Marketing
U Mlaćinoj kući pronađena ratna arhiva općine Bugojno
Činjenica je da su sljedeći u lancu odgovornosti nakon uhićenja Gasala, Kukavice, Hadžića i Dautovića ratni zapovjednici 307. motorizirane brigade Armije BiH Faruk Aganović Jupi i Abdulah Jeleč te ratni bugojanski načelnik Dževad Mlaćo i zapovjednik Operativne skupine Zapad Selmo Cikotić koji je nedavno izabran za ministra obrane BiH.
U sklopu akcije SIPA-e jučer je pretresena kuća ratnog bugojanskog načelnika Dževada Mlaće, a u njoj je nađena cijela ratna arhiva općine Bugojno. On je uz aktualnog ministra obrane Selmu Cikotića sljedeći u lancu odgovornosti za zločine nad bugojanskim Hrvatima.
Zbog optužbi da su počinili zločine nad Hrvatima u Bugojnu te hrvatskim ratnim zarobljenicima tijekom 1993. i 1994. godine, pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu SIPA-e jučer ujutro su po nalogu Tužiteljstva BiH na području općine Bugojno slobode lišili bivšeg pomoćnika za sigurnost zapovjednika 307. motorizirane brigade Armije BiH Enesa Handžića i ratnog načelnika MUP-a u Bugojnu Senada Dautovića. Odmah po uhićenju Handžić i Dautović prebačeni su u pritvorsku jedinicu Suda BiH, gdje će čekati daljnju odluku Suda BiH. Potvrdio nam je to glasnogovornik Tužiteljstva BiH Boris Grubešić. Po njegovim riječima, djelatnici SIPA-e jučer su pretresli i nekoliko objekata na nekoliko različitih lokacija.
– Više vam u ovom trenutku u cilju istrage ne mogu otkriti
– izjavio je Grubešić. Neslužbeno doznajemo da su pretresi obavljeni na području općina Bugojna i Zenice, a riječ je o zgradi MUP-a Zeničko-dobojske županije (pod čijom je ingerencijom tijekom rata bila i Policijska uprava Bugojno), zgradama policije i općine u Bugojnu, Domu zdravlja. Uhićenje Handžića i Dautovića logičan je nastavak istraga o zločinima nad Hrvatima Bugojna koje vodi Tužiteljstvo BiH, a na temelju kojih su potkraj prošlog mjeseca uhićeni i zapovjednik logora Stadion Nisvet Gasal i njegov zamjenik Musajp Kukavica.Enes Handžić rođen je 5. veljače 1960. godine u Donjem Vakufu. Iako je po struci diplomirani ekonomist od 1988. godine radio je u policiji. Nakon rata napredovao je u policijskom poslu te je od 1995. do 1999. godine bio ministar MUP-a u Srednjobosanskoj županiji.
Tijekom rata bio je pomoćnik za sigurnost zapovjednika 307. motorizirane brigade. Naš je list nedavno objavio originalne naloge o prebacivanju hrvatskih ratnih zarobljenika iz bugojanskih logora te naloge o njihovu odvođenju na prisilni rad i kopanje rovova.
Sve te naloge potpisivao je upravo Enes Handžić, iz čega nije teško zaključiti kako je on osoba koja zna i gdje su završili odvedeni i nestali Hrvati iz “bugojanske skupine” (od 26 odvedenih iz logora još se traga za tijelima 20 hrvatskih zatvorenika). Po svjedočenjima preživjelih logoraša, Handžić se isticao po okrutnom postupanju prema njima te bi, pored zapovjedne, trebao snositi i odgovornost neposrednog počinitelja zločina.
Senad Dautović rođen je 23. srpnja1963. godine. Taj je vojni časnik tijekom rata bio načelnik MUP-a u Bugojnu. Skupina od 30-ak pripadnika HVO-a predvođenih zapovjednikom Stipicom Zelićem predala se ispred hotela Kalin u Bugojnu upravo Dautoviću.
Uz pripadnike HVO-a u “Kalinu” je neko vrijeme bilo zatočeno i stotinjak hrvatskih civila. Pušteni su nakon nekoliko dana, koliko je bilo potrebno da im se kuće temeljito opljačkaju.
Hoće li pronađeni materijali u pretresenim objektima, a posebno u kući ratnog bugojanskog načelnika Dževada Mlaće, pomoći u proširenju istrage i dovesti do novih uhićenja, u Tužiteljstvu BiH zasad ne mogu govoriti.
Predali smo se Dautoviću i počela su zlostavljanja
– Našli smo se u potpunom okruženju i morali smo se povući s obližnjeg položaja u selu Gaj. Došli smo do hotela “Kalin” i ondje se predali Senadu Dautoviću. On je tom prilikom izjavio kako niti jednom zatvoreniku ne smije faliti dlaka s glave. Mi smo se predali predvečer oko 19 sati, a iste večeri počela su fizička i psihička zlostavljanja zatvorenika. Stipica Zelić jedan je od 20 nestalih iz “bugojanske skupine”, a od nas koji smo se predali Dautoviću još četvorica su iz iste te skupine. Uz Stipicu Zelića to su i Anto Markulj, Mihovil Strujić i Jadranko Gvozden. Unatoč obećanju, Dautović nas nije zaštitio. Je li bio licemjer ili nije bio u stanju kontrolirati svoje podređene? To sada ima priliku objasniti na sudu – ispričao nam je jedan od preživjelih logoraša i svjedok zločina nad hrvatskim ratnim zarobljenicima u Bugojnu.
– Našli smo se u potpunom okruženju i morali smo se povući s obližnjeg položaja u selu Gaj. Došli smo do hotela “Kalin” i ondje se predali Senadu Dautoviću. On je tom prilikom izjavio kako niti jednom zatvoreniku ne smije faliti dlaka s glave. Mi smo se predali predvečer oko 19 sati, a iste večeri počela su fizička i psihička zlostavljanja zatvorenika. Stipica Zelić jedan je od 20 nestalih iz “bugojanske skupine”, a od nas koji smo se predali Dautoviću još četvorica su iz iste te skupine. Uz Stipicu Zelića to su i Anto Markulj, Mihovil Strujić i Jadranko Gvozden. Unatoč obećanju, Dautović nas nije zaštitio. Je li bio licemjer ili nije bio u stanju kontrolirati svoje podređene? To sada ima priliku objasniti na sudu – ispričao nam je jedan od preživjelih logoraša i svjedok zločina nad hrvatskim ratnim zarobljenicima u Bugojnu.
(Večernji list)
Post je objavljen 17.04.2007. u 22:45 sati.