općinskog odbora, u utorak 6. travnja 2010. održana je prva konstituirajuća sjednica. Na ovoj sjednici izabrano je vodstvo općinske organizacije G. Vakuf – Uskoplje. Za predsjednika je izabran Josip Legetar, dopredsjednik je Ivan Miličević dok je tajnica Antonija Perić. Prvoj sjednici nazočili su predsjednik Ž.O. Drago Džambas i ministar u vladi Središnje Bosne Anto Lozančić koji su naglasili svekoliku potporu radu općinskoj organizaciji kao i građanima Uskoplja. |
Zaštita Vrbasa
Sastanak u Jajcu...Jajce je bilo domaćin sastanka koji je okupio načelnike i gradonačelnika općina koje zajednički vezuje rijeka Vrbas. Inicijativu za zajedničko djelovanje u pravcu zaštite i iskorištavanja potencijala rijeke Vrbas pokrenula je Općina Jajce, a podržale su općine Gornji Vakuf - Uskoplje, Bugojno, Donji Vakuf, Kneževo, Mrkonjić Grad, Laktaši, Srbac i grad Banja Luka. Rijeka Vrbas veliki je prirodni potencijal za općine kroz koje protječe, značajan hidroenergetski i turistički resurs. Većina lokalnih zajednica pri donošenju razvojnih odluka nastoji postići kompromis između potrebe za očuvanjem prirodnih resursa i potrebe za njihovim stalnim iskorištavanjem. Iz tih razloga Općina Jajce inicirala je okupljanje cijeneći da se samo zajedničkim djelovanjem općina kroz koje protječe rijeka Vrbas mogu uskladiti procesi zaštite i iskorištavanja. Korito Vrbasa je deponija odpada, poseban izazov predstavljaju i industrijske i poslovne zone uz korito Vrbasa, obale nisu pošteđene divlje i nelegalne gradnje, regulacija korita tek djelimično je urađena u nekim od gradova, a važna pitanja vezana za Vrbas su i strateški važni elektroenergetski projekti planirani za gradnju na više lokacija vodotoka. Sve su ovo pitanja koja su povezala interese općina i grada Banja Luke za zajedničkim djelovanjem i nastupom u koordinaciji, te iskazivanjem spremnosti za čuvanje rijeke Vrbas. Tokom sastanka izneseni su i pojedinačni problemi sa kojima se susreću općine, te pozitivni primjeri iz prakse na boljoj zaštiti i čuvanju Vrbasa. Sastanak u Jajcu prvi je u nizu onih koji će uslijediti, a rezultirao je i nizom zaključaka. Između ostalog općine na Vrbasu u svojim proračunima za narednu godinu posebno trebaju planirati namjenska sredstva, sukladno svojim mogućnostima, za očuvanje Vrbasa, a sve općine na Vrbasu imaju interesa za zajedničko djelovanje prema sredstvima IPA fondova. Sudionici sastanka suglasili su se da treba formirati koordinacijsko tijelo, te proširiti broj sudjelovatelja s općinama, koje se naslanjaju na Vrbas ili imaju pritoke koje se ulijevaju u Vrbas. Potrebno je imati pod stalnom kontrolom opasne zagađivače, te poseban naglasak staviti na zbrinjavanje svih vrsta odpada od životinjskog, preko odpadnog motornog ulja i komunalnog odpada, a jedan od zaključaka sudionika sastanka u Jajcu je bio da se pokrene inicijativa na suzbijanju upotrebe plastične ambalaže na prvom mjestu zabrane upotrebe plastičnih vrećica uz podizanje eko svijesti građana. Već na sljedeći sastanak, koji treba biti održan u roku od mjesec dana, bit će pozvani predstavnici resornih ministarstava entiteta i Agencije za vodno područje rijeke Save. |
Gledate program Radio Uskoplja
Dogodilo se na današnji danNa današnji dan, 10. travnja 1993. godine, točno u podne Radio postaja Uskoplje započela je, na 92,1 Mhz, emitirati svoj program, koji je odmah naišao na veoma pozitivan prijem kod slušatelja u Uskoplju, ali i u susjednom Bugojnu, te dijelu Rame, a, osobito, kod branitelja. Tijekom 1993. i dijelom u 1994. godini Radio postaja Uskoplje prešla je granice vlastite čujnosti, pa su neke od emisija presnimavane, te emitirane na drugim radio postajama od Splita do brojnih gradova Herceg Bosne. U prvom dijelu 1994. godine u ovoj postaji snimane su i emisije za potrebe UNPROFOR-a koje su, potom, emitirane na većini radio postaja u Federaciji BiH. Prva postava Radio postaje Uskoplje ostala je na okupu negdje do ljeta 1994., a upravo iz tog perioda i potječe cijeli niz slušanih emisija (Zastave i releji, Linija fronte, Živjeti u Uskoplju, Vox populi, Santa Mahala, Super Andrija, serija razgovora s Titom i dr). Odlukom CRA od 12.10.2001. godine Radio postaji Uskoplje zapovjeđeno je da prekine emitiranje programa, budući da, kako je ocijenjeno nije zadovoljila minimum uvjeta za dobijanje dugoročne dozvole za emitiranje. No, stvarni prestanak emitiranja programa Radio postaje Uskoplje dogodio se, po svemu sudeći, mnogo ranije od ove odluke. Šteta! |
Dan HVO-a
ObljetniceSvim pripadnicima HVO-a čestitamo obljetnicu osnutka HVO-a, i sjećanje na slavne dane borbe pripadnika HVO-a za slobodu hrvatskog naroda u BiH i u Uskoplju. Neizmjerna hvala pripadnicima HVO-a koji su dali svoje živote, danas se se s dužnim poštovanjem sjećamo njihovih imena! Hrvatsko vijeće obrane (HVO) bilo je službena oružana snaga Hrvatske Republike Herceg-Bosne i glavna oružana snaga hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Osnovan je 8. travnja 1992. godine i taj dan se slavi kao Dan utemeljenja HVO-a. HVO je nakon Daytonskog mirovnog sporazuma definiran kao hrvatska komponenta Vojske Federacije Bosne i Hercegovine, a nakon reforme obrane 2005. godine, transformiran je u 1. pješačku (gardijsku) pukovniju, jednu od tri pukovnije u okviru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Iako unitaristi i građanski šovinisti u BIH danas osporavaju zasluge HVO-a činjenica je da su Hrvati u BIH opstali samo na onim teritorijima koje je kontrolirao HVO. Toliko o multietničnosti drugih Armija u BIH. (hercegbosna.org/uskoplje.blog.hr) |
Dogodine u Uskoplju!
Izuzetno zadovoljstvo pričinjava nam objavljivanje informacija o svim okupljanjima Uskopljana izvan Uskoplja, a, zbog njenog humanitarnog karaktera, osobito informacije o večeri naših ljudi u Beču. No, isto tako, željeli bismo da se i ovo bečko, a i sva druga okupljanja Uskopljana izvan Uskoplja ubuduće odvijaju pod jednim motom: Dogodine u Uskoplju!Pred sami Uskrs objavili smo poster 2. humanitarne večeri Uskopaljsko - bugojanske doline (Skopaljske doline!), ali zbog slabe čitljivosti objavljujemo ponovo njegov sadržaj. Druga humanitarna večer uskopaljsko - bugojanske doline održat će se u subotu, 24. travnja 2010. godine u T.U. Wien "Mensa" - Wiedner Hauptstrasse 8 -1, 1040 Wien U glazbenom programu nastupit će - Synt band (iz Uskoplja); - Stipica Jurčević (Pezin); - Mladen Radoš, koji će promovirati i svoj novi CD. Pored njih nastupit će KUD-ovi HKD Napredak iz Uskoplja i Bugojna, a posebni gosti večeri su svećenici Ilija i Tadija Ivoš. Sav prihod humanitarne večeri i tombole namijenjen je oboljelima: Ljiljana Sliško, Dragojela Jurić, Tomislav Jurleta, Marko Visković, Marija Jukić, Jela Eterović. Informacije i prodaja ulaznica u caffe-u Bon i na brojeve telefona 0664/122 42 79, 0650 / 822 83 90 i 0664/425 27 07 |
SRETAN USKRS USKOPLJE
|
|
Rajići iz Vaganjca, javite se
Poziv na susret Rajića za Gospojinu 2011.Naš vjerni posjetitelj i suradnik, Ante Rajić, koji je i sam bloger, uputio nam je, a preko nas i svim Rajićima i njihovim potomcima (svima onima čija je mama / tata, baba / did, prabaka / pradidovi Rajiuse / Rajici i ostale kombinacije) poziv da mu se jave u svezi organizacije obilježavanja 150. godišnjice dolaska Rajica na Vaganjac. Proslava ove vrlo vrijedne obljetnice po zamisli Ante Rajića trebala bi se održati na Gospojinu, 15. kolovoza 2011. godine, dakako, u Vaganjcu. Ante moli i poziva sve druge koji žele aktivno se uključiti u organizaciju ove proslave da mu se jave, a posebno na sudjelovanje poziva razne izvođače, glazbenike, recitatore, glumce.... Postoji i mogućnost organiziranja grupnih prijevoza. Svatko tko ima neke prijedloge u svezi organizacije ove hvalevrijedne proslave može se javiti inicijatoru Anti Rajiću na mail-ove: ararak2006@gmail.com ili anteraic@comcast.net, te na telefon/fax: ++19049280154 Ante očekuje da mu se Rajići i drugi jave u velikom broju. Istome se nadamo i mi! Nemojte čekati! |
< | travanj, 2010 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | |||
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 |