uskoplje

31.08.2006., četvrtak

Završena škola u Borovoj Ravni Ukratko U selu Borova Ravan završena je izgradnja školske zgrade i sportskog terena, pa će učenici iz tog i okolnih sela u novu školsku godinu krenuti u mnogo boljim uvjetima nego proteklih godina. Kako smo već pisali, školu u Borovoj Ravni financirao je Međunarodni fond za razvoj poljoprivrede (IFAD), uz čiju pomoć je na području naše općine već realizirano nekoliko iznimno uspješnih projekata.

29.08.2006., utorak

Pobjede Sloge u Rami Ukratko U susjednom Prozoru igra se veliki noćni malonogometni turnir na kojemu sudjeluje i malonogometna ekipa Sloge iz Uskoplja. Sloga je do sada odigraladvije utakmice i, naravno, zabilježila dvije pobjede: - 21. kolovoza: HNK Sloga Uskoplje - Restoran Mimoza 3:0 - 25. kolovoza: Caffe Beljušić Coupe - HNK Sloga Uskoplje 4:7. Raspored četvrtfinalnih utakmica: 31.8.06.:Ponedjeljak(04. rujna 2006) od 17.00 RESTORAN MIMOZA – RAMA JUNIORI Od 18.00 DISCOTEQUE MIAMI – TORCIDA RIPCI, Utorak (05. rujna 2006) od 19.00 HNK SLOGA USKOPLJE – SVADBENI SALON PODBOR od 20.00 USTIRAMA – GEZA PROMET. Polufinale je na rasporedu u Srijedu 06. rujna 2006., a finale na dan Općine Prozor-Rama i blagdan Male Gospe u Petak 08. rujna 2006. godine.

Pravo na obrazovanje na vlastitom jeziku HDZ BiH na svojim stranicama objavljuje javno priopćenje Kluba hrvatskih izaslanika Doma naroda Parlamenta FBiH vezano za problematiku školstva na području općina Bugojno i Uskoplje: Na sjednici Kluba hrvatskih izaslanika Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, održane 23 kolovoza 2006. godine u Bugojnu, razmatrajući problematiku školstva na području općina Bugojno i Gornji Vakuf – Uskoplje, a u svezi provedbenog prijedloga objedinjavanja školskih odjela i matične škole gdje se nastava izvodi na drugom nastavnom planu i programu temeljem Izvješća povjerenstva Županije/Kantona Središnja Bosna, odnosno prijedloga administrativnog objedinjavanja škola, što se u konkretnom primjeru odnosi na objedinjavanje područnih odjela Prve osnovne škole Bugojno u kojoj se nastava izvodi na nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku, te objedinjavanje područnih odjela Srednje škole «Uskoplje» u Bugojnu sa Gimnazijom Bugojno, donio je Z A K L J U Č A K Klub hrvatskih izaslanika Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine podržava i zahtijeva provedbu Odluke vijeća roditelja koji od svih domaćih i međunarodnih institucija zahtijevaju održavanje pravnog subjektiviteta Prve osnovne škole Bugojno i Gimnazije «Uskoplje» u kojima se nastava izvodi na nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku ističući pravo hrvatskom narodu na obrazovni sustav na svom, hrvatskom jeziku, što je zajamčeno Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, Europskim konvencijama i deklaracijama UN-a. Klub hrvatskih izaslanika Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, također podržava Zahtjev vijeća roditelja i hrvatskog puka Bugojna za dodjelu jedne školske zgrade u Bugojnu čime bi se riješili rečeni problemi, osigurao opstanak i potaknuo povratak 10.000 prognanih i raseljenih Hrvata Bugojna. Klub hrvatskih izaslanika Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine poziva Institucije nadležne u oblasti obrazovanja, da omoguće realiziranje prava na obrazovanje po planu, programu i jeziku na vlastitom izboru, sukladno vlastitim specifičnostima i potrebama. Osuđuje svako onemogućavanje realiziranja toga prava kao nedemokratsko i diskriminacijsko. Klub hrvatskih izaslanika Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine podržava Izgradnju obrazovnog sustava u kojem će se sve naše različitosti prepoznati kao bogatstvo Bosne i Hercegovine, te ih afirmirati u duhu tolerancije i razumijevanja sukladno revantnim međunarodnim konvencijama o ljudskim, nacionalnim i manjinsklm pravima, kao i pravima djece. Klub hrvatskih izaslanika Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ukazuje na jasnu povezanost između ostvarivanja prava na obrazovanje na vlastitom jeziku i realiziranja povratka sukladno aneksu 7. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Uvjereni u dosege europske uljudbe i demokracije, ističemo pravo Hrvata Bugojna i Bosne i Hercegovine na očuvanje identiteta konstitutivnog hrvatskog naroda te neotuđivo pravo na obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulturne tradicije i kulturno naslijeđe, kao vitalni interes Hrvata. U Bugojnu, 23. kolovoza 2006. godine predsjednik kluba hrvatskih izaslanika Mato Franjićević (fotografije Bugojna i maturanata Srednje škole Uskoplje preuzete s www.bugojanci.ch)

28.08.2006., ponedjeljak

HNK Sloga protiv droge U priopćenju u kojemu javnost izvještava o Kampanji "Izaberi život, a ne drogu", Policija naše županije ističe veliki doprinos HNK Sloga iz Uskoplja rečenoj akciji: U okviru kampanje “IZABERI ŽIVOT, NE DROGU” u periodu od 27. srpnja do 14. kolovoza nogometni klub HNK “Sloga” iz G. Vakufa/Uskoplja organizirao je malonogometni turnir na kome su sudjelovale ekipe iz Prozora-Rame, Bugojna, Jajca, Livna, Mostara i domaćina. Utakmice je svaki dan pratilo u prosjeku oko 1.000 gledatelja. U okviru kampanje korištene su majice sa sloganom “IZABERI ŽIVOT, NE DROGU”, veliki pano sa istim sloganom, podjela letaka, emitiranje putem razglasa radio džinglova vezanih za kampanju i odigravanje finalne utakmice u dresovima na kojima je bio napisan slogan kampanje “IZABERI ŽIVOT, NE DROGU”. Osiguranje turnira vršili su službenici policije PS Gornji Vakuf/Uskoplje kaže se u priopćenju MUP-a naše županije, a za više o ovoj kampanji kliknite ovdje...

Ponovo pronađena marihuana Akcija policije u Zlavasti... Jučer, 27.8.2006. godine, oko 00.20 sati, službenici Jedinice za potporu MUP-a Županije središnja Bosna iz Travnika su u mjestu Zlavast, općina G. Vakuf - Uskoplje (!?) zaustavili pmv marke “Opel Vektra” i pmv marke “Golf”. U vozilima su se nalazili: S. M., privremeno nastanjen u Austriji, V. T., M. H., V. R. i J. Z., svi iz G. Vakufa-Uskoplja, kod kojih su pronađene tvari koje asociraju na marihuanu. Istraga je, napominju u policiji, u tijeku.

27.08.2006., nedjelja

Potonuće Christophera Beesea Prema mišljenju novinara, obrana uspješno pobila većinu izvješća bivšeg člana PMEZ-a, koji je boravio u Uskoplju... Pred Haaškim sudom prije tri dana obrana optuženih u predmetu “Prlić i ostali” završila je unakrsno ispitivanje svjedoka optužbe Christophera Beesea, člana Promatračke misije Europske zajednice u Bosni i Hercegovini koji je u relevantnom razdoblju boravio u Uskoplju. Tijekom ispitivanja odvjetnica obrane Senka Nožica uspjela je pobiti većinu izvješća koje je svjedok napisao tijekom sukoba, a koji su u ovom predmetu izneseni kao dokazi. Svjedok je tijekom ispitivanja veoma često osvrtao na stanje u Uskoplju ustvrdivši kako nisu ozbiljno shvaćali obavijesti koje im je davao HVO, jer "sve što je rekao HVO i Hrvati, bila je čista propaganda" Opširnije...

"Imamo pravo na hrvatske škole..." Još o pokušaju ukidanja hrvatskih škola... Roditeljsko i Učeničko vijeće te Školski odbor Srednje škole Uskoplje odbili su pripajanje područnih odjela Srednje škole Uskoplje s Gimnazijom Bugojno, jer bi se time, kako kažu, povrijedilo ustavno pravo Hrvata na obrazovanje na vlastitom jeziku, zaključak je jučer održanog sastanka. Sastanak je održan s predstavnicima Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i sporta Srednjobosanske županije te OESS-a, a tema je bila dopis resornog ministarstva prema kojem bi se spomenuti područni odjeli pripojili Gimnaziji Bugojno. “Mi, roditelji i učenici Srednje škole Uskoplje, kao i cijeli hrvatski narod u BiH, u skladu s Ustavom imamo pravo na hrvatske škole i druge odgojno-obrazovne institucije”, stav je roditelja i učenika koji ovom prilikom naglašavaju da je to pravo zajamčeno UNESCO-vim konvencijama kao i daytonskim Ustavom. Sva demokratska prava Kako kažu, spremni su iskoristiti sva demokratska prava i građanski neposluh te će ustrajati u sprječavanju ukidanja hrvatskog jezika i hrvatskih škola jer, prema njihovim riječima, nitko ne može Hrvatima uskratiti ustavno pravo na svoj jezik i obrazovanje. “Upoznajemo javnost da ćemo odlučno svim demokratskim sredstvima braniti prirodna, povijesna i ustavna prava hrvatskog naroda na njegovo školstvo i jezik, pa pozivamo sve dužnosnike iz reda hrvatskog naroda u tijelima vlasti da se suprotstave ovakvim nametnutim zakonima i diskriminaciji Hrvata”, navodi se u zaključcima Vijeća roditelja i učenika Srednje škole u Uskoplju. Inače, tijekom jučerašnjeg dana oglasio se i Klub hrvatskih izaslanika u Domu naroda federalnog Parlamenta koji kaže da podržava i zahtijeva provedbu odluke Vijeća roditelja koji od svih domaćih i međunarodnih institucija zahtijevaju održavanje pravnog subjektiviteta Prve osnovne škole Bugojno i Gimnazije Uskoplje u kojima se nastava izvodi po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku. Također ističu pravo hrvatskom narodu na obrazovni sustav na svom, hrvatskom jeziku, što je zajamčeno Ustavom Federacije BiH, europskim konvencijama i deklaracijama UN-a. Traže vlastitu zgradu Podsjetimo, do sada su hrvatski srednjoškolci bili upisani u Srednju školu u Uskoplju, iako su nastavu slušali u prostorijama Gimnazije Bugojno, isključivo zbog udaljenosti matične škole. Od ove godine prijedlog je da se hrvatski srednjoškolci iz Bugojna upišu u Gimnaziju Bugojno uz osiguranje nastave na svom jeziku. Prema riječima ravnatelja bugojanske Gimnazije Mešuda Šečića, djeca bi mogla zadržati svoje profesore iz bivše škole u Uskoplju, ali učenici i roditelji inzistiraju na tome da hrvatska djeca u Bugojnu imaju svoju zasebnu zgradu. “Gašenjem područnih odjela u kojima su nastavu pohađala hrvatska djeca iz Bugojna došlo bi do ukidanja pravnog subjektiviteta škole u Uskoplju. Smatramo da bi hrvatski odjeli prelaskom u bugojansku Gimnaziju izgubili nacionalni identitet”, objasnila je za naš list Greta Kuna, predsjednica Županijskog odbora HDZ-a Srednjobosanske županije. (Dnevni list) Još o ovoj temi: Pincom

26.08.2006., subota

Bojkot nastave u Uskoplju i Bugojnu? Na početak procesa ujedinjenja "dviju škola pod istim krovom" u Srednjobosanskoj županiji učenici, roditelji i nastavnici iz Uskoplja i Bugojna burno reagirali. Svoje će ustavno pravo školovanja na materinskom jeziku braniti svim demokratskim sredstvima... Bolan proces ujedinjenja "dviju škola pod istim krovom" u Srednjobosanskoj županiji, zbog kojeg je smijenjen prijašnji ministar obrazovanja Nikola Lovrinović, odlukom aktualnog ministra Branka Goluba krenuo je od Bugojna i Uskoplja. Provodeći od visokog predstavnika nametnuti Zakon o školstvu, prvi korak trebalo bi biti pripajanje triju odjela uskopaljske srednje škole koja djeluju u zgradi bošnjačke gimnazije u Bugojnu, (u kojima se nastava izvodi prema hrvatskom planu i programu), školi u čijoj su zgradi smješteni. Uskopaljska srednja škola, koja ima 420 učenika i 14 odjela, ostala bi tako bez triju odjela s oko 90 učenika te i sama, zbog manjka odjela i učenika, izgubila pravni subjektivitet. Sljedeći bi korak bilo njezino ujedinjenje s bošnjačkom srednjom školom, s kojom trenutačno dijeli školsku zgradu u Uskoplju. Takvim su se odlukama Ministarstva obrazovanja usprotivili učenici i roditelji čija djeca pohađaju navedenu školu. Svi kažu da su ovdje samo zbog nas. Mi im poručujemo da ne mijenjaju sadašnje stanje jer smo mi njime zadovoljni. Ne uskraćujte nam pravo školovanja na našem materinskom jeziku, što nam jamči ustav ove zemlje i međunarodne konvencije o ljudskim i pravima djeteta. U protivnom, mi ćemo bojkotirati nastavu i u Bugojnu i u Uskoplju poručila je Jelena Lovrić, učenica Srednje škole Uskoplje, međunarodnim i predstavnicima resornog ministarstva. U takvim stajalištima učenike podupiru njihovi roditelji i nastavnici te članovi školskih odbora i Vijeća roditelja. Mislim da se iza svega krije početak ukidanja hrvatskih škola u Bugojnu i Uskoplju, a za nas povratnike u Bugojno bit će to novi egzodus s ovih prostora kazala nam je Greta Kuna, majka četvero djece i nastavnica hrvatskog jezika u Srednjoj školi Uskoplje. Ukinu li nam ovu školu, u cijeloj ovoj dolini u krugu 70 kilometara neće biti nijedne srednje škole u kojoj se nastava izvodi prema hrvatskom planu i programu, a to i nama Hrvatima u Uskoplju znači da ovdje više nemamo što raditi izjavio je Ljuban Oreč, dopredsjednik Vijeća roditelja Srednje škole Uskoplje. Osim srednjoškolaca i njihovih roditelja za nastavak školovanja na materinskom jeziku strahuju i roditelji učenika Prve hrvatske osnovne škole Bugojno koji nastavu pohađaju u naselju Bristovi. Dva odjela hrvatske djece u spomenutoj školi trebala bi se pripojiti školi u kojoj se nastava izvodi prema bošnjačkom planu i programu kako bi mogla nastaviti raditi kao samostalan pravni subjekt. To nam nije prihvatljivo. Tražimo da sadašnje stanje ostane dok nam se ne da jedna školska zgrada u Bugojnu u kojoj bismo mogli organizirati nastavu za svoju djecu. Djece i nastavnoga kadra imamo, a u Bugojnu nam treba jedna od sadašnjih osam školskih zgrada kaže Ivica Klarić, član Vijeća roditelja Prve osnovne škole Bugojno, inače otac četvero djece. Dobiju li školsku zgradu u Bugojnu, "dvije škole pod istim krovom" (izuzevši zgrade u kojima su po dvije bošnjačke škole, a koje nikomu ne smetaju), u tom će gradu prestati postojati. Bit će osiguran i prostor za tri odjela Srednje škole Uskoplje, koja također može nastaviti rad. Rješenje je to koje su predstavnicima Ministarstva i međunarodnih organizacija ponudili roditelji hrvatske djece. Svoje će ustavno pravo školovanja na materinskom jeziku braniti svim demokratskim sredstvima, a uputili su i zahtjev za izmjenu za Hrvate nepovoljna nametnutog Zakona o školstvu u Srednjobosanskoj županiji. Stajališta i zahtjeve roditelja hrvatske djece poduprli su i hrvatski zastupnici u parlamentu Federacije BiH koji su sjednicu svojega kluba ovih dana održali u Bugojnu. (Večernji list / uskopljeblog.hr; foto: Wikipedia)

25.08.2006., petak

A.E. ukrao mobitel Iz policijskog izvješća Jučer, 24. 8.2006. godine, oko 19,20 sati, prijavljeno je u PS G. Vakuf/Uskoplje, da je Atifu A. u caffe baru “Jesenjin” u G. Vakufu/Uskoplju ukraden mobitel marke “Samsung”. Operatvnim radom na terenu pronađen je počinitelj, a radi se o A. E. iz G. Vakufa/Uskoplja, izvjestili su iz Policijske stanice. Protiv navedenog počinitelja su poduzete zakonom propisane mjere.

24.08.2006., četvrtak

Korijeni Vrijedno je zabilježiti... U ovogodišnjem trijumfalnom pohodu na svjetska priznanja hrvatski znanstvenik porijeklom iz Uskoplja, dr. Ivan Đikić dobio je i četvrtu u nizu - nagradu za biomedicinu GlaxoSmithKline Zaklade. Nagradu je dobio za znanstvena otkrića objavljena u časopisima Science i Nature Cell Biology u kojima se opisuje kako stanice reagiraju na oštećenje nasljednog materijala te kako se regulira ulazak receptora za faktore rasta u stanicu. U spomen na mog pokojnog oca koji je rodom iz Uskoplja, dio novčane nagrade donirao sam za obrazovanje jednog studenta iz Bosne i Hercegovine. Drugi dio darovao sam udruzi Krila iz Zagreba koja se bavi terapijskim jahanjem. rekao je Đikić, kojega je početkom srpnja Europsko udruženje za istraživanje tumora proglasilo znanstvenikom godine.

23.08.2006., srijeda

Ugovor Ugarske i Osmanlijskog carstva Dogodilo se na današnji dan Na današnji dan, 23. kolovoza daleke 1503. godine potpisan je ugovor između Ugarske i Osmanlijskoga carstva, po čijim odredbama su u rukama Osmanlija, između ostaloga, ostale i uskopaljske utvrde Susid, Vesela Straža, Biograd i cijelo Uskoplje, koje su nešto ranije zauzeli. Ovim ugovorom Uskoplje je, dakle, i formalno prepušteno Osmanlijama...

22.08.2006., utorak

Povelja kralja Stjepana Tomaša Dogodilo se na današnji dan Sredinom 15. stoljeća na području Uskoplja žestoko su se prelamali interesi hercega Stjepana Vukčića Kosače, nasljednika, 1435. godine, preminuloga Sandalja Hranića Kosače i kralja Stjepana Tomaša (1443. –1461.) koji je upravo na današnji dan, 22. kolovoza 1446. godine izdao povelju iz koje je razvidno da je upravo on bio gospodarom dijela Uskoplja. U ovoj povelji koju je Tomaš izdao braći Dragišićima, naime, spominje se i «selo Gmići u Uskoplu s pravimi medmi»...

21.08.2006., ponedjeljak

Motočašće Gospi uskopaljskoj "Dobro došli na stranicu franjevačkog samostana u Fojnici. Nadam se da će Vam biti ugodno družiti se s nama iz samostana, da ćete pronaći nešto zanimljivo za sebe i da će se ovim susretom pozitivna energija umnožiti..." To, između ostaloga, piše u dobrodošlici na web stranice fojničkog samostana, koju potpisuje Uskopljanima poznati fra Mirko Majdandžić. Upravo on piše i o jednom specifičnom hodočašću Gospi uskopaljskoj, bolje reći motočašću, a njegov tekst ilustriran je i mnoštvom veoma uspjelih fotografija: Utorak, 15. kolovoza 2006. Sve je spremno, s malim kašnjenjem, za vožnju prema Gornjem Vakufu –Uskoplju, za Veliku Gospu. Jedanaest motora i jedno terensko vozilo, koje prevozi i «logistiku». Vozimo od Fojnice do Vlaške ravni i onda preko Prokoškog jezera na Sarajevska vrata. Od Sarajevskih vrata gotovo stalno vozimo zapadno preko Rosinja i spuštamo se u selo Vrse. Malo smo okasnili, 5-6 minuta na početak mise. Misu je predvodio fra Miron Sikirić, zamjenik provincijala uz koncelebraciju petnaestak svećenika. Veliko mnoštvo vjernika skladno moli i pjeva, posebno Gospine pjesme. A vrijeme, izmišljeno, onako kako to Bog «naštima». Poslije mise susreti s dragim i poznatim licima, razgovara se i pita za one koje dugo nismo vidjeli. Fratri su spremili dosta za goste, a i mi, fojnički motoristi, također smo gosti. Pod jabukom u dvorištu je pravo mjesto za onu starinsku «užinu»... Više...

20.08.2006., nedjelja

Uskopaljski abecedarij (41): K kao Kuštro, Branko Komunista kada to nije bio gotovo nitko, ustaša kada su to bili mnogi, domoljub kada su to smjeli biti rijetki, čovjek koji je u Uskoplje dovezao prvi automobil.... Kada je uoči Drugoga svjetskoga rata, u skladu s tadašnjim nastojanjima HSS-a za razvojem školstva na teriroriju Banovine Hrvatske, u selu Voljicu otvorena Pučka škola, za prvog učitelja iz obližnjeg Kupresa došao je Branko Kuštro. Tek svršeni učitelj, koji je netom zagazio u treće desetljeće svog života, pa je i u voljički učiteljski stan došao sa svojim roditeljima, ostao je zapamćen kao strpljiv i blag odgajatelj, prototip upravo onakvog učitelja kakvog je u to doba propagirala HSS-ovska romantičarska literatura, ali i kao čovjek koji je vjerojatno među prvima u Voljice, pa i u Uskoplje dovezao automobil: oni koji su ga vidjeli, mogli bi se, kažu, i danas zakleti da je bila riječ o Opel Olympiji. Bilo kako bilo, i Kuštrina osobnost, ali i neki vanjski znaci, poput već spomenutog automobila, učinili su da prvi voljički učitelj voljičkim i uskopaljskim dječacima postane pravi uzor, utjelovljenje svega onoga što su ti bosonogi dječaci ikada poželjeli biti. Kao pravi domaći sin, onakav o kakvima je zborio Antun Radić, Kuštro je svojim predavanjima voljičkim dječacima - djevojčice, smatralo se u to vrijeme, nisu trebale ići u školu - utiskivao snažnu domoljubnu dimenziju, a to domoljublje nastojao je zapaliti u uskopaljskim ljudima i nakon godinu dana, kada je voljička škola, zbog nadolazećeg rata prekinula svoj rad. Mnogi stariji Uskopljani sjećali su ga se kao vatrenog govornika, koji je u uskopaljskom Hrvatskom domu, gdje su se ljudi okupljali kako bi čuli najnovije vijesti s radija, svojim govorima nastojao pridobiti ljude za novu državu - NDH i ustašku vlast. Uskoro su Kuštru ratni događaji ponijeli iz Uskoplja. Otišao je najprije u obližnje Bugojno na mjesto kotarskog predstojnika. Iz tog vremena o Kuštri postoje dvije, potpuno suprostavljene priče. Srpska, koja je u sličnim slučajevima obično znala pretjerivati i preuveličavati zločine protivnika, Kuštru je okarakterizirala kao nečovjeka koji je zapovjedio, ali i osobno počinio brojne zločine nad bugojanskim Srbima. S druge strane, postojala je i naravno sasvim suprotna hrvatska priča koja je, dakako šapatom, kako je nakon rata jedino i mogla, oštro opovrgavala sve "srpske laži" i o Kuštri govorila kao o junaku koji je samo branio hrvatski dom. No, već u rujnu 1941. godine veliki župan Kadić izvještava Zagreb da je kotarski predstojnik iz Bugojna Branko Kuštro "otputovao u Zagreb bez pitanja i obavještenja velike župe i ostavio kotar bez zamjene". Iz ove kratke suhoparne rečenice iz požutjelog činovničkog izvješća Kuštro izranja kao mladac, koji u vremenu u kojemu lete glave slijedi - srce. Ništa lakše i ništa pogubnije! Ostatak rata Kuštro provodi daleko od očiju Uskopljana, kao ustaški bojnik kreće se područjem zapadne Slavonije. Na povlačenju ka slovensko-austrijskoj granici vodi jednu lovačku postrojbu, te se s njom uspijeva prebaciti u unutrašnjost Austrije i na taj način izbjeći Križni put i, obzirom na glas koji je još tijekom rata o njemu stigao i do partizana, sačuvati glavu. No, njemu glava, očito je, nikada i nije bila najvažnija, već početkom 1948. godine Kuštro se kao član Kavranove skupine ponovo vraća u Hrvatsku gdje 27. ožujka 1948. godine biva uhićen i zajedno s ostalim pripadnicima organizacije 10. travanj suđen i osuđen, naravno, na smrt. Kuštro je proglašen ratnim zločincem, a sud mu je na teret stavio drastično postupanje s civilnim stanovništvom Bugojna i Okučana. No, iako je bila riječ o čisto formalnom sudskom procesu, jedan, a možda i jedini preživjeli svjedok, Ivan Prusac, donosi o Kuštri jednu izuzetno zanimljivu informaciju, koja na cijeli njegov kratki život baca sasvim novo svjetlo. Naime, od Prusca saznajemo da je Kuštro prije pristupanja ustaškom pokretu bio isto tako gorljivi član komunističke partije, a svoje istupanje iz nje htio je javno obrazložiti na sudu u čemu je, dakako, kaže Prusac, bio spriječen. Tako danas o njemu možemo stvarati sliku samo po onome što su drugi o njemu rekli, a ne po onome kako je svoje postupke sam objašnjavao. Možemo, dakle, samo zamišljati pojedine etape njegova životnog puta kojega većina ljudi s kojima je živio ne bi prešla ni da je živjela tri života. No, jedno je potpuno jasno: Kuštro naprosto nije bio predodređen da bude zapamćen kao istaknuti, kako se to znalo govoriti "prijeratni komunista", što bi ga uz obrazovanje koje je imao, nesumnjivo vinulo u sam vrh poslijeratnog komunističkog aparata. Dakako, preduvjet za to bio bi da preživi rat i izbjegne ruci onoga koga je sam, igrom slučaja, utjelovljavao. Isto tako nije mogao biti upamćen ni samo kao istaknuti ustaša, jer nemoguće ga je zamisliti da nakon rata pod tuđim imenom i promijenjenim obličjem jednostavno, kao da se ama baš ništa nije dogodilo, uživa u blagodatima Lime ili Buenos Airesa. Nije mogao biti zapamćen ni tek kao čovjek koji je u Uskoplje dovezao prvi automobil, ni kao učitelj zaljubljen u svoje zvanje, ni tek kao domoljub, ni tek kao ratni zločinac.... On je bio jedan od onih ljudi, koji je bio predodređen da naprosto sagori, a takvi nikada nemaju jednoznačnu biografiju. I Kuštrina biografija je zgusnuta i teška, te može biti i pozitivna i negativna. Naime, poput vještičije molitve je: kakva je ovisi o tome kako je čitate, sprijeda ili straga. Branko Kuštro pogubljen je u Bugojnu. Kaznu nad njim izvršio je - kako to u presudi piše - Narod. Svirepo. Kako to samo Narod zna.

16.08.2006., srijeda

Prva berba malina Kratka vijest Nezavisno udruženje poljoprivrednih proizvođača gornjovrbaske regije od 32 je poljoprivredna proizvođača s područja općina Bugojno, Jajce, D. Vakuf, te G. Vakuf-Uskoplje otkupilo oko 33 tone malina. Cijelu otkupljena količina prodana je poduzeću Klas iz Sarajeva, koji je proizvođačima isplatio naknadu od oko 36.000 KM. Sadnja malinjaka obavljena je prije dvije godine, na površini od 45.000 m2, uz financijsku podršku američke agencije 'Partneri za razvoj'. Ovog ljeta organizirana je prva berba malina, koja je, prema ocjeni stručnjaka, dala zadovoljavajuće rezultate.

15.08.2006., utorak

Jajčani pobjednici Završio je deseti po redu malonogometni turnir "Uskoplje 2006." Jučer je na prepunom igralištu Srednje škole Uskoplje odigrana finalna utakmica desetog po redu malonogometnog turnira "Uskoplje 2006 Sastale su se momčadi Caffe Picasso (Uskoplje) i Caffe Holywood (Jajce). Pobijedila je momčad iz Jajca rezultatom 3:2. O svemu ostalom vezanom zaovaj turnir čitajte, naravno na slogauskoplje.blog.hr

Zeljaste biljke na Galičici Na Galičici zasađeno više stabljika zeljaste tvari... U protekla 24 sata, na području policijskih uprava Županije Središnja Bosna prijavljena su 4 krivična djela, a mi iz policijskog izvješća prenosimo ono koje je prijavljeno na području naše općine: Dana 14.8.2006. god. oko 12,00 sati nepoznata ženska osoba telefonom je prijavila u PS G. Vakuf-Uskoplje da se na lokalitetu Galičica, općina G. Vakuf-Uskoplje nalazi zasađeno više stabljika zeljaste tvari, koje asociraju na indijsku konoplju. Uviđaj je izvršila krim. policija PU Bugojno sa istražiteljem PS G. Vakuf-Uskoplje, koji su na spomenutoj lokaciji pronašli 9 zasađenih manjih stabljika zeljaste biljke koje asociraju na indijsku konoplju. Istraga je u toku. Na području Županije dogodilo se i 7 prometnih nezgoda u kojima je jedna osoba teže i dvije osobe lakše ozlijeđene. Službenici policije iz prometa su isključili 6 vozila i 3 vozača. Jedna prometna nezgoda u kojoj je je jedna osoba teže ozlijeđena zbila se na području naše općine: Dana 14.8.2006. god. oko 14,05 sati dogodila se prometna nezgoda na prometnici G. Vakuf-Uskoplje-Prozor-Rama u ul. 317 S.B.B u G. Vakufu-Uskoplju u kojoj su sudjelovali: Stipo J. rođ. 1966. god. iz G. Vakufa-Uskoplja s vozilom marke “Mercedes” E-290, reg. oznaka MZ-678-AM i pješak Šefika Č. rođ. 1953. god., (ostali podaci nepoznati). U prometnoj nezgodi Šefika Č. je dobila teže tjelesne ozljede. Uviđaj je izvršila krim. policija PU Bugojno.

Gospojina Gospojina dolazi kao more. Postoji naime jedan trenutak - barem ga ja tako doživljavam - kada se, dok putujemo na more, ono osjeti i, slobodno možemo reći, pojavi znatno ranije nego što ga okom vidimo. Uljuljkane u vožnji, već pomalo otupjele od silnog iščekivanja, taj «morski» val zapljusne sva naša osjetila. U hipu se sve nekako promijeni, zrak postane drukčiji, krajolik je odjednom primorski, kamen, nad kojim počne treperiti uzavreli zrak, oštriji je i bjelji, svi dotadašnji mirisi u času ishlape, a u nosnice se usele novi, «morski»; u podlozi svega zrikanje zrikavaca preplavi tišinu, pa se sve osvrćemo oko sebe, nehotice se protežemo još uvijek ne dolazeći k sebi da bi tek kasnije, kad ga okom ugledamo u sebi prošaptali: more... Eto, tako dolazi i Gospojina.... Više

14.08.2006., ponedjeljak

Bugojanska skupina najprije je došla na Lužane Stojan Miloš razgovarao je s još jednim svjedokom koji se sastao s pripadnicima tzv Bugojanske skupine... Udbaši i policija naoružani do zuba opkolili su sve kuće nas Glavaša. U gluho doba noći istjerali su nas iz kuća. Otjerali su nas u Bugojno, gdje smo ostali u zatvoru devet dana, da bi me prebacili u zenički zatvor. Tu sam spoznao kako je čovjek čovjeku vuk i na što su sve ljudi spremni da bi izvukli bilo kakvo priznanje. Glava i ruke bili su mi izobličeni od udaraca. Tražili su da potpišem priznanje kako sam preko granice preveo Bugojansku skupinu, sjeća se Tonko Glavaš, rođak Ilije Glavaša. Priča nam kako je Ilija nakon nešto više od 26 sati neprekidne vožnje kamionom "Radenske" 24. lipnja 1972. oko tri sata ujutro dovezao skupinu Feniks u svoje rodno uskopaljsko selo Lužani. Opširnije...

13.08.2006., nedjelja

12.08.2006., subota

Stipendija Hrvatske uzdanice Veoma agilna uskopaljska kulturna udruga od sada će dodjeljivati i stipendije... Izuzetno agilna uskopaljska kulturna udruga Hrvatska uzdanica osnovana je prije desetak godina radi "čuvanja, promicanja i širenja hrvatske kulture i duhovnosti uskopaljskog kraja i uopće odgojno-obrazovnog rada, pomoći nadarenim i siromašnim đacima i studentima i njihova stipendiranja, kulturno-umjetničkog rada..." (Wikipedia). Brojnim akcijama koje je ova Udruga do sada pokrenula na, kako se vidi, doista širokom polju rada ovih dana pridružila se još jedna, doista hvalevrijedna akcija. Naime, Hrvatska uzdanica ovih dana raspisala je Natječaj za dodjelu jedne stipendije siromašnom i nadarenom studentu prve godine. Ovakvom svojom, zašto ne reći i to, veoma hrabrom odlukom članovi Hrvatske uzdanice još jednom na najbolji način dokazuju da su u stanju ispuniti i da s uspjehom ispunjavaju visokopostavljene ciljeve zbog kojih su i osnovali ovu Udrugu. Također, ova, ali i mnoge druge akcije Hrvatske uzdanice, putokaz su i ostalim uskopaljskim udrugama u Uskoplju i izvan njega u kojem smjeru se treba kretati njihov rad, a da bi on bio na dobrobit Uskoplja. Hoće li ga slijediti? U nastavku donosimo cjelovit tekst Natječaja: HRVATSKA UZDANICA USKOPLJE RASPISUJE N A T J E Č A J ZA DODJELU JEDNE STIPENDIJE SIROMAŠNOM I NADARENOM STUDENTU PRVE GODINE I. HRVATSKA UZDANICA USKOPLJE raspisuje Natječaj za dodjelu jedne stipendije u iznosu od 100 EUR-a siromašnom i nadarenom studentu koji je upisao prvu godinu akademske 2006/07 godine. II. Uz Prijavu potrebno je dostaviti slijedeća dokumenta: 1. Neovjerene kopije svjedodžbe 4. razreda i mature, ukoliko je istu polagao. 3. Neovjerenu Izjavu o materijalnom stanju obitelji. 4. Neovjerenu kopiju Potvrde o upisu prve godine. 5. Neovjerenu Izjavu da nije korisnik druge stipendije. III. S odabranim kandidatom potpisat će se odgovarajući ugovor. Kandidati koji ne budu izabrani bit će pismeno obaviješteni o izabranom kandidatu. IV. Prijave s traženim dokumentima dostaviti najkasnije do 20. kolovoza 2006. godine na adresu HRVATSKA UZDANICA USKOPLJE poštanski pretinac 51. s naznakom ¨Za natječaj-ne otvarati¨. Prijave i dokumenti se ne vraćaju. V. Uzdanica zadržava pravo poništenja Natječaja. Uskoplje, 8. 8. 2006. godine. HRVATSKA UZDANICA USKOPLJE

11.08.2006., petak

09.08.2006., srijeda

07.08.2006., ponedjeljak

04.08.2006., petak

Uskoplje gori Dogodilo se na današnji dan 4. kolovoza 1993. godine bio je u Uskoplju iznimno "vatren" dan. Muslimanske snage silovito su napadale crte obrane HVO-a u samome gradu, te u području Releja – Glavice, donjem dijelu sela Bistrice, te Galičici i Mošćanima. Uskoplje je doslovno gorjelo. Žestoki topničko-pješački napadi na Galičicu i Mošćane uspješno su odbijeni. Povraćeni su i položaji HVO-a u gradu s kojih su se branitelji bili prisiljeni povući, a u području sela Bistrice snage HVO-a ostvarile su i određene pomake u svoju korist. Zabilježeno je i veoma jako djelovanje muslimanskog topništva po civilnim ciljevima na cijelom području uskopaljske općine, a osobito intenzivno bilo je djelovanje muslimanskih snajperista, pa je kretanje cijelim područjem izuzetno otežano, odnosno moguće samo noću.

02.08.2006., srijeda

Živi i mrtvi i u Sarajevu Kratka vijest Nakon Pulskog filmskog festivala, produkcijska kuća Porta Uskopljanina Mire Barnjaka, kao producent, će i na Sarajevo Film Festivalu, također u sklopu novih projekata, predstaviti trailer dugoočekivanog igranog filma 'Živi i mrtvi' rađenom po romanu Josipa Mlakića, a u režiji Kristijana Milića, čija je zadnja klapa pala u lipnju ove godine. Više...

• Komentari On/Off

Opis bloga

• okus uskoplja

  
  

  ---

  
  Prvi post na uskoplje blog.hr napisan je 21. listopada 2004. godine u 22.25 sati
  

  ---

  
  
  
  Free Hit Counter
  
  
  
  
  Trenutno Online ||
  
  
  
  
  
  

  ---

  
  
  
  
  
  
  *USKOPLJE DANAS: ZUPAUSKOPLJE.ORG: Utakmica svećenika BiH i uskopaljskih političara ***MK-USKOPLJANKE.BLOG: Uskoro...***GORNJIVAKUF-USKOPLJE.BA: Promocija socijalnog uključivanja mladih *** ZUPA-SKOPALJSKA-GRACANICA.COM: SLIKE Proslava 100. godina župe *** USKOPLJE DANAS: NAPREDAK-USKOPLJE.COM: Podružnica na proslavi 20-te obljetnice od obnove rada HKD Napredak *** HNKSLOGA.BA: Završen turnir *** USKOPLJE DANAS***OSMRTNICE-USKOPLJE.BLOGSPOT.COM: Preminula Nevenka Barnjak Tete***KARATE-KLUB-USKOPLJAK.BLOG.HR: KK Uskopljak na karate turniru u Ilijašu*** USKOPLJEHEHEHE.BLOG.HR: Pronađi razliku***USKOPLJE DANAS
  
  
  
  

  ---

  
  
  

  ---

  
  Vrijeme u Uskoplju
  

  ---

  
  

  uskoplje.blog.hr očima posjetitelja:

  
  svaki dan ti je stranica gora i gora fuj (fuj 07.02.2006. 23:23)
  Kako god okreneš, ovaj blog je, ma kakav bio, jedino mjesto na kojemu Hrvati i Muslimani-Bošnjaci iz Uskoplja odn. G. Vakufa uopće i razgovaraju! (Vuk Uskopolski 26.10.2005. 06:58)
  Nisam odavno bio na ovome blogu. Evo sad udjoh i odmah mi se zgadi. Fuj (Ispravljac 21.04.2005. 21:17)
  …ovaj blog dođe kao onaj park u Engleskoj gdje je dozvoljeno psovanje predsjedniku , političarima i drugima (26.02.2005. 14:03)
  

  ---

Linkovi

• Župa Uskoplje
  Župa Skopaljska Gračanica
  Župa Bistrica
  uskopaljske mažoretkinje
  Osmrtnice Uskoplje
  KK Uskopljak
  Uskopaljski telefonski imenik
  HNK Sloga
  uskoplje.net
  http://napredak-uskoplje.com/
  rodoslovlje.blog.hr
  nespes1.blog.hr
  uskopljehehehe.blog.hr
  

  ---

  
  

  Posjetite i:

  
  www.zupa-bugojno.org
  www.hrvatibh.com
  www.hic.hr
  www.croatia.ch
  www.rama-prozor.info
  www.bugojanci.ch
  www.poskok.info
  

  ---

  
  

  Jeste li znali...

  
  ... da se jedan primjerak jedne od najvažnijih liturgijskih knjiga in Bosna othomana, izdanje poslanica i evanđelja kroz crkvenu godinu Ivana Bandulavića (Uskoplje, oko 1591. – sredina XVII. stoljeća) iz 1773. godine čuva u svetištu Gospe Olovske.U naslovu starom grafijom zabilježene su obavijesti o dopunama, dijelovima Rituala Rimskoga, kalendaru i različitim molitvama, te dužnim i doličnim dozvolama crkvenih autoriteta za tisak: PISCTOLE, I EVANGELJA Priko svegga godiscta NA NOVI NACIN ISTOMACENA PO RAZLOGU PO RAZLOGU DVORA RIMSSKOGA, Od svih pomagnanjah, koliko je moguchie bilo, ocistjena: i sasvimih, koja dosad nebiahu, s velikom pomgnom u Slovinski jezik istomachena, i virno prenesenna. S PRILOXKOM RAZLIKI BLAGOSLOVA: Nacina Karsctenja male dicze iz Rituala Rimskoga: i Kalendara Pape GARGURA XIII s brojniczom Blagdana pomicni. I S RAZBRAJANJEM DANA U KOJIMSE CINI MINA MISECZA. U MLETCZIH, MDCCLXXIII. PO IVANU NOVELLU, S Dopusctenjem Stariscina i s privilegiom.
  ... da je na predstavljanju projekta Zaštita biotopa i vrste velikog tetrijeba od nestanka s područja Bosne i Hercegovine, koje je održano u općini Uskoplje-Gornji Vakuf rujna 2004. g., iznijet podatak da je na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine ustanovljeno 285 pjevališta tetrijeba gluhana s procjenom brojnosti populacije od 1053 kljuna.
  ... da je pojava bolesti raka na području Uskoplja u godinama nakon rata čak 700 puta učestalija nego u godinama prije rata?
  
  

  ---

  
  

  Komentari

  
  Komentari odražavaju mišljenje posjetitelja koji ih ispisuju, te autor bloga ne odgovara za njihov sadržaj, niti je na bilo koji drugi način povezan s njima
  

  ---

  
  

Lektira

• 
  ***
  - Ante Škegro: Uskoplje I. Uskoplje na Vrbasu od prapovijesti do kraja austro – ugarske uprave (monografija), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1996.
  ***
  - Nevenka Budimir – Nada Plejić – Josip Kolak: Prosinac pozdravlja Uskoplje (pjesme), Hrvatska uzdanica,Uskoplje, 1996.
  ***
  - Josip Mlakić: Puževa kućica (kratke priče), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1997.
  ***
  - Ante Šarić: Tko je kršćanin? (članci), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1999.
  ***
  - Milan Bešlić: Bugojno i okolina, Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1999.
  
  ***
  - I]Petnaestorica[/I], Zbornik književnih radova autora rođenih u Skopaljskoj dolini (zastupljeni autori: Z. Antunović, N. Budimir, S. Džalto, F. Jezidžić, M. Kaser, J. Kolak, A. Lučić, J. Mikulić, J. Mlakić, I. Pavlović, N. Plejić, M. Radić, T. Šarić, H. Šenda, I. Tvrtković), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2000.
  ***
  - Stjepan Džalto: Spaljeno ognjište (kratke priče), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2000.
  ***
  - Ante Škegro – Anto Šarić – Slavica Buljan – Tomislav Šarić : Ruža na vjetru, Župa Sv. Male Terezije od Djeteta Isusa u Bistrici na gornjem Vrbasu (monografija), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2003.
  ***
  Hrvati Uskoplja - okolnosti i perspektive, Zbornik radova s okruglog stola održanog 9. veljače 2002. g., (zastupljeni autori: Ivan Šarić, Zdenko Antunović, Zdenko Malnar, Fabijan Trbara, Niko Budimir, Anto Alvir, Stipo Zečić, Tvrtko Krajina, Jozo Jurina, Josip Mlakić, Josip Šenda, Anto Šarić, Josip Lebo) Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2005.
  ***
  Janja Mikulić: Magdalena popravlja svijet (priče za djecu), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2005.
  ***
  Janja Mikulić: Ana Trepavičarka (priče za mladež i odrasle); Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2005.
  ***

• ---

  
  

  PODRŽIMO HNK SLOGU

  
  
  

  I TI SI POZVAN

  
  doniraj novac, daruj opremu, posjećuj utakmice, posjećuj njihove web stranice...
  

  ---

  
  Najviše puta komentiran post:
  Razoren stari srednjovjekovni grad Vesela Straža
  
  

  ---

  
  

  Arhiva:

  
  2004.
  Listopad
  Studeni
  Prosinac
  2005.
  Siječanj
  Veljača
  Ožujak
  Travanj
  Svibanj
  Lipanj
  Srpanj
  Kolovoz
  Rujan
  Listopad
  Abecedarij:
  Ad Matricem
  Anamoon
  Ban
  Bandulavić, Ivan
  Blek
  Božićnjaci
  Crvene zemlje na Vranici
  Česta
  Dernečišće
  Dobrošin
  Frtaljac
  Gospojina
  Gostionice
  Hamzić, Mujo
  Ikavica
  Jareb
  Jezik
  Klekica
  Kupus
  Lipa u Odžaku
  Ljubavna stijena
  Mikulić, Branko
  Mimo svit (izraz)
  Partizansko groblje
  Pećina u Krupi
  Pidriš
  Prakaratur
  Puška
  Raduša
  Rakija
  Rat
  Sicanje
  Susid
  Sveti Ante
  Sveti Ilija
  Svitnjaci
  Šunjo, Stipo
  Tito
  Vranica
  Vrbas
  Gdje su i što rade:
  Bagarić, I.
  Barnjak, V.
  Batinić, A.
  Bilić, D.
  Blažević, M.
  Crnov, D.
  Čagelj, B.
  Ćavar, M.
  Ćurić, T.
  Džalto, S.
  Glibo, B.
  Gazilj, P.
  Ivoš, I. i T.
  Jukić, T.
  Juričević, M.
  Juričević, M.
  Kolak, H.
  Kovačević, M.
  Kustura, M.-A.
  Lagetar, V.
  Lebo, J.
  Lučić, A.
  Mikulić, J.
  Milišić, J.
  Mlakić, M.
  Mlakić, T.
  Oreč, T.
  Papković, J.
  Pilić, Z.
  Prskalo, Ž.
  Radić, M.
  Rajić, A.
  Rajić, S.
  Slipac, A.
  Soldo, V.
  Šako, B.
  Šarić, A.
  Šarić, P.
  Šekerija, N.
  Šekerija, P.
  Šenda, H.
  Škegro, A.
  Škoro, M.
  Škraba, A.
  Škraba, LJ.
  Tirić, J.
  Topić, A.
  Vilić, R.
  Zeko, N.
  

  ---

  
  Nije vego, vego nego
  (izdvojeni komentari):
  

  ---

  
  (“Za Bosnu je uradilo više 500 mudžahedina dobrovoljaca koji su bili u sastavu Armije, a koja je brojala 300 000 pripadnika, nego kompletan Hrvatski narod…” (Zlatni ljiljan 20.06.2005. 01:34)
  

  ---

  
  A kako (...) tumačiš morbidnost da se ulice u čisto muslimansko bošnjačkim gradovima zovu po okupatorima odn. po onima koji su ubili zadnjeg našeg kralja kao npr sultan Ahmedova i sl.? Ili kako tumačiš činjenicu da su se u zadnjem ratu brigade hvo-a zvale Tvrtkova, Stjepana Tomaša i sl, a muslimansko bošnjačke Mehmeda el Fatiha i sl. ? ( 03.04.2005. 21:01)
  

  ---

  
  " ... (Gotovina je) oslobodio više Bosne i hercegovine nego svi bošnjački generali zajedno i zato mu (...) treba odati priznanje i, ako ništa, poštovati ga..." (Mato 14.03.2005. 20:15)
  

  ---

  
  
  

  ---

  
  
  
  
  * PREPORUČUJEMO S DRUGIH STRANICA * kliknite na naslov * PREPORUČUJEMO S DRUGIH STRANICA * kliknite na naslov *
  
  
  
  

  ---

  
  Puljić:Komšića nije izabrao narod
  

  ---

  
  -Svi hrvatski aduti
  

  ---

  
  -Zločini nad Hrvatima sustavno prikrivani
  

  ---

  
  -Bugojno: načelnik sprječava registraciju udruge logoraša
  

  ---

  
  

  Ja bosiljak sadih
  meni Fridrih Niče ...

  
  (pjesme uskopaljskih pjesnika)
  

  ---

  
  Pisanca mrtvačka
  
  

  Dan od ognja strašnom silom
  Razrušit će svit pepelom:
  David pravi sa Sibilom.
  
  Kolik trepet tad će biti
  Kad će nagli sudac priti,
  Sve potanko razviditi.
  
  Trublja čudni zvekne zukom,
  Po svi grobi strašeć bukom,
  Sbere prid sud svih jaukom.
  
  Smrt I narav uzčude se
  Kada mrtvi ustanu se,
  Da njih dila razvide se.
  
  Knjige će se otvoriti
  U kih će se sve viditi
  Kako će se svit suditi.
  
  Sudac dakle kada side,
  Sva otajna tad se vide,
  Ništar skrovno ne odtide.
  
  Što ću grišnik tada reći,
  Ali k komu ću tad priteći
  Gdi će drhtat vele veći.
  
  Kralju strašne veličnosti,
  Ki shranjuješ tu nje dosti,
  Srani me, vrutče ti milosti.
  
  Mili Isuse, spomeni se
  Da ti za me uputi se,
  Ta dan na me posmili se.
  
  Ištuć mene trudan side,
  Rad grišnika na križ pojde,
  Zaman ta trud da ne pojde.
  
  Pravi Sudče osvećenja,
  Da mi stvori odpuštenja,
  Pri vrimena razsuđenja.
  
  Kako krivac uzdahnjujem,
  Radi griha oblidnjujem,
  Smil se mojim jur molenjem.
  
  Koji Mariju odrišio si,
  Razbojnike uslišio si,
  Ufanje podilio si.
  
  Nisam grišnik ja dostojan,
  Da ti stvori dobrovoljan,
  Da ne žge me vični oganj.
  
  Meju ovcami misto zajmi,
  Meju kozlići stat ne daj mi,
  Postavi me na desnu s vami.
  
  Kad osudiš jur proklete,
  Ognjem vičnji gor će šćete,
  Tad me stavi meju svete.
  
  Molim ti se tad priklono,
  Pozri srdce moje pokorno,
  Ter me usliši dobrovoljno.
  
  Mnogo plača tad postane,
  Strašni drhat srdce gane
  Kada s praha mrtvac stane.
  
  Kad se osudi čovik krivi,
  Ti mi prosti, Bože živi,
  Ne osud me vičnjemi gnivi.
  
  Daj mu Bože Gospodine,
  Vičnji pokoj za tvoje ime,
  Isukrste, sine Marije. Amen.

  
  Ivan Bandulavić (Uskoplje, 1591.(?) - sredina 17. st.)
  
  Nedjelja
  
  

  Samo nedjelja ispuni naš dom.
  Tu su sestre i starija mi braća,
  Svatko po dio sreće, nedjeljom
  Donese u obitelj kad se vraća.
  
  Otac, svakako, dođe s terena
  Pa mu se baka na leđa žali:
  mi gledamo kad će svakog trena
  započeti s njom da se šali.
  
  A mama rasprema vedra lica,
  sva je sretna od neke dobrote,
  zapovijeda oko sitnica.
  Slatke li nam nedjeljne divote!
  
  I svečani mir je u kući cijeloj.
  Djed mota škiju na stolcu,
  ukočio se u čistoj košulji bijeloj
  i nešto važno priča mom ocu.
  
  Nedjeljom je tjedan na vrhuncu
  Nedjeljom se nadamo gostima
  Nedjelja se pamti po suncu
  Nedjelja živi s radostima

  
  
  Frano Jezidžić (Glavice,1954.)
  

  ---

  
  Krećem na put
  
  

  Ničim izazvane
  u meni već davno
  doživljene i proživljene slike
  s vremena na vrijeme
  kao ponornice nalaze put
  do površine moje svijesti
  i nižu se – bez mojih želja – na nevidljivu vrpcu
  
  ... Hotelska soba u Petersburgu,
  obala Vrbasa iz djetinjstva,
  otok u blizini Irske,
  mlada Crnkinja u autobusu za Atlantu,
  groblje Sumpetra u sutonu,
  pijani vojnik u vlaku za Lisabon,
  motorkotač dobiven na nagradnoj igri...
  
  Duboko, vrlo duboko u meni
  skriveni doživljaji žive.
  Da ne stanem – DA SE NE ZAČAHURIM –
  krenem tražiti nove, meni dostupne,
  slike života...

  
  
  Miroslav Radić (Bugojno, 1960.)
  

  ---

  
  

  RUJAN JE u Uskoplju.
  Među golim zidovima brže se smrkava,
  na pustim ulicama svaka misao postaje ruševina.
  Iza nekog zida prizor pred kojim je teško
  suspregnuti drhtanje: zahrđala ukosnica,
  prljav zeleni sapun obavijen dlačicama,
  izlizana kožna narukvica koja je zadržala
  oblik sitne ruke i jeftini ženski sat. Kuca.
  Rujan je u Uskoplju.
  Bio je ožujak, a potom je bio kolovoz.
  U jedinom mjestu u kojemu kuće
  u potpunosti sliče ljudima
  koji u njima stanuju.
  I bio je rat, a onda su ljudi počeli umirati
  prirodnom smrću.

  
  
  Tomislav Šarić (Bistrica, 1967.)
  

  ---

  
  Laž
  
  

  Laž je međusobno proždiranje ljudi,
  natjecanje tko će komu više krvi popiti.
  Ljudi jedu ljudsko meso
  pod izgovorom da ga ispituju.
  Istina ne može ništa laži, jer ona zna za njene tajne!
  Kad nestane života
  istina će stavljati laž u epruvete,
  i tako će doći kraj
  međusobnom davljenju.

  
  (Ivo Tvrtković, Bugojno, 1952.)
  

  ---

  
  Na Vranici na visokoj gori
  
  

  Na Vranici, na visokoj gori,
  tri su orla gnijezdo savijala.
  Prvi or’o na visokoj grudi,
  gdje se sunce odmara u podne.
  Drugi or’o na visoku boru,
  gdje oblaci međ’ granama kruže.
  
  A treći se dugo dvoumio,
  cjelu goru tri put preletio,
  dvaput širom, a jednom poprijeko.
  Na kraju je gnijezdo napravio
  gdje se gora u Vrbas obara,
  odakle se sva dolina vidi.
  
  A kada se gora zapalila,
  prvi or’o dig’o se visoko
  sve do sunca i bijela dana,
  a drugi se međ’ oblake vin’o
  kao magla međ’ gole vrhove.
  
  Trećega je vatra ufatila,
  dok je gled’o gore u visine.
  Letio je zapaljenih krila,
  dok ga nije nemoć obuzela.
  
  A kad ga je nemoć obuzela,
  padao je dole u dubinu.
  Padao je dugo i duboko,
  kao pogled sa visoke gore.

  
  Josip Mlakić (Bugojno, 1964.)
  

  ---

  
  Žena
  
  

  Ženu mi naslikaj prijatelju
  Ženu na odru od uvela cvijeća
  U tami u iskrenju svijeća
  Tuđim očima ću je gledati
  Na oltar staviti
  Među anđele
  
  Ženu mi iskleši prijatelju
  U stijeni nad provalijom
  Tuđim rukama ću je milovati
  Dušu u kamen udahnuti
  Kamen oko vrata vezati
  I usnuti sretan
  Među školjkama
  
  O ženi mi pjevaj prijatelju
  O ženi nepoznatoj
  Pjesmu nek drugi slušaju
  Mojim ušima
  Pjesmi tvojoj će vjerovati
  Dok čekam trepereći
  Među zvijezdama

  
  Hrvoje Šenda - Pero (Uskoplje, 1945.)
  

  ---

  
  Legija
  
  

  Mnoštvo ljudi
  u velikoj povorci
  prođe.
  
  Unese strah, nemir,
  slutnju.
  
  Pogreb ili rat -
  ili nešto treće?
  
  Ništa.
  
  Tek tako
  mnoštvo ljudi
  u velikoj povorci
  prođe.
  
  I unese strah, nemir,
  slutnju.

  
  
  Zdenko Antunović (Bugojno,1960.)
  

  ---

  
  Uskoplje
  
  

  O kamenje i potoci
  čuvajte mi zrelo
  zemlje vam na kojoj
  pradavnu žrtvu činite
  čuvajte mi rekoh
  slatku djedovu krušku
  
  Možda da odem negdje podaleko
  da ne čujem plač majke
  da stvaram obraze drage
  i dva joj bedra objavljena
  skladbu tu ljubim
  
  Imam puno toga reći govorom otaca
  od nevještog napisa Etrurca na vazi:
  TRGOVAC DARUJE OVU METALNU VAZU
  JANU I JATURNI
  
  Ostadoh da govorim stoga
  o kamenje i potoci Uskoplja
  čekam da u očevom bunaru
  bućne moja sjenka
  otežala pijavica

  
  
  Antun Lučić (Bugojno, 1958.)
  

  ---

  
  

  Priče:

  
  

  ---

  
  S. Džalto: Šarac
  J. Mlakić: Frankfurtska multimedija
  J. Mlakić: Bol, Novi svijet
  

  ---

  
  
  

  ---

  
  Ukoliko imate saznanja da sam na uskoplje.blog.hr upotrijebio neki slikovni (ili neki drugi) materijal, te time prekršio autorska ili slična prava, molim Vas da mi na to skrenete pozornost.
  Hvala na suradnji.
  

  ---

  
  Copyright © 2004.-2005. uskoplje.blog.hr
  Korištenje objavljenih pisanih radova u cjelini ili dijelovima dopušteno je samo uz izričito navođenje uskoplje.blog.hr kao izvora
  

  ---

  
  uskoplje.blog homepage
  

  ---

  
  adresa
  adresa
  

  ---

  
  
  
  
  Želite li objaviti na ovim stranicama neku vijest ili, pak, najaviti neki događaj vezan za Uskoplje pišite nam na gornje adrese - uskoplje.blog.hr – OKUS USKOPLJA
  
  
  
  
  

  USKOPALJSKA PREZIMENA:

  
  
  - ALVIR
  Alviri su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Zadra. Razmjerno najviše Alvira u proteklih sto godina rođeno je u Zemuniku Donjem kraj Zadra, gdje se svaki trideseti stanovnik prezivao Alvir. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Alvira u oko pedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četrdeset, pa se njihov broj do danas učetverostručio.
  Najveća dva migracijska pravca Alvira u prošlom stoljeću zabilježena su iz Bosanske Gradiške (BiH) i BugojnA (BiH) u Zagreb.
  Alviri su prisutni u deset hrvatskih županija, u ukupno 19 općina i 22 naselja, znatno više u urbanim sredinama (72%).
  Danas ih najviše živi u Zagrebu (45), Zemuniku Donjem kraj Zadra (45), Zadru (25), Samoboru (10) i u Koprivnici (7).
  

  ---

  
  - AREŽINA
  Arežine su velikom većinom Hrvati, dobrim dijelom iz Srednje Bosne, a u manjem broju su i Srbi. Razmjerno najviše Arežina u proteklih sto godina rođeno je u srednjebosanskoj općini Kupres. U Hrvatskoj danas živi oko sto Arežina u oko četrdeset domaćinstava.
  Arežine su prisutne u deset hrvatskih županija, u ukupno 16 općina i 19 naselja, znatno više u urbanim sredinama (76%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (40), Čaglinu kraj Pleternice (10), Segetu Vranjici kraj Trogira (8), Kninu (6) i u Osijeku (5).