Izmedju dva stupa

C.W. Leadbeater - Devahanska razina 24.dio

Elementarna carstva

Elementarna esenca koju nalazimo na mentalnoj razini sastavlja prvo i drugo veliko elementarno carstvo. Val Božanskoga života, nakon što je svršio u nekim prijašnjim eonima svoju silaznu evoluciju preko budičke razine, prelijeva se u sedmo nebo, i oduhovljuje velike mase atomske mentalne tvari, postajuci tako elementarnom esencom prvoga velikog carstva. U tom svojem najjednostavnijem pokušaju ne sastavlja atome u molekule da sebi tako načini tijelo, već im svojim privlačenjem pribavlja silno zgusnutu snagu. Snagu koja na svom silaženju dosegne tu razinu možemo zamisliti kao da je posve nenavikla na njezine vibracije, i da im iz početka ne može da odgovori. Eonima što ostaje na toj razini sastojaće se njezina evolucija u prvikavanju na vibracije sviju razmjera koji su tamo mogući, tako da uvijek može da oduhovi i da upotrijebi ma koju kombinaciju tvari te razine. Za vrijeme ovoga dugog razdoblja evolucije, uzeće na sebe sve moguće kombinacije tvari od triju arupa podrazina, a na kraju vratiće se atomskoj podrazini — svakako ne onakovoj kao što bijaše prije, već noseći u sebi latentno sve moći koje je stekla.
U narednom eonu izlijeva se na četvrtu podrazinu mentalne tj. na najvišu od rupa podrazina, i privlači sebi kao tijelo nešto tvari toga pododjela. Ona je onda elementarna esenca drugoga carstva u svom najjednostavnijem položaju, ali kao i prije uzima na sebe u toku svoje evolucije mnogo različitih odora sastavljenih iz tvari nižih podrazina u svima mogućim kombinacijama.

Može se sasvim prirodno pomisliti, da ta elementarna carstva koja postoje i djeluju na mentalnoj razini, budući da su toliko mnogo viša, moraju i da budu naprednija u evoluciji od trećeg carstva koje pripada isključivo astralnoj razini. Međutim tonije tako, jer treba da imamo na umu kad smo govorili o toj fazi evolucije, da rijeć "viši" ne znači ,kao obično napredniji već manje napredan, jer ovdje se bavimo monadičkom esencom na njezinom silaznom luku, pa za elementarnu esencu silazak u tvar znači napredak a ne kao kod nas, uspon prema višim razinama. Dokle god učenik tu činjenicu nema stalno i jasno na pameti, uvijek će se naći opkoljen zamršenim nepravilnostima, a njegovom pogledu na tu stranu evolucije neće dostajati shvaćanja i razumjevanja.

Glavne karakteristike elementarne esence navedene su dosta znatno u priručniku o Astralnoj razini, i sve što je tamo kazano s obzirom na broj pododjela u carstvima, i njihovoj čudnoj osjetljivosti na ljudske misli, jednako je istina i za ove nebeske vrste. Možda treba napomenuti nekoliko riječi da se protumači, kako se sedam horizontalnih pododjela svakoga carstva uređuje u vezi s različitim dijelovima mentalne razine. U slučaju prvoga carstva, njegov najviši pododjel odgovara prvoj podrazini, dok se od druge i treće svaka od tih podrazina dijeli u tri dijela, te je svaki pojedini predio prebivalištem jednoga elementarnog pododjela. Drugo caratvo prostire se nižim nebeskim svijetom, i njegov najviši pododio odgovara četvrtoj podrazini, dok se peta, šesta i sedma podrazina dijele svaka u dvoje, da se prilagodi ostatku.

Kako se razvija esenca ?

U ranijem dijelu toga priručnika toliko je toga napisano o djelovanju misli na mentalnu elementarnu esencu, da je nepotrebno da se sada povratimo tom ogranku našega predmeta; već moramo pomislit:, da je ovdje po mogućnosti još osjetljivija na djelovanje misli nego li na astralnoj razini, divna finoća s kojom odgovara na najslabije djelovanje uma stalno se je i istaknuto izvodilo pred našim istraživačima. Potpunije ćemo shvatiti ovakovu mogućnost, ako si predočimo da se samo u takovom odražavanju sastoji njezin pravi život — da se mnogo pomaže njezin napredak, ako je u procesu misli upotrebljuju naprednija bića u čijoj evoluciji ona sudjeluje.

Kad bi se ona mogla zamisliti da je na čas potpuno slobodna od svakoga djelovanja misli, pojavila bi se kao bezoblična mješavina sićusnlh atoma, koji titraju — zapravo instinkt sa čudnom jakošću života koji možda tek vrlo malo napreduje na silaznoj stazi svoje involucije u tvar. A kad je misao zahvati i pokrene u aktivnost, bacajući je na rupa podrazine u svim vrstama krasnih oblika, i na arupa podrazine u sjajnim strujama, ona tada prima izraziti i dopunski poticaj koji, kad se često ponavlja, pomaže je u napredovanju na putu. Kadgod se naime misao upravlja sa onih viših podrazina poradi zemaljskih stvari, ona sasvim prirodno pojuri dolje i uzimlje na sebe tvar nižih razina. Čineci to tako, dovodi u vezu s tom tvari elementarnu esencu od koje je stvoren njezin prvi ovoj, i tako se ta esenca postepeno priučava da odgovara na niže vibracije, a to mnogo pomaže njezinu silaznu evoluciju u tvar.
Na nju znatno utječe i muzika sjajnim prelivom divnoga zvuka, za kojeg smo prije kazali da ga izlijevaju na te uzvišene razine veliki majstori melodije, koji tamo u daleko većoj mjeri nastavljaju rad što su ga ovdje dolje na žalosnoj zemlji tek počeli. Druga stvar, koje treba da je napomenemo, je golema razlika između sjaja i moći misli na toj razini, i prilične slabosti napora kojeg ovdje dolje počašćujemo tim imenom. Naša obična misao počinje u misaonom tijelu na nižim mentalnim podrazinama, te se prigodom silaženja obavija sa pripadnom astralnom elementarnom esencom; ali kad je čovjek toliko napredovao, da mu je svijest aktivna u pravom ja u višem nebeskom svijetu, njegova misao počinje tamo, i obavija se najprije u elementarnu esencu nižih podrazina mentalne razine, pa je prema tome daleko finija, prodornija, i na svaki način uspješnija. Ako je misao upravljena isključivo na visoke objekte, njezine vibracije mogu biti i suviše finoga karaktera, a da se uopće mogu izraziti na astralnoj razini, ali kad djeluju na tu nižu tvar, čine to sa dalekosežnijim učinkom nego li one koje su stvorene mnogo bliže njezinoj podrazini.

Slijedeći tu ideju za stepen dalje vidimo, da misao iniciranoga nastaje na budičkoj razini posve iznad mentalnoga svijeta, i obavija se elementarnom esencom najviših nebesa kao plaštem, dok se misao Adepta izlijeva iz same Nirvane prema dolje, upotrebljujući goleme i neizbrojive moći krajeva koji su iznad spoznaje običnoga čovječanstva. I tako dok se naši pojmovi uzdižu, vidimo pred sobom sve šire polje da ga iskoristimo za naše silno povećane osobine, pa si možemo da predočimo kako je istinita rečenica.