uskoplje

30.04.2007., ponedjeljak

26.04.2007., četvrtak

Sportski susret framaša Pođimo zajedno s pjesmom na usnama… riječi su pjesme kojom su mnogi mladi krenuli iz svojih župa put Uskoplja. Razlog tomu bio je sportski susret Frame Bosne Srebrene koji je u subotu, 21. travnja 2007, održan u župi Uznesenja BDM, Uskoplje/Gornji Vakuf. Susretu je nazočilo, zajedno sa svojim duhovnim voditeljima, tristotinjak mladih iz 11 župa: Busovače, Dubrava, Fojnice, Jajca, Kraljeve Sutjeske, Novog Šehera, Podmilačja, Rame/Šćita, Rumboka, Uskoplja i Vareša. Iako je ovo prvenstveno bio sportski susret, nije nedostajalo ni duhovnog sadržaja. Sve je započelo svetom misom u 11 sati koju je predvodio duhovni asistent Frame Bosne Srebrene fra Nikica Vujica, a svojom pjesmom uzveličao zbor Frame iz Uskoplja. Fra Nikica je u homiliji naglasio kako je srž, odnosno središte ovog susreta sveta misa koja je svojevrsni simbol zajedništva, a bit ovoga susreta nije u natjecanju nego u zajedničkom druženju. Također je istaknuo da je ovaj susret i određena priprava za skorašnji Susret hrvatske katoličke mladeži u BiH, koji će se održati 26. i 27. svibnja ove godine u župi Komušina. Nakon mise i duhovne okrepe, uslijedila je i tjelesna okrepa. Fra Krešimir Vukadin, mjesni župnik, pozvao je sve nazočne na zajednički ručak koji je bio pripremljen u obližnjem Domu svetog Ante. Tijekom ručka izvučeni su parovi i određen sustav natjecanja. Pošto su se svi i duhovno i tjelesno okrijepili uslijedilo je i natjecanje. Djevojke, koje su se natjecale u odbojci, bile su podijeljene u dvije skupine, a po dvije najbolje plasirane ekipe iz svake skupine igrale su polufinale. Nakon polufinalnih ogleda, finale su igrale djevojke iz Uskoplja i Busovače, a pobijedila je ekipa iz Uskoplja sa 2:1 u setovima (25:17, 23:25, 15:11). U borbi za treće mjesto, ekipa Rame pobijedila je ekipu iz Jajca. Konačni poredak natjecanja u odbojci: 1. Uskoplje, 2. Busovača, 3. Rama/Šćit,… Istodobno, dok su se djevojke natjecale u odbojci, dečki su se natjecali u malom nogometu. Ekipe su podijeljene na tri skupine. Tri prvoplasirane ekipe, te najbolja drugoplasirana, igrale su polufinale. Nakon polufinalnih ogleda, u finalu su se sastali ekipe Fojnice i Rame, a pobijedili su dečki iz Fojnice rezultatom 3:1. U borbi za treće mjesto ekipa iz Jajca bila je bolja od ekipe iz Novog Šehera pobijedivši ih s 2:0. Konačni poredak natjecanja u malom nogometu: 1. Fojnica, 2. Rama/Šćit, 3. Jajce,… Nakon proglašenja pobjednika, najviše razloga za zadovoljstvo imali su framaši iz Rame koji su ostvarili dobre rezultate u oba natjecanja, mada ni ostalima nije nedostajalo zadovoljstva, jer je cjelokupno natjecanje proteklo u opuštenoj i veseloj atmosferi. Dok su natjecatelji vodili borbu na terenu za što bolji rezultat, ostali članovi ekipa su na tribinama glasnim navijanjem i pjesmom nastojali uliti dodatnu snagu svojim favoritima. U tomu su se posebno istakli mladi iz Novog Šehera koji su neprestano navijali i za svoje, ali i za mnoge druge ekipe. Naposljetku su, izričući riječi hvale domaćinima – Uskopljanima, na srdačnom gostoljublju, te ostalim organizatorima na nesebičnom zalaganju da sve bude besprijekorno, svi s osmjehom na licu krenuli put svojih župa sa željom da idući ovakav susret u župi Dubrave (čiji su članovi izrazili želju da budu domaćini) bude još brojniji, a samim time i radosniji. (Izvor:bosnasrebrena.ba)

25.04.2007., srijeda

113 prvačića Kratka vijest U Osnovnoj školi (OŠ) "Uskoplje" u prvi razred u školskoj 2007/08. godini upisano je 113 učenika. Riječ je o djeci rođenoj 2000. i 2001. godine.

24.04.2007., utorak

Tanjug: U Bugojnu raste napetost između Hrvata i Bošnjaka U Bugojnu je održan hitan sastanak najviših muslimanskih vjerskih dužnosnika, kome je predsjedavao vrhovni poglavar Islamske zajednice Mustafa Cerić. Izražena je sumnja uobjektivnost Tužiteljstva BiH, na čijem je čelu Hrvat Jurčević... BUGOJNO – Sigurnosno stanje u Bugojnu je pogoršano, a međunacionalna napetost između Hrvata i Bošnjaka raste nakon što su prošlog tjedna u ovom gradu u Federaciji BiH uhićena dvojica Bošnjaka, bivši zapovjednici ratnih jedinica koji su osumnjičeni za zločin nad 26 hrvatskih intelektualaca, koji se od 1993. godine vode kao nestali. "Atmosfera u Bugojnu sve je napetija, posebno zbog činjenice da se akcije organa za provođenje zakona u vezi sa zločinima nad Hrvatima nastavljaju intenzivno, a Hrvati počinioci zločina nad Bošnjacima su još netaknuti", pišu i sarajevski bošnjački mediji, prenosi Tanjug. U Bugojnu je održan hitan sastanak najviših muslimanskih vjerskih dužnosnika, kome je predsjedavao vrhovni poglavar Islamske zajednice Mustafa Cerić, s kojega je poručeno da se u ova događanja u Bugojnu umiješala politika. Muslimanski vjerski službenici su izrazili sumnju u objektivnost Tužiteljstva BiH, na čijem je čelu Hrvat Marinko Jurčević, jer se u Bugojnu sada samo uhićuju Bošnjaci, dok zločini počinjeni nad 56 Bošnjaka u bugojanskom prigradskom naselju Vrbanja još ni jedan Hrvat nije odgovarao. Hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić hitno je zatražio od Tužiteljstva BiH sve informacije vezane za zločine nad Bošnjacima u Vrbanji, koji su se dogodili srpnja 1993. godine. (24.4.2007.-Pincom.info)

22.04.2007., nedjelja

Zločin u Trusini počinila je jedinica koja je došla iz Vakufa. Sve sami kriminalci Hakalović: Nisu me zanimale krvave pare u Trusini. Pobijeni su nedužni ljudi samo zato što su kod sebe imali nešto ušteđevine i zlata. Ubili su ih klasični pljačkaši. Zločin kojeg su počinile hrvatske postrojbe u selu Ahmići i zločin kojeg su počinile muslimanske postrojbe u selu Trusina kod Konjica dogodili su se istoga dana (16. travnja 1993.). Za zločin u Ahmićima Hrvati su pribijeni na stup srama, a zločin u selu Trusini jedva da se i spominje u medijima u BiH i Hrvatskoj. Haaški optuženik, general Slobodan Praljak u svojoj knjižici iznio je u svezi s tim zanimljiv podatak. Naime, i on je uočio veliki nesrazmjer u tretmanu ovih dvaju zločina u hrvatskim medijima, pa je u arhivu Hrvatske radiotelevizije potražio podatak koliko je u njenom programu puta spomenuta riječ Ahmići, a koliko puta riječ Trusina, i došao je do zaprepašćujućeg podatka: riječ Ahmići spomenuta je 998, a riječ Tusina samo 2 puta!!! Ponavljam, radi se o HRVATSKOJ televiziji! O zataškavanju zločina u Trusini u najnovijem Večernjaku govori i Haso Hakalović, zapovjednik Operativne zone Klis i 445. brdske brigade. Dakako, on spominje i odgovorne za zločin u kojemu su "pobijeni starci i starice koji ni po čemu nisu mogli ni zašto biti krivi", pa tako na pitanje novinarke Vesne Leto Prlić o počiniteljima zločina odgovara: Tu je bila jedinica koja je došla iz Vakufa. Sve sami kriminalci. Zapovijedao im je Seid Padalović. Bile su tu i jedinice Zulfikara Ališpage, poznatiji kao Zukini ... Zapovjednik Hakalović, najodgovornija osoba muslimanskih snaga u području Klisa, dakle, nedvosmisleno kaže da je strašni zločin u Trusini počinila "jedinica koja je došla iz Vakufa. Sve sami kriminalci." Ostaje nejasno jesu li ti "sve sami kriminalci" bili zapravo Vakufljani ili su bili jedna od mnogih postrojba muslimanskih snagau koja je u Uskoplje došla iz drugih mjesta s ciljem njegova zauzimanja? No, bilo kako bilo, ako je "jedinica koja je došla iz Vakufa, sve sami kriminalci" počinila zločin u Trusini, teško je povjerovati da je i tamo odakle je došla, dakle u Vakufu, činila nešto drugo osim zločina. Za nadati se je da će nakon zapovjednika Hakalovića odgovore na ova pitanja konačno dati i Tužiteljstvo BiH, a do tada pročitajte što Hakalović kaže. Zanimljivo je...

21.04.2007., subota

Obnova novih 13 kuća Kratka vijest Nakon što je početkom ove godine potpisala ugovore sa 64 osobe hrvatske nacionalnosti s područja Uskoplja, na osnovu kojih će biti finanirana obnova njihovih kuća, Vlada Republike Hrvatske osigurala je novih 13 donacija, koje će omogućiti obnovu istog tolikog broja kuća uskopaljskih Hrvata. (Onasa)

20.04.2007., petak

Prometna nezgoda u Voljevcu Iz današnjeg policijskog izvješća: Dana 19.4.2007. godine, u mjestu Voljevac, općina Gornji Vakuf/Uskoplje se dogodila prometna nezgoda u kojoj je vozač Bakir Z. iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja sa vozilom marke “Passat”, registarskih oznaka 728 E 914 sletio sa ceste. U nezgodi je teže tjelesne ozljede zadobio pomenuti vozač i saputnik Halil H. iz Rame, a lakše Alija R. iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja. Na vozilu je nastala manja materijalna šteta. Očevid su obavili istražitelji krim. police Policijske uprave Bugojno. Istraga je u tijeku.

19.04.2007., četvrtak

Jedno ministarsko mjesto za kandidata iz Uskoplja Predsjedništvo županijskog HDZ-a u Uskoplju... U sklopu svojih planiranih aktivnosti Predsjedništvo Županijskog odbora HDZ BiH Županije Središnja Bosna koje je predvodio predsjednik ŽO HDZ BiH ŽSB gosp. Anto Spajić 17. travnja 2007. godine boravilo je u posjeti Općinskom odboru HDZ Uskoplje i općini Gornji Vakuf – Uskoplje. Domaćini ovome posjetu bili su Predsjednik Općinskog odbora HDZ Uskoplje gosp. Zrinko Tokić i načelnik općine Gornji Vakuf – Uskoplje gosp. Marinko Krajina. Predsjednik Općinskog odbora upoznao je goste sa organizacijom Općinskog odbora. Težište je stavljeno na rad sa članstvom i temeljnim organizacijama kao i izdavanje novih članskih iskaznica za članove HDZ. Načelnik općine gosp. Krajina je istakao tešku gospodarsku i socijalnu situaciju na području općine navodeći da se na burzi rada nalazi 3400 osoba, da na području općine radi 2300 osoba. Primjetan je trend odlaska mladih ljudi sa područja općine i traženje posla u zapadnoeuropskim zemljama i Republici Hrvatskoj. Iskazao je svoje nezadovoljstvo odnosom ministara iz reda HDZ prema općini Gornji Vakuf – Uskoplje jer preko njih u objekte infrastrukture na prostoru općine Gornji Vakuf – Uskoplje nije došla niti jedna marka. Predsjednik Županijskog odbora upoznao je Općinski odbor HDZ Uskoplje sa pregovorima oko implementiranja rezultata izbora za Županiju Središnja Bosna gdje stranke sa hrvatskim predznakom nastupaju kao tim i traže da u Vladi Županije Središnja Bosna Hrvati zadrže 4 ministarstva i predlože ministra iz reda srpskog naroda dok bi Bošnjaci zadržali Predsjednika Vlade i 3 ministarstva. Zbog loše zastupljenosti kandidata HDZ iz Uskoplja u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti od Županijskog odbora i Predsjedništva HDZ BiH zahtjeva se jedno ministarsko mjesto za kandidata iz Uskoplja po prijedlogu Općinskog odbora. Članovi Općinskog odbora HDZ su informirani da je X. Sabor HDZ BiH zakazan za 11. i 12. svibanj 2007. godine u Mostaru. (Izvor:hdzbih.org)

18.04.2007., srijeda

Na Trnovači ukraden automobil Nakon relativno dugog vremena u današnjem policijskom izvješću bilježi se krađa automobila na području naše općine: Dana 17.4.2007. godine prijavljeno je Policijskoj stanici Gornji Vakuf-Uskoplje da je u noći 16./17.4.2007. godine u mjestu Trnovača, općina Gornji Vakuf-Uskoplje ukradeno vozilo marke “Passat”, registarskih oznaka ST-301-NE, vlasništvo Ivice K. iz Splita, RH. Očevid su obavili istražitelji OKP-a Policijske uprave Bugojno. Istraga je u tijeku.

17.04.2007., utorak

U Mlaćinoj kući pronađena ratna arhiva općine Bugojno Činjenica je da su sljedeći u lancu odgovornosti nakon uhićenja Gasala, Kukavice, Hadžića i Dautovića ratni zapovjednici 307. motorizirane brigade Armije BiH Faruk Aganović Jupi i Abdulah Jeleč te ratni bugojanski načelnik Dževad Mlaćo i zapovjednik Operativne skupine Zapad Selmo Cikotić koji je nedavno izabran za ministra obrane BiH. U sklopu akcije SIPA-e jučer je pretresena kuća ratnog bugojanskog načelnika Dževada Mlaće, a u njoj je nađena cijela ratna arhiva općine Bugojno. On je uz aktualnog ministra obrane Selmu Cikotića sljedeći u lancu odgovornosti za zločine nad bugojanskim Hrvatima. Zbog optužbi da su počinili zločine nad Hrvatima u Bugojnu te hrvatskim ratnim zarobljenicima tijekom 1993. i 1994. godine, pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu SIPA-e jučer ujutro su po nalogu Tužiteljstva BiH na području općine Bugojno slobode lišili bivšeg pomoćnika za sigurnost zapovjednika 307. motorizirane brigade Armije BiH Enesa Handžića i ratnog načelnika MUP-a u Bugojnu Senada Dautovića. Odmah po uhićenju Handžić i Dautović prebačeni su u pritvorsku jedinicu Suda BiH, gdje će čekati daljnju odluku Suda BiH. Potvrdio nam je to glasnogovornik Tužiteljstva BiH Boris Grubešić. Po njegovim riječima, djelatnici SIPA-e jučer su pretresli i nekoliko objekata na nekoliko različitih lokacija. – Više vam u ovom trenutku u cilju istrage ne mogu otkriti – izjavio je Grubešić. Neslužbeno doznajemo da su pretresi obavljeni na području općina Bugojna i Zenice, a riječ je o zgradi MUP-a Zeničko-dobojske županije (pod čijom je ingerencijom tijekom rata bila i Policijska uprava Bugojno), zgradama policije i općine u Bugojnu, Domu zdravlja. Uhićenje Handžića i Dautovića logičan je nastavak istraga o zločinima nad Hrvatima Bugojna koje vodi Tužiteljstvo BiH, a na temelju kojih su potkraj prošlog mjeseca uhićeni i zapovjednik logora Stadion Nisvet Gasal i njegov zamjenik Musajp Kukavica. Enes Handžić rođen je 5. veljače 1960. godine u Donjem Vakufu. Iako je po struci diplomirani ekonomist od 1988. godine radio je u policiji. Nakon rata napredovao je u policijskom poslu te je od 1995. do 1999. godine bio ministar MUP-a u Srednjobosanskoj županiji. Tijekom rata bio je pomoćnik za sigurnost zapovjednika 307. motorizirane brigade. Naš je list nedavno objavio originalne naloge o prebacivanju hrvatskih ratnih zarobljenika iz bugojanskih logora te naloge o njihovu odvođenju na prisilni rad i kopanje rovova. Sve te naloge potpisivao je upravo Enes Handžić, iz čega nije teško zaključiti kako je on osoba koja zna i gdje su završili odvedeni i nestali Hrvati iz “bugojanske skupine” (od 26 odvedenih iz logora još se traga za tijelima 20 hrvatskih zatvorenika). Po svjedočenjima preživjelih logoraša, Handžić se isticao po okrutnom postupanju prema njima te bi, pored zapovjedne, trebao snositi i odgovornost neposrednog počinitelja zločina. Senad Dautović rođen je 23. srpnja1963. godine. Taj je vojni časnik tijekom rata bio načelnik MUP-a u Bugojnu. Skupina od 30-ak pripadnika HVO-a predvođenih zapovjednikom Stipicom Zelićem predala se ispred hotela Kalin u Bugojnu upravo Dautoviću. Uz pripadnike HVO-a u “Kalinu” je neko vrijeme bilo zatočeno i stotinjak hrvatskih civila. Pušteni su nakon nekoliko dana, koliko je bilo potrebno da im se kuće temeljito opljačkaju. Hoće li pronađeni materijali u pretresenim objektima, a posebno u kući ratnog bugojanskog načelnika Dževada Mlaće, pomoći u proširenju istrage i dovesti do novih uhićenja, u Tužiteljstvu BiH zasad ne mogu govoriti. Predali smo se Dautoviću i počela su zlostavljanja – Našli smo se u potpunom okruženju i morali smo se povući s obližnjeg položaja u selu Gaj. Došli smo do hotela “Kalin” i ondje se predali Senadu Dautoviću. On je tom prilikom izjavio kako niti jednom zatvoreniku ne smije faliti dlaka s glave. Mi smo se predali predvečer oko 19 sati, a iste večeri počela su fizička i psihička zlostavljanja zatvorenika. Stipica Zelić jedan je od 20 nestalih iz “bugojanske skupine”, a od nas koji smo se predali Dautoviću još četvorica su iz iste te skupine. Uz Stipicu Zelića to su i Anto Markulj, Mihovil Strujić i Jadranko Gvozden. Unatoč obećanju, Dautović nas nije zaštitio. Je li bio licemjer ili nije bio u stanju kontrolirati svoje podređene? To sada ima priliku objasniti na sudu – ispričao nam je jedan od preživjelih logoraša i svjedok zločina nad hrvatskim ratnim zarobljenicima u Bugojnu. (Večernji list)

16.04.2007., ponedjeljak

Uhićeni Handžić i Dautović Bugojanski dvojac odmah nakon uhićenja prebačen u Sarajevo Dvojica visokih bošnjačkih vojnih i policijskih dužnosnika iz razdoblja rata u Bosni i Hercegovini uhićena su pod sumnjom da su odgovorni za ratne zločine počinjene nad Hrvatima u Bugojnu. Glasnogovornik Tužiteljstva BiH Boris Grubešić potvrdio je u Sarajevu kako su po nalogu Odjela za ratne zločine tijekom dana uhićeni Enes Handžić, rođen 1960. godine i Senad Dautović, rođen 1963. godine. Obojica su nakon uhićenja prebačena u Sarajevo gdje će ih saslušati državni tužitelj. Senad Dautović je u ratnom razdoblju bio na dužnosti načelnika policijske uprave u Bugojnu, a Enes Handžić bio je pomoćnik zapovjednika zadužen za obavještajne poslove 307. brigade Armije BiH. (Hina/foto:bugojanci.ch)

13.04.2007., petak

12.04.2007., četvrtak

"Živi i mrtvi" konačno pred gledateljima Pretpremijerno prikazivanje zakazano za 14. travnja Antiratni dugometražni igrani film "Živi i mrtvi" rađen u koprodukciji Hrvatske i Federacije BiH pretpremijerno će biti prikazan 14. travnja u karlovačkom gradskom kazalištu Zorin dom, najavili su danas u Gradskoj vijećnici producent filma Domagoj Pavić i gradonačelnik Karlovca Miro Škrgatić. Pavić je rekao da će na pretpremijeri biti ministar kulture Federacije BiH Gavrilo Grahovac, u ime Vlade RH ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić, a kako je najavio, moguće je da bude i premijer Ivo Sanader. Za film "Živi i mrtvi" Pavić je rekao da je "svojevrsna revolucija u kinematografiji ovih prostora", jer zbog "izuzetnih vizualnih efekata i dinamike izgleda kao da je izašao iz holivudske produkcije". Film je stajao 8,7 milijuna kuna, a njegova se distribucija u hrvatskim kinima očekuje od jeseni. Producenti su Mainframe, Olimp i Uma iz Hrvatske te Porta produkcija iz BiH, a kooproducenti HRT i RTV BiH. Glumac Marinko Prga govorio je o sadržaju filmske priče kao dvije isprepletene ratne priče iz 1943. i 1993. u Bosni i rekao da je njemu osobno u 10 godina rada ovo najdraži film na kojemu je radio. (Hina/poskok.info)

11.04.2007., srijeda

"Trokut pozitivne energije" Uskoplje je malo mjesto: tek jednom-dvaput godišnje proizvede vijest zanimljivu za širu javnost, a, na žalost, u pravilu je to vijest za crnu kroniku. Uskopaljska sela spominju se još rjeđe, tek tu i tamo na stranice tiska zaluta kakva priča ili reportaža iz nekog od njih. Magazin Start u svom broju od 19. ožujka piše o trokutu pozitivne energije koji čine Boljkovac, Dobrošin i Voljevac, pa to svakako vrijedi zabilježiti: (...) Akciju asfaltiranja tri sela – Boljkovac, Dobrošin i Voljevac – provela su zajedno. Boljkovac i Voljevac su bošnjačka a Dobrošin hrvatsko selo. O svemu se ipak najlakše dogovaraju Boljkovac i Dobrošin, dok će mnogi ispod glasa reći kako u Voljevcu i nisu toliko aktivni: - Boljkovac i Dobrošin su sela u kojima kao da rata nije bilo po odnosima. Puno toga je bilo porušeno a sada je sve izgrađeno – objašnjava Šefik Milanović iz Boljkovca. Za Dobrošin ima samo riječi hvale: - Te su nam komšije kao da rata nije bilo. Tako su dobri ti ljudi. Kad je bilo primirje oni su imali malo više, svega i svačega, i odmah su nas ponudili: Šta vam fali? Kad smo pošli sa akcijom asfaltiranja zajednički smo krenuli. Slično kažu i u Dobrošinu. Na plastovima sijena u Dobrošinu zatekli smo Pavu Ramčića zvanog Šolaja, Vida Ramčića i Peru Šajina zvanog Lotro, kako su se redom predstavili: - Pucali smo jedni na druge a sad smo jedna mjesna zajednica. Čim je primirje nastalo incidenata nije bilo – kaže Vid i u šali dodaje – odma smo švercovali . Pavo smatra da je u selima za desetku, samo da je malo više posla. On sam je, naglašava, trudbenik: -Ja sam jedan trudbenik. Evo sad sam iz autobusa, vozim djecu u školu. Parkiro i uzo vile. Kako u svemu postoji i jedno ali, ni u Dobrošinu nije sve idealno: - Imamo 120 momaka, da nam je njih oženit obogatili bi se. Evo, on, prvi – pokazuje na Vida – nije oženjen. - A najjači je, skoro gazda u selu – dobacuje Pero. Pavo smatra kako su se i žene promijenile: - Ne može nać ženu koja bi radila vako ko ja, oće malo noktiće i ručne i nožne. Oće malo usnice, oće svašta. Pavo je, kaže, još uvijek mlad, '52. godište a ima četvero djece i 11 unučadi: - Vidi mi tamo žene Lucije, kreči jabuke, vidi je što dobro radi. Momci kad vide kako oženjene žene motaju oko sebe i komanduju neće da se žene. Na pitanje mota li njega Lucija oko sebe odgovara: - Mene? Pa ja imam ženu a isto ko da je i nemam, tako nam je lijep brak. - Pa ko onda kreči voćke – pitamo? - Bože moj, neka kreči, mora i ona nešto radit. Oženio se, kaže, iz svog sela: - Uvijek je bilo: beri zelje oko sebe. Uslikaj, deder, Vida, neka se vidi kako je valjan. Više...

10.04.2007., utorak

Radio postaja Uskoplje Dogodilo se na današnji dan Na današnji dan, 10. travnja 1993. godine, točno u podne na 92,10 Mhz Radio postaja Uskoplje započela je emitirati svoj program, koji je odmah naišao na veoma pozitivan prijem kod slušatelja u Uskoplju, ali i u susjednom Bugojnu, te dijelu Rame, a, osobito, kod branitelja. Tijekom 1993. i dijelom u 1994. godini Radio postaja Uskoplje prešla je granice vlastite čujnosti, pa su neke od emisija presnimavane, te emitirane na drugim radio postajama od Splita do brojnih gradova Herceg Bosne. U prvom dijelu 1994. godine u ovoj postaji snimane su i emisije za potrebe UNPROFOR-a koje su, potom, emitirane na većini radio postaja u Federaciji BiH. Prva postava Radio postaje Uskoplje ostala je na okupu negdje do ljeta 1994., a upravo iz tog perioda i potječe cijeli niz slušanih emisija (Zastave i releji, Linija fronte, Živjeti u Uskoplju, Vox populi, Santa Mahala, Super Andrija, serija razgovora s Titom i dr). Odlukom CRA od 12.10.2001. godine Radio postaji Uskoplje zapovjeđeno je da prekine emitiranje programa, budući da, kako je ocijenjeno, nije zadovoljila minimum uvjeta za dobijanje dugoročne dozvole za emitiranje. No, stvarni prestanak emitiranja programa Radio postaje Uskoplje dogodio se, po svemu sudeći, mnogo ranije od ove odluke. Šteta! (05.)

09.04.2007., ponedjeljak

Zastrašivanje bugojanskih Hrvata se nastavlja Uoči Uskrsa bugojanske ulice izlijepljene su plakatima aktivne muslimanske omladine... Predsjednica Općinskog odbora HDZ-a Bugojno Greta Kuna priopćila je da su u subotu na ulicama Bugojna osvanuli plakati časopisa aktivne islamske omladine SAFF, koji su, kako navodi, tendenciozno postavljeni kako bi možda zastrašili Hrvate Bugojance i svjesno oskrnavili spomen na branitelje. Zaboravljaju autori tih plakata da su njihovi očevi bili u zaleđu naših branitelja koji su prvi krenuli u obranu Bugojna. 1992. su veličali naše branitelje, divili se njihovoj hrabrosti, bili im zahvalni na srčanoj obrani Bugojna, a danas njihovi sinovi naše branitelje stavljaju pod stijeg fašizma, navodi se u priopćenju. Kad to ne bi bilo žalosno, bilo bi smiješno. Pa mi se od naših sugrađana ne možemo nadati čestitki za naše blagdane, zaključuje predsjednica Općinskog odbora HDZ-a Bugojno, te se pita nije li to metoda kojom bi se umanjila odgovornost uhićenih Bošnjaka koji su optuženi za stradanje Hrvata u Bugojnu. (Pincom/Fena)

08.04.2007., nedjelja

Čestitke I ovoga Uskrsa na našu adresu stiglo je mnoštvo Vaših čestitki - na kojima Vam se iskreno zahvaljujemo - od kojih ovom prilikom izdvajamo dvije. Prva čestitka je ona kulturne udruge Hrvatska uzdanica u kojoj se izvještava i o uspjehu akcije Uskrs i siromašnima: HRVATSKA UZDANICA USKOPLJE KAO ORGANIZATOR TRADICIONALNE HUMANITARNE AKCIJE ¨U S K R S I S I R O M A Š N I M A¨ zahvaljuje svima koji su pomogli da i ovogodišnja akcija bude vrlo uspješno provedena. Ove godine obradovali smo 13 obitelji u novcu i poklon - paketima namirnica. Akcija traje cijelu godinu. Slijedeći Uskrs će vrlo brzo doći. Sudjelujmo! U ime darovanih i članova Uzdanice zahvaljujemo podupirateljima i svima želimo SRETAN USKRS. Hrvatska uzdanica Uskoplje Druga čestitka pristigla je od dragih nam susjeda iz Rame: Sretan Uskrs želimo osobito onima koji su prikovani za bolesničku postelju, onima koji su sami i ostavljeni, povratnicima, onima izvan domovine koji sanjaju svoj zavičaj. S iskrenim Tomom ispovijedamo vjeru u Raspetoga: Gospodin moj, Bog moj! Pozdravljamo prijatelje našeg portala, prijatelje Rame i sve sugrađane, osobito one kojima patnja nije priznata, čija je dobrota ušutkana, čija je pravda zanijekana. Uvijek ima nade za novi početak, uvijek ima nade za ljubav i radost. Sretan Uskrs svima žele: Uredništvo Ramskog portala www.rama-prozor.info Damir, Ante i Danko

Uskrsnu kako je rekao... SRETAN USKRS SVIM POSJETITELJIMA USKOPLJE. BLOG.HR-a

04.04.2007., srijeda

120.000 KM za povratak prognanih, obnovu i razvitak Sa sjednice Vlade... Razmatrajući prijedloge Ministarstva prostornog uredjenja, obnove i povratka, Vlada naše županije je na svojoj 104. sjednici održanoj 3. travnja, između ostaloga, donijela Odluku o usvajanju Programa raspodjele sredstava poticaja povratka prognanih, obnovi i razvitku za 2007. godinu. Sredstva u iznosu od 3.000.000 KM raspodjeljena su kakoslijedi: - Općina Bugojno ................................210.000 KM - Općina Busovača ..............................110.000 KM - Općina Dobretići ..............................150.000 KM - Općina Donji Vakuf .........................150.000 KM - Općina Fojnica ..................................110.000 KM - Općina Gornji Vakuf/ Uskoplje ........120.000 KM - Općina Jajce ......................................250.000 KM - Općina Kiseljak ................................120.000 KM - Općina Kreševo ..................................50.000 KM - Općina Novi Travnik ........................220.000.KM - Općina Vitez ............ ........................150.000.KM te projekte infrastrukture iznosi od 1.000.000.-KM (foto:orec.blogspot.com)

02.04.2007., ponedjeljak

• Komentari On/Off

Opis bloga

• okus uskoplja

  
  

  ---

  
  Prvi post na uskoplje blog.hr napisan je 21. listopada 2004. godine u 22.25 sati
  

  ---

  
  
  
  Free Hit Counter
  
  
  
  
  Trenutno Online ||
  
  
  
  
  
  

  ---

  
  
  
  
  
  
  *USKOPLJE DANAS: ZUPAUSKOPLJE.ORG: Utakmica svećenika BiH i uskopaljskih političara ***MK-USKOPLJANKE.BLOG: Uskoro...***GORNJIVAKUF-USKOPLJE.BA: Promocija socijalnog uključivanja mladih *** ZUPA-SKOPALJSKA-GRACANICA.COM: SLIKE Proslava 100. godina župe *** USKOPLJE DANAS: NAPREDAK-USKOPLJE.COM: Podružnica na proslavi 20-te obljetnice od obnove rada HKD Napredak *** HNKSLOGA.BA: Završen turnir *** USKOPLJE DANAS***OSMRTNICE-USKOPLJE.BLOGSPOT.COM: Preminula Nevenka Barnjak Tete***KARATE-KLUB-USKOPLJAK.BLOG.HR: KK Uskopljak na karate turniru u Ilijašu*** USKOPLJEHEHEHE.BLOG.HR: Pronađi razliku***USKOPLJE DANAS
  
  
  
  

  ---

  
  
  

  ---

  
  Vrijeme u Uskoplju
  

  ---

  
  

  uskoplje.blog.hr očima posjetitelja:

  
  svaki dan ti je stranica gora i gora fuj (fuj 07.02.2006. 23:23)
  Kako god okreneš, ovaj blog je, ma kakav bio, jedino mjesto na kojemu Hrvati i Muslimani-Bošnjaci iz Uskoplja odn. G. Vakufa uopće i razgovaraju! (Vuk Uskopolski 26.10.2005. 06:58)
  Nisam odavno bio na ovome blogu. Evo sad udjoh i odmah mi se zgadi. Fuj (Ispravljac 21.04.2005. 21:17)
  …ovaj blog dođe kao onaj park u Engleskoj gdje je dozvoljeno psovanje predsjedniku , političarima i drugima (26.02.2005. 14:03)
  

  ---

Linkovi

• Župa Uskoplje
  Župa Skopaljska Gračanica
  Župa Bistrica
  uskopaljske mažoretkinje
  Osmrtnice Uskoplje
  KK Uskopljak
  Uskopaljski telefonski imenik
  HNK Sloga
  uskoplje.net
  http://napredak-uskoplje.com/
  rodoslovlje.blog.hr
  nespes1.blog.hr
  uskopljehehehe.blog.hr
  

  ---

  
  

  Posjetite i:

  
  www.zupa-bugojno.org
  www.hrvatibh.com
  www.hic.hr
  www.croatia.ch
  www.rama-prozor.info
  www.bugojanci.ch
  www.poskok.info
  

  ---

  
  

  Jeste li znali...

  
  ... da se jedan primjerak jedne od najvažnijih liturgijskih knjiga in Bosna othomana, izdanje poslanica i evanđelja kroz crkvenu godinu Ivana Bandulavića (Uskoplje, oko 1591. – sredina XVII. stoljeća) iz 1773. godine čuva u svetištu Gospe Olovske.U naslovu starom grafijom zabilježene su obavijesti o dopunama, dijelovima Rituala Rimskoga, kalendaru i različitim molitvama, te dužnim i doličnim dozvolama crkvenih autoriteta za tisak: PISCTOLE, I EVANGELJA Priko svegga godiscta NA NOVI NACIN ISTOMACENA PO RAZLOGU PO RAZLOGU DVORA RIMSSKOGA, Od svih pomagnanjah, koliko je moguchie bilo, ocistjena: i sasvimih, koja dosad nebiahu, s velikom pomgnom u Slovinski jezik istomachena, i virno prenesenna. S PRILOXKOM RAZLIKI BLAGOSLOVA: Nacina Karsctenja male dicze iz Rituala Rimskoga: i Kalendara Pape GARGURA XIII s brojniczom Blagdana pomicni. I S RAZBRAJANJEM DANA U KOJIMSE CINI MINA MISECZA. U MLETCZIH, MDCCLXXIII. PO IVANU NOVELLU, S Dopusctenjem Stariscina i s privilegiom.
  ... da je na predstavljanju projekta Zaštita biotopa i vrste velikog tetrijeba od nestanka s područja Bosne i Hercegovine, koje je održano u općini Uskoplje-Gornji Vakuf rujna 2004. g., iznijet podatak da je na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine ustanovljeno 285 pjevališta tetrijeba gluhana s procjenom brojnosti populacije od 1053 kljuna.
  ... da je pojava bolesti raka na području Uskoplja u godinama nakon rata čak 700 puta učestalija nego u godinama prije rata?
  
  

  ---

  
  

  Komentari

  
  Komentari odražavaju mišljenje posjetitelja koji ih ispisuju, te autor bloga ne odgovara za njihov sadržaj, niti je na bilo koji drugi način povezan s njima
  

  ---

  
  

Lektira

• 
  ***
  - Ante Škegro: Uskoplje I. Uskoplje na Vrbasu od prapovijesti do kraja austro – ugarske uprave (monografija), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1996.
  ***
  - Nevenka Budimir – Nada Plejić – Josip Kolak: Prosinac pozdravlja Uskoplje (pjesme), Hrvatska uzdanica,Uskoplje, 1996.
  ***
  - Josip Mlakić: Puževa kućica (kratke priče), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1997.
  ***
  - Ante Šarić: Tko je kršćanin? (članci), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1999.
  ***
  - Milan Bešlić: Bugojno i okolina, Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1999.
  
  ***
  - I]Petnaestorica[/I], Zbornik književnih radova autora rođenih u Skopaljskoj dolini (zastupljeni autori: Z. Antunović, N. Budimir, S. Džalto, F. Jezidžić, M. Kaser, J. Kolak, A. Lučić, J. Mikulić, J. Mlakić, I. Pavlović, N. Plejić, M. Radić, T. Šarić, H. Šenda, I. Tvrtković), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2000.
  ***
  - Stjepan Džalto: Spaljeno ognjište (kratke priče), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2000.
  ***
  - Ante Škegro – Anto Šarić – Slavica Buljan – Tomislav Šarić : Ruža na vjetru, Župa Sv. Male Terezije od Djeteta Isusa u Bistrici na gornjem Vrbasu (monografija), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2003.
  ***
  Hrvati Uskoplja - okolnosti i perspektive, Zbornik radova s okruglog stola održanog 9. veljače 2002. g., (zastupljeni autori: Ivan Šarić, Zdenko Antunović, Zdenko Malnar, Fabijan Trbara, Niko Budimir, Anto Alvir, Stipo Zečić, Tvrtko Krajina, Jozo Jurina, Josip Mlakić, Josip Šenda, Anto Šarić, Josip Lebo) Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2005.
  ***
  Janja Mikulić: Magdalena popravlja svijet (priče za djecu), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2005.
  ***
  Janja Mikulić: Ana Trepavičarka (priče za mladež i odrasle); Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2005.
  ***

• ---

  
  

  PODRŽIMO HNK SLOGU

  
  
  

  I TI SI POZVAN

  
  doniraj novac, daruj opremu, posjećuj utakmice, posjećuj njihove web stranice...
  

  ---

  
  Najviše puta komentiran post:
  Razoren stari srednjovjekovni grad Vesela Straža
  
  

  ---

  
  

  Arhiva:

  
  2004.
  Listopad
  Studeni
  Prosinac
  2005.
  Siječanj
  Veljača
  Ožujak
  Travanj
  Svibanj
  Lipanj
  Srpanj
  Kolovoz
  Rujan
  Listopad
  Abecedarij:
  Ad Matricem
  Anamoon
  Ban
  Bandulavić, Ivan
  Blek
  Božićnjaci
  Crvene zemlje na Vranici
  Česta
  Dernečišće
  Dobrošin
  Frtaljac
  Gospojina
  Gostionice
  Hamzić, Mujo
  Ikavica
  Jareb
  Jezik
  Klekica
  Kupus
  Lipa u Odžaku
  Ljubavna stijena
  Mikulić, Branko
  Mimo svit (izraz)
  Partizansko groblje
  Pećina u Krupi
  Pidriš
  Prakaratur
  Puška
  Raduša
  Rakija
  Rat
  Sicanje
  Susid
  Sveti Ante
  Sveti Ilija
  Svitnjaci
  Šunjo, Stipo
  Tito
  Vranica
  Vrbas
  Gdje su i što rade:
  Bagarić, I.
  Barnjak, V.
  Batinić, A.
  Bilić, D.
  Blažević, M.
  Crnov, D.
  Čagelj, B.
  Ćavar, M.
  Ćurić, T.
  Džalto, S.
  Glibo, B.
  Gazilj, P.
  Ivoš, I. i T.
  Jukić, T.
  Juričević, M.
  Juričević, M.
  Kolak, H.
  Kovačević, M.
  Kustura, M.-A.
  Lagetar, V.
  Lebo, J.
  Lučić, A.
  Mikulić, J.
  Milišić, J.
  Mlakić, M.
  Mlakić, T.
  Oreč, T.
  Papković, J.
  Pilić, Z.
  Prskalo, Ž.
  Radić, M.
  Rajić, A.
  Rajić, S.
  Slipac, A.
  Soldo, V.
  Šako, B.
  Šarić, A.
  Šarić, P.
  Šekerija, N.
  Šekerija, P.
  Šenda, H.
  Škegro, A.
  Škoro, M.
  Škraba, A.
  Škraba, LJ.
  Tirić, J.
  Topić, A.
  Vilić, R.
  Zeko, N.
  

  ---

  
  Nije vego, vego nego
  (izdvojeni komentari):
  

  ---

  
  (“Za Bosnu je uradilo više 500 mudžahedina dobrovoljaca koji su bili u sastavu Armije, a koja je brojala 300 000 pripadnika, nego kompletan Hrvatski narod…” (Zlatni ljiljan 20.06.2005. 01:34)
  

  ---

  
  A kako (...) tumačiš morbidnost da se ulice u čisto muslimansko bošnjačkim gradovima zovu po okupatorima odn. po onima koji su ubili zadnjeg našeg kralja kao npr sultan Ahmedova i sl.? Ili kako tumačiš činjenicu da su se u zadnjem ratu brigade hvo-a zvale Tvrtkova, Stjepana Tomaša i sl, a muslimansko bošnjačke Mehmeda el Fatiha i sl. ? ( 03.04.2005. 21:01)
  

  ---

  
  " ... (Gotovina je) oslobodio više Bosne i hercegovine nego svi bošnjački generali zajedno i zato mu (...) treba odati priznanje i, ako ništa, poštovati ga..." (Mato 14.03.2005. 20:15)
  

  ---

  
  
  

  ---

  
  
  
  
  * PREPORUČUJEMO S DRUGIH STRANICA * kliknite na naslov * PREPORUČUJEMO S DRUGIH STRANICA * kliknite na naslov *
  
  
  
  

  ---

  
  Puljić:Komšića nije izabrao narod
  

  ---

  
  -Svi hrvatski aduti
  

  ---

  
  -Zločini nad Hrvatima sustavno prikrivani
  

  ---

  
  -Bugojno: načelnik sprječava registraciju udruge logoraša
  

  ---

  
  

  Ja bosiljak sadih
  meni Fridrih Niče ...

  
  (pjesme uskopaljskih pjesnika)
  

  ---

  
  Pisanca mrtvačka
  
  

  Dan od ognja strašnom silom
  Razrušit će svit pepelom:
  David pravi sa Sibilom.
  
  Kolik trepet tad će biti
  Kad će nagli sudac priti,
  Sve potanko razviditi.
  
  Trublja čudni zvekne zukom,
  Po svi grobi strašeć bukom,
  Sbere prid sud svih jaukom.
  
  Smrt I narav uzčude se
  Kada mrtvi ustanu se,
  Da njih dila razvide se.
  
  Knjige će se otvoriti
  U kih će se sve viditi
  Kako će se svit suditi.
  
  Sudac dakle kada side,
  Sva otajna tad se vide,
  Ništar skrovno ne odtide.
  
  Što ću grišnik tada reći,
  Ali k komu ću tad priteći
  Gdi će drhtat vele veći.
  
  Kralju strašne veličnosti,
  Ki shranjuješ tu nje dosti,
  Srani me, vrutče ti milosti.
  
  Mili Isuse, spomeni se
  Da ti za me uputi se,
  Ta dan na me posmili se.
  
  Ištuć mene trudan side,
  Rad grišnika na križ pojde,
  Zaman ta trud da ne pojde.
  
  Pravi Sudče osvećenja,
  Da mi stvori odpuštenja,
  Pri vrimena razsuđenja.
  
  Kako krivac uzdahnjujem,
  Radi griha oblidnjujem,
  Smil se mojim jur molenjem.
  
  Koji Mariju odrišio si,
  Razbojnike uslišio si,
  Ufanje podilio si.
  
  Nisam grišnik ja dostojan,
  Da ti stvori dobrovoljan,
  Da ne žge me vični oganj.
  
  Meju ovcami misto zajmi,
  Meju kozlići stat ne daj mi,
  Postavi me na desnu s vami.
  
  Kad osudiš jur proklete,
  Ognjem vičnji gor će šćete,
  Tad me stavi meju svete.
  
  Molim ti se tad priklono,
  Pozri srdce moje pokorno,
  Ter me usliši dobrovoljno.
  
  Mnogo plača tad postane,
  Strašni drhat srdce gane
  Kada s praha mrtvac stane.
  
  Kad se osudi čovik krivi,
  Ti mi prosti, Bože živi,
  Ne osud me vičnjemi gnivi.
  
  Daj mu Bože Gospodine,
  Vičnji pokoj za tvoje ime,
  Isukrste, sine Marije. Amen.

  
  Ivan Bandulavić (Uskoplje, 1591.(?) - sredina 17. st.)
  
  Nedjelja
  
  

  Samo nedjelja ispuni naš dom.
  Tu su sestre i starija mi braća,
  Svatko po dio sreće, nedjeljom
  Donese u obitelj kad se vraća.
  
  Otac, svakako, dođe s terena
  Pa mu se baka na leđa žali:
  mi gledamo kad će svakog trena
  započeti s njom da se šali.
  
  A mama rasprema vedra lica,
  sva je sretna od neke dobrote,
  zapovijeda oko sitnica.
  Slatke li nam nedjeljne divote!
  
  I svečani mir je u kući cijeloj.
  Djed mota škiju na stolcu,
  ukočio se u čistoj košulji bijeloj
  i nešto važno priča mom ocu.
  
  Nedjeljom je tjedan na vrhuncu
  Nedjeljom se nadamo gostima
  Nedjelja se pamti po suncu
  Nedjelja živi s radostima

  
  
  Frano Jezidžić (Glavice,1954.)
  

  ---

  
  Krećem na put
  
  

  Ničim izazvane
  u meni već davno
  doživljene i proživljene slike
  s vremena na vrijeme
  kao ponornice nalaze put
  do površine moje svijesti
  i nižu se – bez mojih želja – na nevidljivu vrpcu
  
  ... Hotelska soba u Petersburgu,
  obala Vrbasa iz djetinjstva,
  otok u blizini Irske,
  mlada Crnkinja u autobusu za Atlantu,
  groblje Sumpetra u sutonu,
  pijani vojnik u vlaku za Lisabon,
  motorkotač dobiven na nagradnoj igri...
  
  Duboko, vrlo duboko u meni
  skriveni doživljaji žive.
  Da ne stanem – DA SE NE ZAČAHURIM –
  krenem tražiti nove, meni dostupne,
  slike života...

  
  
  Miroslav Radić (Bugojno, 1960.)
  

  ---

  
  

  RUJAN JE u Uskoplju.
  Među golim zidovima brže se smrkava,
  na pustim ulicama svaka misao postaje ruševina.
  Iza nekog zida prizor pred kojim je teško
  suspregnuti drhtanje: zahrđala ukosnica,
  prljav zeleni sapun obavijen dlačicama,
  izlizana kožna narukvica koja je zadržala
  oblik sitne ruke i jeftini ženski sat. Kuca.
  Rujan je u Uskoplju.
  Bio je ožujak, a potom je bio kolovoz.
  U jedinom mjestu u kojemu kuće
  u potpunosti sliče ljudima
  koji u njima stanuju.
  I bio je rat, a onda su ljudi počeli umirati
  prirodnom smrću.

  
  
  Tomislav Šarić (Bistrica, 1967.)
  

  ---

  
  Laž
  
  

  Laž je međusobno proždiranje ljudi,
  natjecanje tko će komu više krvi popiti.
  Ljudi jedu ljudsko meso
  pod izgovorom da ga ispituju.
  Istina ne može ništa laži, jer ona zna za njene tajne!
  Kad nestane života
  istina će stavljati laž u epruvete,
  i tako će doći kraj
  međusobnom davljenju.

  
  (Ivo Tvrtković, Bugojno, 1952.)
  

  ---

  
  Na Vranici na visokoj gori
  
  

  Na Vranici, na visokoj gori,
  tri su orla gnijezdo savijala.
  Prvi or’o na visokoj grudi,
  gdje se sunce odmara u podne.
  Drugi or’o na visoku boru,
  gdje oblaci međ’ granama kruže.
  
  A treći se dugo dvoumio,
  cjelu goru tri put preletio,
  dvaput širom, a jednom poprijeko.
  Na kraju je gnijezdo napravio
  gdje se gora u Vrbas obara,
  odakle se sva dolina vidi.
  
  A kada se gora zapalila,
  prvi or’o dig’o se visoko
  sve do sunca i bijela dana,
  a drugi se međ’ oblake vin’o
  kao magla međ’ gole vrhove.
  
  Trećega je vatra ufatila,
  dok je gled’o gore u visine.
  Letio je zapaljenih krila,
  dok ga nije nemoć obuzela.
  
  A kad ga je nemoć obuzela,
  padao je dole u dubinu.
  Padao je dugo i duboko,
  kao pogled sa visoke gore.

  
  Josip Mlakić (Bugojno, 1964.)
  

  ---

  
  Žena
  
  

  Ženu mi naslikaj prijatelju
  Ženu na odru od uvela cvijeća
  U tami u iskrenju svijeća
  Tuđim očima ću je gledati
  Na oltar staviti
  Među anđele
  
  Ženu mi iskleši prijatelju
  U stijeni nad provalijom
  Tuđim rukama ću je milovati
  Dušu u kamen udahnuti
  Kamen oko vrata vezati
  I usnuti sretan
  Među školjkama
  
  O ženi mi pjevaj prijatelju
  O ženi nepoznatoj
  Pjesmu nek drugi slušaju
  Mojim ušima
  Pjesmi tvojoj će vjerovati
  Dok čekam trepereći
  Među zvijezdama

  
  Hrvoje Šenda - Pero (Uskoplje, 1945.)
  

  ---

  
  Legija
  
  

  Mnoštvo ljudi
  u velikoj povorci
  prođe.
  
  Unese strah, nemir,
  slutnju.
  
  Pogreb ili rat -
  ili nešto treće?
  
  Ništa.
  
  Tek tako
  mnoštvo ljudi
  u velikoj povorci
  prođe.
  
  I unese strah, nemir,
  slutnju.

  
  
  Zdenko Antunović (Bugojno,1960.)
  

  ---

  
  Uskoplje
  
  

  O kamenje i potoci
  čuvajte mi zrelo
  zemlje vam na kojoj
  pradavnu žrtvu činite
  čuvajte mi rekoh
  slatku djedovu krušku
  
  Možda da odem negdje podaleko
  da ne čujem plač majke
  da stvaram obraze drage
  i dva joj bedra objavljena
  skladbu tu ljubim
  
  Imam puno toga reći govorom otaca
  od nevještog napisa Etrurca na vazi:
  TRGOVAC DARUJE OVU METALNU VAZU
  JANU I JATURNI
  
  Ostadoh da govorim stoga
  o kamenje i potoci Uskoplja
  čekam da u očevom bunaru
  bućne moja sjenka
  otežala pijavica

  
  
  Antun Lučić (Bugojno, 1958.)
  

  ---

  
  

  Priče:

  
  

  ---

  
  S. Džalto: Šarac
  J. Mlakić: Frankfurtska multimedija
  J. Mlakić: Bol, Novi svijet
  

  ---

  
  
  

  ---

  
  Ukoliko imate saznanja da sam na uskoplje.blog.hr upotrijebio neki slikovni (ili neki drugi) materijal, te time prekršio autorska ili slična prava, molim Vas da mi na to skrenete pozornost.
  Hvala na suradnji.
  

  ---

  
  Copyright © 2004.-2005. uskoplje.blog.hr
  Korištenje objavljenih pisanih radova u cjelini ili dijelovima dopušteno je samo uz izričito navođenje uskoplje.blog.hr kao izvora
  

  ---

  
  uskoplje.blog homepage
  

  ---

  
  adresa
  adresa
  

  ---

  
  
  
  
  Želite li objaviti na ovim stranicama neku vijest ili, pak, najaviti neki događaj vezan za Uskoplje pišite nam na gornje adrese - uskoplje.blog.hr – OKUS USKOPLJA
  
  
  
  
  

  USKOPALJSKA PREZIMENA:

  
  
  - ALVIR
  Alviri su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Zadra. Razmjerno najviše Alvira u proteklih sto godina rođeno je u Zemuniku Donjem kraj Zadra, gdje se svaki trideseti stanovnik prezivao Alvir. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Alvira u oko pedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četrdeset, pa se njihov broj do danas učetverostručio.
  Najveća dva migracijska pravca Alvira u prošlom stoljeću zabilježena su iz Bosanske Gradiške (BiH) i BugojnA (BiH) u Zagreb.
  Alviri su prisutni u deset hrvatskih županija, u ukupno 19 općina i 22 naselja, znatno više u urbanim sredinama (72%).
  Danas ih najviše živi u Zagrebu (45), Zemuniku Donjem kraj Zadra (45), Zadru (25), Samoboru (10) i u Koprivnici (7).
  

  ---

  
  - AREŽINA
  Arežine su velikom većinom Hrvati, dobrim dijelom iz Srednje Bosne, a u manjem broju su i Srbi. Razmjerno najviše Arežina u proteklih sto godina rođeno je u srednjebosanskoj općini Kupres. U Hrvatskoj danas živi oko sto Arežina u oko četrdeset domaćinstava.
  Arežine su prisutne u deset hrvatskih županija, u ukupno 16 općina i 19 naselja, znatno više u urbanim sredinama (76%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (40), Čaglinu kraj Pleternice (10), Segetu Vranjici kraj Trogira (8), Kninu (6) i u Osijeku (5).