Završena škola u Borovoj Ravni
Ukratko![]() Kako smo već pisali, školu u Borovoj Ravni financirao je Međunarodni fond za razvoj poljoprivrede (IFAD), uz čiju pomoć je na području naše općine već realizirano nekoliko iznimno uspješnih projekata. |
Nezgoda kod Vruće Vode
Prema policijskom izvješću, u protekla 24 sata na području Županije središnja Bosna dogodilo se 18 prometnih nezgoda, a u jednoj od njih, onoj najtežoj, sudjelovao je i vozač iz Uskoplja:
Dana 30.8.2006. godine, oko 14,30 sati, na prometnici Novi Travnik-Bugojno, u mjestu Vruća Voda, općina Bugojno, dogodila se prometna nezgoda u kojoj su sudjelovali: vozač Azrudin H. iz Kaknja sa pmv marke “Fiat” Marendo, registarskih oznaka 908 K 855 i vozač Dominko U. iz Gornjeg Vakufa/Uskoplja sa pmv marke “Fiat” Scudo, registarskih oznaka 956 T 031. U nezgodi je teže tjelesne ozljede zadobila suputnica Đulzara H. iz Kaknja, a lakše tjelesne ozljede su zadobili suputnici Senad K., Seima K. i vozač Dominko U. Na vozilima je nastala veća materijalna šteta. Očevid su obavili službenici krim. policije PU Bugojno. Istraga je u tijeku. |
Pobjede Sloge u Rami
Ukratko![]() Sloga je do sada odigraladvije utakmice i, naravno, zabilježila dvije pobjede: - 21. kolovoza: HNK Sloga Uskoplje - Restoran Mimoza 3:0 - 25. kolovoza: Caffe Beljušić Coupe - HNK Sloga Uskoplje 4:7. Raspored četvrtfinalnih utakmica: 31.8.06.:Ponedjeljak(04. rujna 2006) od 17.00 RESTORAN MIMOZA – RAMA JUNIORI Od 18.00 DISCOTEQUE MIAMI – TORCIDA RIPCI, Utorak (05. rujna 2006) od 19.00 HNK SLOGA USKOPLJE – SVADBENI SALON PODBOR od 20.00 USTIRAMA – GEZA PROMET. Polufinale je na rasporedu u Srijedu 06. rujna 2006., a finale na dan Općine Prozor-Rama i blagdan Male Gospe u Petak 08. rujna 2006. godine. |
Pravo na obrazovanje na vlastitom jeziku
HDZ BiH na svojim stranicama objavljuje javno priopćenje Kluba hrvatskih izaslanika Doma naroda Parlamenta FBiH vezano za problematiku školstva na području općina Bugojno i Uskoplje:![]() donio je Z A K L J U Č A KKlub hrvatskih izaslanika Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine podržava i zahtijeva provedbu Odluke vijeća roditelja koji od svih domaćih i međunarodnih institucija zahtijevaju održavanje pravnog subjektiviteta Prve osnovne škole Bugojno i Gimnazije «Uskoplje» u kojima se nastava izvodi na nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku ističući pravo hrvatskom narodu na obrazovni sustav na svom, hrvatskom jeziku, što je zajamčeno Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, Europskim konvencijama i deklaracijama UN-a. ![]() Klub hrvatskih izaslanika Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine poziva Institucije nadležne u oblasti obrazovanja, da omoguće realiziranje prava na obrazovanje po planu, programu i jeziku na vlastitom izboru, sukladno vlastitim specifičnostima i potrebama. Osuđuje svako onemogućavanje realiziranja toga prava kao nedemokratsko i diskriminacijsko. Klub hrvatskih izaslanika Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine podržava Izgradnju obrazovnog sustava u kojem će se sve naše različitosti prepoznati kao bogatstvo Bosne i Hercegovine, te ih afirmirati u duhu tolerancije i razumijevanja sukladno revantnim međunarodnim konvencijama o ljudskim, nacionalnim i manjinsklm pravima, kao i pravima djece. ![]() Uvjereni u dosege europske uljudbe i demokracije, ističemo pravo Hrvata Bugojna i Bosne i Hercegovine na očuvanje identiteta konstitutivnog hrvatskog naroda te neotuđivo pravo na obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulturne tradicije i kulturno naslijeđe, kao vitalni interes Hrvata. U Bugojnu, 23. kolovoza 2006. godine predsjednik kluba hrvatskih izaslanika Mato Franjićević (fotografije Bugojna i maturanata Srednje škole Uskoplje preuzete s www.bugojanci.ch) |
HNK Sloga protiv droge
U priopćenju u kojemu javnost izvještava o Kampanji "Izaberi život, a ne drogu", Policija naše županije ističe veliki doprinos HNK Sloga iz Uskoplja rečenoj akciji:![]() |
Ponovo pronađena marihuana
Akcija policije u Zlavasti...![]() |
Potonuće Christophera Beesea
Prema mišljenju novinara, obrana uspješno pobila većinu izvješća bivšeg člana PMEZ-a, koji je boravio u Uskoplju...![]() |
"Imamo pravo na hrvatske škole..."
Još o pokušaju ukidanja hrvatskih škola...![]() “Mi, roditelji i učenici Srednje škole Uskoplje, kao i cijeli hrvatski narod u BiH, u skladu s Ustavom imamo pravo na hrvatske škole i druge odgojno-obrazovne institucije”, stav je roditelja i učenika koji ovom prilikom naglašavaju da je to pravo zajamčeno UNESCO-vim konvencijama kao i daytonskim Ustavom. Sva demokratska prava Kako kažu, spremni su iskoristiti sva demokratska prava i građanski neposluh te će ustrajati u sprječavanju ukidanja hrvatskog jezika i hrvatskih škola jer, prema njihovim riječima, nitko ne može Hrvatima uskratiti ustavno pravo na svoj jezik i obrazovanje. “Upoznajemo javnost da ćemo odlučno svim demokratskim sredstvima braniti prirodna, povijesna i ustavna prava hrvatskog naroda na njegovo školstvo i jezik, pa pozivamo sve dužnosnike iz reda hrvatskog naroda u tijelima vlasti da se suprotstave ovakvim nametnutim zakonima i diskriminaciji Hrvata”, navodi se u zaključcima Vijeća roditelja i učenika Srednje škole u Uskoplju. Inače, tijekom jučerašnjeg dana oglasio se i Klub hrvatskih izaslanika u Domu naroda federalnog Parlamenta koji kaže da podržava i zahtijeva provedbu odluke Vijeća roditelja koji od svih domaćih i međunarodnih institucija zahtijevaju održavanje pravnog Traže vlastitu zgradu Podsjetimo, do sada su hrvatski srednjoškolci bili upisani u Srednju školu u Uskoplju, iako su nastavu slušali u prostorijama Gimnazije Bugojno, isključivo zbog udaljenosti matične škole. Od ove godine prijedlog je da se hrvatski srednjoškolci iz Bugojna upišu u Gimnaziju Bugojno uz osiguranje nastave na svom jeziku. Prema riječima ravnatelja bugojanske Gimnazije Mešuda Šečića, djeca bi mogla zadržati svoje profesore iz bivše škole u Uskoplju, ali učenici i roditelji inzistiraju na tome da hrvatska djeca u Bugojnu imaju svoju zasebnu zgradu. “Gašenjem područnih odjela u kojima su nastavu pohađala hrvatska djeca iz Bugojna došlo bi do ukidanja pravnog subjektiviteta škole u Uskoplju. Smatramo da bi hrvatski odjeli prelaskom u bugojansku Gimnaziju izgubili nacionalni identitet”, objasnila je za naš list Greta Kuna, predsjednica Županijskog odbora HDZ-a Srednjobosanske županije. (Dnevni list)Još o ovoj temi: Pincom |
Bojkot nastave u Uskoplju i Bugojnu?
Na početak procesa ujedinjenja "dviju škola pod istim krovom" u Srednjobosanskoj županiji učenici, roditelji i nastavnici iz Uskoplja i Bugojna burno reagirali. Svoje će ustavno pravo školovanja na materinskom jeziku braniti svim demokratskim sredstvima...Uskopaljska srednja škola, koja ima 420 učenika i 14 odjela, ostala bi tako bez triju odjela s oko 90 učenika te i sama, zbog manjka odjela i učenika, izgubila pravni subjektivitet. Sljedeći bi korak bilo njezino ujedinjenje s bošnjačkom srednjom školom, s kojom trenutačno dijeli školsku zgradu u Uskoplju. Takvim su se odlukama Ministarstva obrazovanja usprotivili učenici i roditelji čija djeca pohađaju navedenu školu. Svi kažu da su ovdje samo zbog nas. Mi im poručujemo da ne mijenjaju sadašnje stanje jer smo mi njime zadovoljni. Ne uskraćujte nam pravo školovanja na našem materinskom jeziku, što nam jamči ustav ove zemlje i međunarodne konvencije o ljudskim i pravima djeteta. U protivnom, mi ćemo bojkotirati nastavu i u Bugojnu i u Uskoplju poručila je Jelena Lovrić, učenica Srednje škole Uskoplje, međunarodnim i predstavnicima resornog ministarstva. U takvim stajalištima učenike podupiru njihovi roditelji i nastavnici te članovi školskih odbora i Vijeća roditelja. Mislim da se iza svega krije početak ukidanja hrvatskih škola u Bugojnu i Uskoplju, a za nas povratnike u Bugojno bit će to novi egzodus s ovih prostora kazala nam je Greta Kuna, majka četvero djece i nastavnica hrvatskog jezika u Srednjoj školi Uskoplje. Ukinu li nam ovu školu, u cijeloj ovoj dolini u krugu 70 kilometara neće biti nijedne srednje škole u kojoj se nastava izvodi prema hrvatskom planu i programu, a to i nama Hrvatima u Uskoplju znači da ovdje više nemamo što raditi izjavio je Ljuban Oreč, dopredsjednik Vijeća roditelja Srednje škole Uskoplje. Osim srednjoškolaca i njihovih roditelja za nastavak školovanja na materinskom jeziku strahuju i roditelji učenika Prve hrvatske osnovne škole Bugojno koji nastavu pohađaju u naselju Bristovi. Dva odjela hrvatske djece u spomenutoj školi trebala bi se pripojiti školi u kojoj se nastava izvodi prema bošnjačkom planu i programu kako bi mogla nastaviti raditi kao samostalan pravni subjekt. To nam nije prihvatljivo. Tražimo da sadašnje stanje ostane dok nam se ne da jedna školska zgrada u Bugojnu u kojoj bismo mogli organizirati nastavu za svoju djecu. Djece i nastavnoga kadra imamo, a u Bugojnu nam treba jedna od sadašnjih osam školskih zgrada kaže Ivica Klarić, član Vijeća roditelja Prve osnovne škole Bugojno, inače otac četvero djece.Dobiju li školsku zgradu u Bugojnu, "dvije škole pod istim krovom" (izuzevši zgrade u kojima su po dvije bošnjačke škole, a koje nikomu ne smetaju), u tom će gradu prestati postojati. Bit će osiguran i prostor za tri odjela Srednje škole Uskoplje, koja također može nastaviti rad. Rješenje je to koje su predstavnicima Ministarstva i međunarodnih organizacija ponudili roditelji hrvatske djece. Svoje će ustavno pravo školovanja na materinskom jeziku braniti svim demokratskim sredstvima, a uputili su i zahtjev za izmjenu za Hrvate nepovoljna nametnutog Zakona o školstvu u Srednjobosanskoj županiji. Stajališta i zahtjeve roditelja hrvatske djece poduprli su i hrvatski zastupnici u parlamentu Federacije BiH koji su sjednicu svojega kluba ovih dana održali u Bugojnu. (Večernji list / uskopljeblog.hr; foto: Wikipedia) |
A.E. ukrao mobitel
Iz policijskog izvješća![]() Operatvnim radom na terenu pronađen je počinitelj, a radi se o A. E. iz G. Vakufa/Uskoplja, izvjestili su iz Policijske stanice. Protiv navedenog počinitelja su poduzete zakonom propisane mjere. |
Korijeni
Vrijedno je zabilježiti...![]() U spomen na mog pokojnog oca koji je rodom iz Uskoplja, dio novčane nagrade donirao sam za obrazovanje jednog studenta iz Bosne i Hercegovine. Drugi dio darovao sam udruzi Krila iz Zagreba koja se bavi terapijskim jahanjem. rekao je Đikić, kojega je početkom srpnja Europsko udruženje za istraživanje tumora proglasilo znanstvenikom godine. |
Ugovor Ugarske i Osmanlijskog carstva
Dogodilo se na današnji dan![]() Ovim ugovorom Uskoplje je, dakle, i formalno prepušteno Osmanlijama... |
Povelja kralja Stjepana Tomaša
Dogodilo se na današnji dan![]() U ovoj povelji koju je Tomaš izdao braći Dragišićima, naime, spominje se i «selo Gmići u Uskoplu s pravimi medmi»... |
Motočašće Gospi uskopaljskoj
"Dobro došli na stranicu franjevačkog samostana u Fojnici. Nadam se da će Vam biti ugodno družiti se s nama iz samostana, da ćete pronaći nešto zanimljivo za sebe i da će se ovim susretom pozitivna energija umnožiti..." To, između ostaloga, piše u dobrodošlici na web stranice fojničkog samostana, koju potpisuje Uskopljanima poznati fra Mirko Majdandžić. Upravo on piše i o jednom specifičnom hodočašću Gospi uskopaljskoj, bolje reći motočašću, a njegov tekst ilustriran je i mnoštvom veoma uspjelih fotografija:![]() Malo smo okasnili, 5-6 minuta na početak mise. Misu je predvodio fra Miron Sikirić, zamjenik provincijala uz koncelebraciju petnaestak svećenika. Veliko mnoštvo vjernika skladno moli i pjeva, posebno Gospine pjesme. A vrijeme, izmišljeno, onako kako to Bog «naštima». ![]() |
Uskopaljski abecedarij (41): K kao Kuštro, Branko
Komunista kada to nije bio gotovo nitko, ustaša kada su to bili mnogi, domoljub kada su to smjeli biti rijetki, čovjek koji je u Uskoplje dovezao prvi automobil....![]() Kao pravi domaći sin, onakav o kakvima je zborio Antun Radić, Kuštro je svojim predavanjima voljičkim dječacima - djevojčice, smatralo se u to vrijeme, nisu trebale ići u školu - utiskivao snažnu domoljubnu dimenziju, a to domoljublje nastojao je zapaliti u uskopaljskim ljudima i nakon godinu dana, kada je voljička škola, zbog nadolazećeg rata prekinula svoj rad. Mnogi stariji Uskopljani sjećali su ga se kao vatrenog govornika, koji je u uskopaljskom Hrvatskom domu, gdje su se ljudi okupljali kako bi čuli najnovije vijesti s radija, svojim govorima nastojao pridobiti ljude za novu državu - NDH i ustašku vlast. Uskoro su Kuštru ratni događaji ponijeli iz Uskoplja. Otišao je najprije u obližnje Bugojno na mjesto kotarskog predstojnika. Iz tog vremena o Kuštri postoje dvije, potpuno suprostavljene priče. Srpska, koja je u sličnim slučajevima obično znala pretjerivati i preuveličavati zločine protivnika, Kuštru je okarakterizirala kao nečovjeka koji je zapovjedio, ali i osobno počinio brojne zločine nad bugojanskim Srbima. S druge strane, postojala je i naravno sasvim suprotna hrvatska priča koja je, dakako šapatom, kako je nakon rata jedino i mogla, oštro opovrgavala sve "srpske laži" i o Kuštri govorila kao o junaku koji je samo branio hrvatski dom. No, već u rujnu 1941. godine veliki župan Kadić izvještava Zagreb da je kotarski predstojnik iz Bugojna Branko Kuštro "otputovao u Zagreb bez pitanja i obavještenja velike župe i ostavio kotar bez zamjene". Iz ove kratke suhoparne rečenice iz požutjelog činovničkog izvješća Kuštro izranja kao mladac, koji u vremenu u kojemu lete glave slijedi - srce. Ništa lakše i ništa pogubnije! Ostatak rata Kuštro provodi daleko od očiju Uskopljana, kao ustaški bojnik kreće se područjem zapadne Slavonije. Na povlačenju ka slovensko-austrijskoj granici vodi jednu lovačku postrojbu, te se s njom uspijeva prebaciti u unutrašnjost Austrije i na taj način izbjeći Križni put i, obzirom na glas koji je još tijekom rata o njemu stigao i do partizana, sačuvati glavu. No, njemu glava, očito je, nikada i nije bila najvažnija, već početkom 1948. godine Kuštro se kao član Kavranove skupine ponovo vraća u Hrvatsku gdje 27. ožujka 1948. godine biva uhićen i zajedno s ostalim pripadnicima organizacije 10. travanj suđen i osuđen, naravno, na smrt. Kuštro je proglašen ratnim zločincem, a sud mu je na teret stavio drastično postupanje s civilnim stanovništvom Bugojna i Okučana. No, iako je bila riječ o čisto formalnom sudskom procesu, jedan, a možda i jedini preživjeli svjedok, Ivan Prusac, donosi o Kuštri jednu izuzetno zanimljivu informaciju, koja na cijeli njegov kratki život baca sasvim novo svjetlo. Naime, od Prusca saznajemo da je Kuštro prije pristupanja ustaškom pokretu bio isto tako gorljivi član komunističke partije, a svoje istupanje iz nje htio je javno obrazložiti na sudu u čemu je, dakako, kaže Prusac, bio spriječen. Tako danas o njemu možemo stvarati sliku samo po onome što su drugi o njemu rekli, a ne po onome kako je svoje postupke sam objašnjavao. Možemo, dakle, samo zamišljati pojedine etape njegova životnog puta kojega većina ljudi s kojima je živio ne bi prešla ni da je živjela tri života. No, jedno je potpuno jasno: Kuštro naprosto nije bio predodređen da bude zapamćen kao istaknuti, kako se to znalo govoriti "prijeratni komunista", što bi ga uz obrazovanje koje je imao, nesumnjivo vinulo u sam vrh poslijeratnog komunističkog aparata. Dakako, preduvjet za to bio bi da preživi rat i izbjegne ruci onoga koga je sam, igrom slučaja, utjelovljavao. Isto tako nije mogao biti upamćen ni samo kao istaknuti ustaša, jer nemoguće ga je zamisliti da nakon rata pod tuđim imenom i promijenjenim obličjem jednostavno, kao da se ama baš ništa nije dogodilo, uživa u blagodatima Lime ili Buenos Airesa. Nije mogao biti zapamćen ni tek kao čovjek koji je u Uskoplje dovezao prvi automobil, ni kao učitelj zaljubljen u svoje zvanje, ni tek kao domoljub, ni tek kao ratni zločinac.... On je bio jedan od onih ljudi, koji je bio predodređen da naprosto sagori, a takvi nikada nemaju jednoznačnu biografiju. I Kuštrina biografija je zgusnuta i teška, te može biti i pozitivna i negativna. Naime, poput vještičije molitve je: kakva je ovisi o tome kako je čitate, sprijeda ili straga. Branko Kuštro pogubljen je u Bugojnu. Kaznu nad njim izvršio je - kako to u presudi piše - Narod. Svirepo. Kako to samo Narod zna. |
Prva berba malina
Kratka vijest![]() Sadnja malinjaka obavljena je prije dvije godine, na površini od 45.000 m2, uz financijsku podršku američke agencije 'Partneri za razvoj'. Ovog ljeta organizirana je prva berba malina, koja je, prema ocjeni stručnjaka, dala zadovoljavajuće rezultate. |
Jajčani pobjednici
Završio je deseti po redu malonogometni turnir "Uskoplje 2006."![]() Pobijedila je momčad iz Jajca rezultatom 3:2. O svemu ostalom vezanom zaovaj turnir čitajte, naravno na slogauskoplje.blog.hr |
Zeljaste biljke na Galičici
Na Galičici zasađeno više stabljika zeljaste tvari...U protekla 24 sata, na području policijskih uprava Županije Središnja Bosna prijavljena su 4 krivična djela, a mi iz policijskog izvješća prenosimo ono koje je prijavljeno na području naše općine: ![]() Na području Županije dogodilo se i 7 prometnih nezgoda u kojima je jedna osoba teže i dvije osobe lakše ozlijeđene. Službenici policije iz prometa su isključili 6 vozila i 3 vozača. Jedna prometna nezgoda u kojoj je je jedna osoba teže ozlijeđena zbila se na području naše općine: Dana 14.8.2006. god. oko 14,05 sati dogodila se prometna nezgoda na prometnici G. Vakuf-Uskoplje-Prozor-Rama u ul. 317 S.B.B u G. Vakufu-Uskoplju u kojoj su sudjelovali: Stipo J. rođ. 1966. god. iz G. Vakufa-Uskoplja s vozilom marke “Mercedes” E-290, reg. oznaka MZ-678-AM i pješak Šefika Č. rođ. 1953. god., (ostali podaci nepoznati). U prometnoj nezgodi Šefika Č. je dobila teže tjelesne ozljede. Uviđaj je izvršila krim. policija PU Bugojno. |
Gospojina
Eto, tako dolazi i Gospojina.... Više |
Bugojanska skupina najprije je došla na Lužane
Stojan Miloš razgovarao je s još jednim svjedokom koji se sastao s pripadnicima tzv Bugojanske skupine...![]() Tu sam spoznao kako je čovjek čovjeku vuk i na što su sve ljudi spremni da bi izvukli bilo kakvo priznanje. Glava i ruke bili su mi izobličeni od udaraca. Tražili su da potpišem priznanje kako sam preko granice preveo Bugojansku skupinu, sjeća se Tonko Glavaš, rođak Ilije Glavaša. Priča nam kako je Ilija nakon nešto više od 26 sati neprekidne vožnje kamionom "Radenske" 24. lipnja 1972. oko tri sata ujutro dovezao skupinu Feniks u svoje rodno uskopaljsko selo Lužani. Opširnije... |
Prvi pohod biskupa Dobretića
Dogodilo se na današnji danNa današnji dan daleke 1773. godine u Uskoplju je, u okviru svoga prvoga kanonskoga pohoda bosanskom vikarijatu koji je trajao od 3. srpnja do 13. prosinca 1773. godine, boravio apostolski administrator fra Marko Dobretić (1772.-1784.) S ovoga pohoda biskup je dao izvješće o cjelokupnom katoličkom pučanstvu Bosanskog vikarijata, a ne po pojedinim župama. Vikarijat je tada brojio 66.896 katolika, a na svome prvom pohodu biskup Dobretić krizmao je ukupno 11.175 duša (Škegro). |
Stipendija Hrvatske uzdanice
Veoma agilna uskopaljska kulturna udruga od sada će dodjeljivati i stipendije...![]() Ovakvom svojom, zašto ne reći i to, veoma hrabrom odlukom članovi Hrvatske uzdanice još jednom na najbolji način dokazuju da su u stanju ispuniti i da s uspjehom ispunjavaju visokopostavljene ciljeve zbog kojih su i osnovali ovu Udrugu. Također, ova, ali i mnoge druge akcije Hrvatske uzdanice, putokaz su i ostalim uskopaljskim udrugama u Uskoplju i izvan njega u kojem smjeru se treba kretati njihov rad, a da bi on bio na dobrobit Uskoplja. Hoće li ga slijediti? U nastavku donosimo cjelovit tekst Natječaja: HRVATSKA UZDANICA USKOPLJE |
Darovnica Tvrtka I.
Dogodilo se na današnji danNa današnji dan, 11. kolovoza daleke 1366. godine kralj Stjepan Tvrtko I. Kotromanić izdao je Vukcu Hrvatiniću darovnicu u kojoj se spominje Krtova jela kao granično područje između župa Plive i Uskoplja. Inače, od samoga početka vladavine bana/kralja Stjepana Tvrtka I. Kotromanića (1353. - 1377./1395.) Uskoplje je bilo pod njegovom vlašću. Nakon Tvrtkove smrti vlast bosanskih kraljeva naglo slabi, pa se njihovi posjedi stalno smanjuju. Prvih dvadesetak godina 15. st. tek je nekoliko župa između gornjih tokova Vrbasa i Bosne bilo pod njihovom vlašću. Među njima je bilo i Uskoplje, u kojemu su kraljevi rado boravili... (Škegro)(05.) |
Traži prijateljicu
Nešto sasvim osobno...Zamoljeni smo da objavimo sljedeći oglas, inače objavljen na oglasi.com, pa to, bez ikakvih intervencija u tekst, i činimo: trazim prijateljicu zeljku malekin ako netko zna gdje se ona nalazi molim da mi se jevi. zivjela je u gornjem vakufu do rata. zadnje sto sam cula je da se nalazi u čapljini. vjerovatno se sad vec udala pa ima novo prezime.. trazi je danijela. ako je tko pozna molim da mi se javi jer stvarno bi je htjela pronaci Kontakt informacije Kontakt danijela Tel 0915317787 Grad cakovec Država hrvatska |
Zločin iz Bojske na videu
Urednik www.lijepanasadomovinahrvatska Ivica Grgić učinio je široj javnosti dostupim video snimak o zločinu u selu Bojska, koji ni u samom Uskoplju do sada nije bio dovoljno poznat...(...)Nakon sto je odobren obilazak sela Bojska, dana 22. veljace 1993. godine, ekipa koju su sacinjavali predstavnici HVO-a, A RBiH I UNPROFOR-a, zajedno sa snimateljima Brigade HVO-a, u selu, u obiteljskoj kuci Okadar, ponasla je izmasakrirane i ubijene Franu Okadara i njegovu kci Finku Okadar. Izvadak je to iz popratnog teksta, a za cijeli tekst, kao i za video snimku kliknite ovdje, s napomenom, da, ako ste dijete ili osoba koja ima probleme sa srcem, ipak to ne činite.Na tijelima su im bili vidljivi tragovi fizickog zlostavljanja. Naime, na tijelu Frane Okadara bili su vidljivi ubodi hladnim oruzjem, odsjecen mu je nos i dio uha, a nakon zlostavljanja pripadnici tzv. A RBiH su ga zaklali. Na tijelu njegove kcerke Finke Okadar takodjer su bili vidljivi tragovi teskog fizickog zlostavljanja (ubodi hladnim oruzjem u predjelu ruku, vrata i drugih dijelova tijela). Tijelo Finke Okadar pronadjeno je razodjeveno do pojasa sto ukazuje na cinjenicu da su finku Okadar prije ubojstva silovali pripadnici A RBiH... |
Uskoplje gori
Dogodilo se na današnji dan![]() Žestoki topničko-pješački napadi na Galičicu i Mošćane uspješno su odbijeni. Povraćeni su i položaji HVO-a u gradu s kojih su se branitelji bili prisiljeni povući, a u području sela Bistrice snage HVO-a ostvarile su i određene pomake u svoju korist. Zabilježeno je i veoma jako djelovanje muslimanskog topništva po civilnim ciljevima na cijelom području uskopaljske općine, a osobito intenzivno bilo je djelovanje muslimanskih snajperista, pa je kretanje cijelim područjem izuzetno otežano, odnosno moguće samo noću. |
Živi i mrtvi i u Sarajevu
Kratka vijest |
< | kolovoz, 2006 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
28 | 29 | 30 | 31 |