Tučepski librić
petak, 08.01.2010.
10. siječnja ’ IZABERITE PREDSJEDNIKA!
Loše dužnosnike izaberu dobri građani koji ne izađu na izbore.
G. J. Nathan
Dragi naši!
Librić je opet tu. Vaš dobar prijem i reakcije na nulti broj poticaj su nam da nastavimo redovito. Bude li potrebe, i češće od jednom u dva mjeseca.
Vjerujemo da ste Božić dočekali i proveli u toplini svojih obitelji, u ozračju mira i duhovnosti dijeleći dobro u zajedništvu s drugima. Nadamo se da ste novu 2010. pozdravili u veselju, da ste imali oko sebe puno onih s kojima ste od srca razmijenili dobre želje i tako, barem u novogodišnjoj noći, zaboravili sve ono što vas tišti.
Mi vam upućujemo iskrene čestitke i želje za osobno zadovoljstvo, zdravlje i probitak. Posebne čestitke i dobre želje upućujemo svima koji su potrebiti, kojima je ugroženo zdravlje i egzistencija.
Svima nama zajedno želimo da 2010. bude bolja, da riječi kriza i recesija više ne budu dio naše svakodnevice, da nema otkaza ni harača, da bude manje crnih vijesti … Neka u Tučepima bude više zadovoljnih turista, a u medijskim vijestima više priča o postignućima hrvatskoga čovjeka. Počesto su sve naše dobre želje samo želje. Ali zašto se ne bismo nadali i vjerovali u bolje!? U tome i jest ljepota ovih blagdana, ali i poticaj. Na kraju, dijeleći mišljenje mnogih, bit ćemo zadovoljni ako 2010. ne bude gora od 2009.
A da bi nova bila bolja, svatko od nas, u okviru svoje obitelji, radne i društvene sredine može učiniti nešto dobro: od osmijeha i lijepe riječi upućene drugome do manjih i većih djela ljudske dobrote, stvaralaštva i morala.
Ma koliko imali razloga za nezadovoljstvo, ipak nam je svaka od proteklih godina donijela i dobra i bila je hod naprijed. Turizam nije podbacio koliko smo se bojali. Demokracija je, uz sve nedostatke i propuste, zaživjela i postala neizostavnim dijelom javnoga života i našega maloga mista. Lokalni su izbori i kampanja protekli na civilizacijskoj razini. Građani su ti koji preuzimaju odgovornost i svojim glasom odlučuju. Demokratsku kulturu i građansku svijest Tučepke i Tučepljani su potvrdili i na 1. krugu predsjedničkih izbora s 53,74% odazivom, najvećim na Rivijeri. U ovom Libriću možete naći i naš osvrt na izbore, a sada vas pozivamo da i 10. siječnja izađete na birališta i izaberete.
Kako su mnogi već rekli, izbor je jednostavan: demokratska ili nedemokratska Hrvatska!
Mi ćemo se i dalje truditi opravdati vaše povjerenje, zastupati u Općinskome vijeću vaše interese, nastojati da opće dobro Tučepi bude prioritet. Pomoći ćemo u rješavanju svakoga vašega problema, bit ćemo zahvalni na svakom vašem prijedlogu, sugestiji i kritici.
Očekujemo vas na otvorenom satu u prostoriji SDP-a u zgradi Općine svaki 1. četvrtak u mjesecu od 18 do 19 sati.
Stranice Librića, tiskane i ove elektronske, stoje vam na raspolaganju.
Do sljedećega čitanja, srdačno vas pozdravljamo, urednice.
OPĆINSKO VIJEĆE
5. sjednica Općinskoga vijeća održana je 17. 12. 2009. s sljedećim Dnevnim redom:
1. Usvajanje zapisnika s prethodne sjednice
2. Postavljanje pitana vijećnika
3. Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Proračuna Općine Tučepi za 2009.
4. Prijedlog Proračuna Općine Tučepi za 2010.
5. Izvješće Državnog ureda za reviziju o obavljenom uvidu u proračun i financijske izvještaje Općine Tučepi za 2008.
6. Prijedlog Pravilnika o zaštiti arhivskoga i registraturnog gradiva Općine Tučepi
7. Odluka o izmjenama Odluke o komunalnom redu Općine Tučepi
8. Odluka o imenovanju Povjerenstva za popis birača (hitni postupak)
9. Podnesci
Proračunski dokumenti usvojeni su bez podrške oporbe. Oni su temeljni dokumenti iz kojih se vidi što vlast stvarno radi i namjerava raditi, pa je slijedom toga i odgovornost na onima koji ih predlažu i usvajaju. Sve ostalo su priče. Svoj osvrt na najnoviji rebalans, Proračun za 2010. i proračunsku projekciju do 2012. donosimo na sljedećim stranicama.
Prema Izvješću o obavljenom uvidu u proračun i financijske izvještaje Državnoga ureda za reviziju jasno je da nije bilo nepravilnosti niti se je općina zaduživala u 2007. i 2008. godini. Tako se prigovori tadašnje oporbe, a sadašnje vlasti, uporna pozivanja inspekcije i slične akcije pokazuju potpuno promašenima. Na Izvješće na sjednici Vijeća nije bilo primjedbi niti je bilo tko najavio prigovor. Toliko o prošlosti!
Podržali smo i pozdravili Odluku o izmjenama Odluke o komunalnom redu u Općini Tučepi. Ako ni zbog čega drugoga, onda smo kao turističko mjesto dužni brinuti o izgledu i uređenosti, ne samo u svojim kućama, nego svugdje i uvijek. Ako pojedinci narušavaju bilo gdje izgled, onda općina treba imati mogućnost intervenirati. Upravo je na tom tragu usvojena izmjena čl. 11. koji sada glasi:
„ Radi čuvanja javnih površina, zabranjeno je dotrajala vozila, plovila, uređaje i njihove dijelove te druge predmete koji čine glomazni otpad ostavljati na javnim površinama i na zemljištu u privatnom vlasništvu kad se ono nalazi neposredno uz javnu površinu. Vlasnici odnosno korisnici zelenih površina, kao i vlasnici neizgrađenog građevinskog zemljišta i sličnih površina uz javne površine, dužni su ih održavati, redovito kositi travu, rezati živicu, uklanjati šikaru, smeće, građevinski i ostali otpad, rezati suhe grane drveća te uklanjati stabla i granje koje ugrožava sigurnost ljudi i imovine na javnim površinama i sprječavaju preglednost prometne signalizacije i funkcionalnost javne rasvjete.
Ako se površine iz st.2. ovog članka uredno ne održavaju, komunalni redar naložit će njihovom vlasniku, odnosno korisniku da se uklone uočeni nedostaci.
Ukoliko vlasnici, odnosno korisnici iz st.3. ovog članka u ostavljenom roku ne postupe po nalogu komunalnog redara, navedeni nedostaci, odnosno predmeti ukloniti će se preko treće osobe na trošak vlasnika, odnosno korisnika tih površina.
Pozivamo sve mještane da poštuju ovu Odluku te da njezino nepoštivanje prijave komunalnome redaru.
Izraz brige za izgled mjesta i podizanje ekološke svijesti i naš je apel s naslovnice Dajmo borovima da dišu! Nemamo ništa protiv da se svatko radi i zaradi što više. Dapače! Ali molimo korisnike terasa uz plažu da poštuju i čuvaju svaki bor i svaku njegovu grančicu.
I da prostor ispod tih terasa prema plaži urede i ne koriste kao odlagalište viška stvari i materijala!
Novi obračun komunalne naknade
• Od Nove godine na snagu stupa novi obračun komunalnih usluga, umjesto dosadašnjeg po prostornom metru, obračunavat će se po članovima obitelji.
Što to znači za Komunalno poduzeće, a što za mještane Tučepi?
Hoće li smeće plaćati svi koji su prijavljeni da žive na području Općine Tučepi, a koji dolaze samo povremeno, glasovati na poziv, po porodiljne naknade, mirovine i sl.?
Koliko je neurednih platiša u Tučepima i o kojim se svotama radi?
Direktor Komunalnog poduzeća Tučepi Nikša Visković je potvrdio da se u novoj godini komunalne naknade obračunavaju ili po količini stvarnog otpada (po volumenu) ili po članovima kućanstva. Komunalno će nastojati sačuvati prihode od komunalnih naknada koji se kreću između 45 i 48 tisuća kuna.
Cijena odvoza smeća bit će 30 kn po članu kućanstva, a za poduzeća i škole obračunavat će se po zapremini (40 lp/l, odnosno 10 lp/l za vrtiće i škole).
Evidentirano je oko 40 obitelji neurednih platiša, što znači oko 5-6 000 kn, a opomene već stižu.
Dragi moji mještani, saznali smo još da komunalnu naknadu neće plaćati svi koji su prijavljeni da žive u Tučepima, i da je to odlučio načelnik.
Vjerojatno zato što on misli da oni ne proizvode smeće. No je li baš tako?
Stava sam da bi trebalo revidirati i evidentirati stalne stanovnike Tučepi, povremene koji imaju kuće za odmor i fiktivne koji se pojavljuju samo na određeni dan.
Ako i neće plaćati takse, onda bar pravde radi.
GRAĐANI TREBAJU ZNATI
Pitanja vijećnika
Kao i na svim dosadašnjim sjednicama Vijeća i na ovoj smo pokušali doznati odgovore na goruće probleme u mjestu. Neke od pitanja ste nam Vi prišapnuli … Dio njih i odgovora donosimo ovdje, a u Libriću ima još zanimljivosti s aktualnoga sata.
Pismo namjere određuje status Pošte?
• Dokle se stiglo s rješavanjem pitanja zemljišta na kojem se nalazi zgrada Općinske vijećnice?
Načelnik je odgovorio da je gospodin Galić u lipnju poslao pismo namjere te da bi zgrada, uz sadašnje prizemlje i prvi kat, imala drugi kat i potkrovlje, a u prostorima bi se nalazili poslovni prostor Općine Tučepi, trgovina, poslovnica Hrvatske pošte, ured T-Com centrale koji bi se preselio u prizemlje, i aparthotel.
Na sastanku je dogovoreno da Galić preuzme pregovore sa svim suvlasnicima, a Općini do kraja siječnja dostavi prijedlog sporazuma o kojem će se očitovati Općinsko vijeće.
Koncesija na plažu?!
Koncesija na plažu?!
Svako se ljeto susrećemo s problemom javnoga otpada. To je otpad koji se nalazi uz javne površine kao što su ceste, šetnica, plaža.
Znamo da se ljeti broj ljudi koji boravi u Tučepima višestruko poveća, a isto tako i količina javnog otpada.
Zanimljivost je da TZ Tučepi ne daje ni kune za otpad i tako postaje, koliko znamo, jedina Turistička zajednica u Hrvatskoj koja ne sufinancira odvoženje smeća s plaže.
Rješenje je tog problema, po gospodinu Predsjedniku Općinskoga vijeća Tučepi Marku Luketini, dati plažu pod koncesiju???!!!
Ne mogu se nego užasnuti od toga prijedloga! Zamišljam našu kilometarsku plažu ograđenu žicom kako postaje nalik jednom velikom kokošinjcu.
Svi koji se žele kupati i sunčati moraju platiti ulaznicu, a pri tom čuvar plaže pazi da ne uneseš svoju ležaljku, sok i hranu … jer od čega će koncesionar platiti čišćenje i održavanje plaže?
A možda neće biti ograđena žicom, možda će se čitava šetnica i hotelski dio, uključujući i Slatinu s velikim hotelom pretvoriti u jedan geto u koji će, da bi se ušlo, trebati priložiti pokaznicu.
Nadam se da je koncesija plaže bila samo usputna misao, a ne gotova odluka gospodina Luketine, jer to Tučepljani ne mogu i ne smiju podržati.
Molim ga ovom prilikom da iskoristi utjecaj u TZ te zajedno s načelnikom osigura izdvajanje sredstava iz proračuna TZ u svrhu zbrinjavanja otpada s plaže.
Škola i Školski odbor
Škola i Školski odbor
• Načelnik je odgovorio da ima informaciju da se Školski odbor sastaje redovito te da ga izvještavaju o radu.
Stipendije
U proračunu stavka za stipendije iznosi 140 000 kn. Prema informacijama koje imam do 29. prosinca, načelnik se nije očitovao o studentima koji su ostvarili pravo na stipendije.
Čuvanje arhive ili zapošljavanje djelatnika?
Na protekloj sjednici izglasan je Pravilnik o zaštiti i čuvanju arhivskog i registraturnog gradiva.
Tim Pravilnikom se na 16 stranica (?!) uređuje način odlaganja, uvjeti i rokovi čuvanja arhivske građe Općine.
U više članaka spomenutog Pravilnika navodi se „zaposlenik u pismohrani“ te se ne isključuje mogućnost zapošljavanja još jednog djelatnika.
Koliko nam je to zaista potrebno? Trebaju li ovako male općine imati pismohranu s posebnim djelatnikom zaduženim za rad iste ili je to soljenje mora, ostavljam Vama na prosudbu.
Objašnjeno nam je da je donošenje Pravilnika propisano. Slažemo se da treba čuvati dokumente kao svjedoke protekloga vremena. Uvijek poslije dolazi netko drugi, a ljudsko je sjećanje varljivo. Samo, je li zakonodavac na najbolji način odmjerio način prikupljanja i čuvanja građe? Je li vodio računa o svim posljedicama? Jesu li se isti učinci mogli postići i jednostavnije? Je li to još jedno naše ”činovničko” rješenje pretjeranoga normiranja?
Uz to, na istoj sjednici pročelnik jedinstvenog upravnog odjela požalio se na velik opseg posla koji njih dvojica, uz načelnika i komunalnoga redara, ne mogu dobro obaviti. Razumjeli smo to kao najavu otvaranja novoga radnoga mjesta.
Vjerujemo pročelniku da je preopterećen, ali pozivamo načelnika i sve zaposlenike u Općini neka, prije donošenja odluke o novom radnom mjestu, dobro protresu vlastitu organizaciju rada i dobro izračunaju sve troškove zaposlenika te ih usporede s proračunom Općine.
Balans – disbalans – rebalans ’ Proračun
Zvuči kao dječja brojalica i rado bismo se šalili kad proračunska igra ne bi bila naša bolna stvarnost.
Proračun je temeljni akt iz kojega se iščitava što vlast stvarno radi i što namjerava uraditi. Sve ostalo su samo priče.
Jedan proračunski rebalans smo imali u rujnu, na 4. sjednici. Drugi na 5. sjednici u prosincu. Istodobno je usvojen i proračun za 2010. godinu s projekcijom do 2012.
I sve bi to bilo normalno – rebalans je nužnost kako bi se planirano uskladilo sa stvarnim. Stvarnim, a ne virtualnim.
Naime, oba rebalansa, kao i Proračun za 2010. vrte se na istoj prihodovnoj stavci:
– U 9. mj. Planirano je povećanje prihoda
u 2009. za 1 000 000 kn od poreza na
promet nekretnina, tj. prodaje Jadrana.
Tada smo to nazvali na vrbi svirala.
– U novom rebalansu nema toga prihoda,
smanjen je za 875 000 kn, povećani su
neki drugi prihodi pa je ukupno
smanjenje cca 500 000.
Nažalost, svirala ostala na vrbi!
Međutim to nije pokolebalo vlast te je ponovno nabildala novi proračun na točno 8.536.989 kn vjerujući da će ubrati porez na promet nekretnina od 1,7 milijuna kn (opet hotel Jadran)?
Tako se taj prihod od milijun kuna u 3 mjeseca pojavio, nestao, opet se pojavio. Što bi rekli: Sad ga ima, sad ga nema! Ili Malo bi, pa malo ne bi!
Možemo to nazvati sanaderizacijom tučepskoga proračuna. Jer nas neodoljivo podsjeća na ponašanje bivšega premijera, dr. Ive (uostalom, zaklinjali se u njega!) koji malo ne bi, pa opet bi. Ali ne bilo što, nego obavljao najmoćniju funkciju u državi!
No vratimo se proračunu i njegovim prihodima. O njima ovisi koliko će se raditi i ulagati. Stoga planiranje prihoda mora biti realno, ne izraz želja nego posljedica ozbiljnoga promišljanja i čvrstih činjenica.
Je li realno očekivati prihod od prodaje hotela Jadran?
1. Koliko su čvrste ponude mogućega investitora i na čemu se temelji vjerodostojnost ponude, ako je ozbiljne ponude i namjere i bilo. Voljeli bismo to znati. Pitali smo, i još čekamo odgovor.
2. Kada je Jadran kupio Čumak, nije bilo prihoda od poreza na promet nekretnina jer čovjek nije ni kupio nekretninu. Kupio je firmu, kompletan vlasnički udjel novostvorene firme Zlatarac. Bilo bi zanimljivo znati tko je sve sudjelovao u izdvajanju te firme iz Hotela Tučepi, poduzeća koje je prešlo u ruke J. Andabaka. I je li učinjeno sve da se to ne dogodio?
Samo od sebe se nameće pitanje: Hoće li sada novi investitor kupiti nekretninu (i platiti porez) ili udjele firme (bez poreza na promet nekretnina)?
Ako griješimo zbog nepoznavanja svih činjenica, ispričavamo se. Bit ćemo sretni ako se naša strahovanja pokažu neosnovanima.
Kako će se utrošiti ovogodišnji proračun?
Kako će se utrošiti ovogodišnji proračun?
Planira se:
Ď Uređenje potpornog zida na predjelu Kamena uz plažu od pola milijuna kuna
Ď Izgradnja nogostupa Blato-Kamena i Blato s gornje strane za nešto manje od pola milijuna kuna
Ď Za opskrbu pitkom vodom (Vodosprema) milijun kuna
Ď Rekonstrukcija vodovoda Šimići – Ševelji – Mravičići 150 tisuća
Ď Održavanje cesta (prema Čovićima)192 000 i protupožarnih putova (Mijačevi, Ranje brdo, Ranč, Delići) 200 000 kn
Ď Izrada DPU Komunalne zone (30 000), UPU Naselja (320 000), UPU Jadran (170 000), izrada projektne dokumentacije 15 375 kn – precizna brojka, ali ne piše točno za koji objekt.
I to bi bile značajnije infrastrukturne stavke. Pa još malo na:
– Za javne potrebe u kulturi (ribarske večeri, susret klapa, Dan Općine, KaKultura) ukupno 332 tisuće kn
– Sportskim klubovima 310 tisuća kn, od toga samo NK Jadran 225 tisuća
– DV Biokovsko zvonce 670 000, a realno je očekivati veće potrebe ako se ostvari planirano izdvajanje DV Grdelin iz makarskog Biokovskog zvonca.
Slijedi ostalo razlijevanje novca na funkcioniranje same Općine ili kako se kaže Jedinstveni upravni odjel od oko milijun i pol. Pa dodajte još …, npr.
za računalne programe i nova računala, koja će napraviti čudesan red u arhivu i radu općinskoga ureda, planira se izdvojiti 150 000 kn. Za očekivati je da postanemo Općina s najuređenijom pismohranom i najefikasnijim službama.
Da ne bi bilo nesporazuma, nismo protiv informatizacije. Pozdravljamo novu web stranicu Općine i on-line komunikaciju.
Svjesni smo i da državne službe (Ah, podrška vertikale vlasti!) postavljaju velike zahtjeve pred jedinice lokalne samouprave. Puno je toga i posljedica usklađivanja s očekivanim ulaskom u EU. Nažalost, često na naš osebujan način.
Samo pozivamo na realnost i umjerenost.
Vremena su teška, a bolja nam se baš ne smiješe u skoroj budućnosti!
Projekcija Proračuna do 2012.
Prema predloženoj i usvojenoj proračunskoj projekciji do 2012. godine prihod ne raste, već znatno pada u odnosu na 2010.
Tako je planirani prihod (prema 2010.):
– 2011. 7 740 000 kn (manji za 796 989)
– 2012. 7 790 000 kn (manji za 746 989).
Riječ o proračunu?
Promatrajući ovogodišnji proračun i način kako se planira utrošiti, usprkos načelnikovoj ocjeni da je on realan i razvojan, držimo da u najmanju ruku nije razvojan, a njegova je realnost prilično upitna. Najmanji udio novca ide na infrastrukturni i kapitalni dio. Veći dio se rasipa na samoodržanje.
Prije no što smo upoznati s prijedlogom proračuna, tražili smo sastanak s načelnikom i iznijeli mu svoje prijedloge. Naime, želimo biti konstruktivna oporba, dati svoj doprinos i preuzeti dio odgovornosti za bitne stavke funkcioniranja naše općine. No, to možemo samo ako imamo sve informacije i ako je pozicija spremna na suradnju.
Na samoj smo sjednici predložili i nekoliko amandmana za drukčiju raspodjelu. No, možemo samo reći da naša suradnja nije prihvaćena, osim deklarativno.
Naime, cijeli proračun i rasprava o njemu, kao i amandmani, vrte se uglavnom oko toga kako trošiti sredstva koja se slijevaju u proračun.
Važno je kako se sredstva troše, ali je još važnije kako ih pribaviti.
Nema sustavnoga planiranja kako puniti proračun. To je bitno, lako je trošiti.
Ono što brine je i činjenica da nema strategije, ni kratkoročne ni dugoročne.
Bilo bi nužno postići suglasnost oko projekata bitnih za razvoj i budućnost mjesta te na njima raditi bez obzira na to tko trenutno obnaša vlast. Vlast se mijenja, Tučepi ostaju!
Držimo da su i Tučepi preboljele i iživjele prve korake demokracije te da je vrijeme da se skupe pametne glave i razmisle o sutra, našemu i naše djece.
Ma koliko ljudi ovoga vremena bili okrenuti sebi (Nije ni to bez razloga niti iz puke sebičnosti!), sigurni smo da ima dovoljno stručnih i sposobnih ljudi koji bi mogli pokrenuti sustavan hod naprijed. I pri tom ne biti opterećeni nikakvim ideološkim i drugim razlikama.
Stvaran život, infrastruktura i svakodnevne potrebe mještana nemaju boju. Osim ljudske!
Ovako, svaka čast lokalpatriotizmu, ali zdravi dio razuma se pita JE LI NAM STVARNO POTREBNA OPĆINA samo radi općine?
Sve češće pomišljamo da bi stvarno bilo puno bolje udruživanje, okrupnjivanje, ili nazovimo kako god hoćemo smanjivanje broja općina ako one postoje samo radi samih sebe.
Da i ne spominjemo županije koje su najčešće samo još jedna stepenica, ili prepreka, između državne vlasti i lokalne samouprave!
Vrijeme je da svi budemo učinkovitiji!
ODJECI VIJEĆNIČKIH PITANJA
Osnovna teorija i praksa komunikacije kaže da pitanje traži odgovor. I ništa više. Opća kultura nalaže da na pitanje odgovara onaj kome je upućeno.
Moje ponovljeno pitanje o posjetu g. J. Rošina, upućeno (u skladu s Poslovnikom) g. načelniku, izazvalo je opsežno izlaganje predsjednika Vijeća.
Zašto je g. Luketina imao potrebu odgovarati izlaganjem o sebi, svojoj imovini i propustima SDP-a, to samo on zna. Narod zna reći Koga svrbi, taj se češe! Ja sam samo tražila odgovor na postavljeno pitanje.
To je bilo zanimljivo i novinarki Makarskoga primorja, pa je objavljen članak s dodatkom poslovne biografije M. Luketine. Uputila sam svoje reagiranje na taj članak i očekujem da će biti i objavljen. Za svaki slučaj, i radi informiranja onih koji ne čitaju Makarsko primorje, ovdje je i njihov članak i moje reagiranje (s ispuštenim popratnim obraćanjem Uredništvu MP).
Čitateljima ostavljam da prosuđuju. A vjerujem i da će se malo zabaviti.
Z. Lugarić
PRENESENO IZ MAKARSKOG PRIMORJA
Makarsko primorje, br. 350, 29. 12. 2009.
TKO JE ŠTO UČINIO ZA TUČEPI
Zbrajanje učinaka
Hotel Jadran ponovo je bio u središtu pozornosti Općinskog vijeća Tučepi. Na aktualnom satu Zora Lugarić (SDP) je bila nezadovoljna odgovorom na pitanje o boravku Jerka Rošina, predsjednika Vladina savjeta za urbanizam u Tučepima gdje je u blizini Jadrana viđen s načelnikom Antom Čobrnićem, donačelnikom Vjekom Šimićem i predsjednikom Vijeća Markom Luketinom, kojemu bi to mogao biti sukob interesa. Vijećnicu je zanimalo u kojoj su ulozi bili načelnik i predsjednik Vijeća. Marko Luketina je odgovorio opširno tako da je klub SDP-HNS zatražio stanku. Odgovorio je kako je Rošin došao na privatni poziv Tonča Kurilja koji kupuje hotel. Budući je pitanje izgradnje novog hotela vrlo bitno za Tučepi, pozvani su na razgovor i ljudi iz vlasti. On osobno je bio kao direktor hotela Park u vlasništvu Kurilja. Smatra da je način na koji iskazuju brigu oko hotela Park prevršio mjeru i da time čine štetu. Stoga je pročitao svoju biografiju iz koje je vidljivo što je sve za mjesto učinio i kako su Tučepi dobile današnji oblik.
Zora Lugarić se našla uvrijeđena tim riječima te je uzvratila kako je pravo i dužnost vijećnika da se o svemu zanima i da ne dopušta da se njena pitanja komentiraju. A.D.
• • • Poslovna biografija Marka Luketine
• Kao generalni direktor OOUR-a Hoteli Tučepi stavlja sve objekte u funkciju izbjeglica i HV-a,
a sam postaje dragovoljac Domovinskog rata od travnja 1991.
• Zajedno s Antom Šimićem i zadrugarom Antom Brbićem donosi odluku da Hoteli Tučepi
vrate imovinu Uljarske zadruge zadrugarima.
• O trošku Hotela izrađuje projektnu dokumentaciju za marinu, trgovački centar, hotelske
zone Platna te gradi rivu i šetalište.
• Hortikulturno uređuje rivu, sade se drvoredi.
• Hotelsko uvodi kabelsku TV.
• Oprema se lučice strujom, vodom, telefonom, TV, betoniranje pristupnog platoa.
• Financira arheološka istraživanja lokaliteta crkvice sv. Jure na teret Hotela.
• Ustupa obiteljsko zemljište za izgradnju ceste.
• S Antom Čovićem ambulantu izuzima iz Doma zdravlja Makarska i ona postaje u vlasništvu
Tučepi.
• O trošku Hotela Tučepi kupuje se zemljište oko groblja i uređuje prometnica. Ustupa
zemljišta općini i crkvi za izgradnju grobnica.
• Izgradnja pera na lučici, uređenje plaže čitavom dužinom, uređenje balustrade i šetališta
na lučici. Uklonjeni svi privatni mulići, a sve o trošku Hotela.
• Predlaže i vodi pregovore za zamjenu općinskih 1000 kvadrata uz šetnicu pokraj Alge, Kašteleta i Afrodite za zgradu Marine, lukobrana i vezova u vlasništvu Hotela Tučepi d.d. (Jako Andabak)
SDP je na vlasti propustio pravo prvokupa trgovine Primorja u zgradi Marine. Propustio pravo prvokupa trgovine Primorja u Omladinskom domu na Vezi.
Zbrajanje učinaka ili Lik i djelo zaslužnika
Sjećanja i prepričavanja mogu biti varljiva, stoga prema usvojenom Zapisniku sa sjednice Vijeća od 23. 9. 2009. navodim odgovore koje sam dobila na pitanje o posjetu J. Rošina, sadržaju, sudionicima i njihovim ulogama u razgovorima o hotelu Jadran.
”A. Čobrnić odgovorio je da je susret s gosp. Rošinom vezan što je on kao predsjednik državnog savjeta za urbanizam bio u sastavu komisije koja je trebala raditi posebnu studiju zone hotela Jadran nakon izrade konzervatorske podloge.
M. Luketina odgovorio je da je zaposlenik (direktor) hotela Park u Makarskoj kojeg je vlasnik Park hotel d.o.o., a vlasnik Park hotel d.o.o. je tvrtka Georad. Gosp. Rošin je došao na privatni poziv kao jedan od mogućih ponuditelja za izradu projektne dokumentacije ako se izvrši kupnja hotela Jadran. Sastanku su bili nazočni i općinski načelnik kao i zamjenik općinskoga načelnika.”
Što je od navedenoga odgovor na moje pitanje? Je li se g. Rošin a) sastao s obnašateljima lokalne vlasti – načelnikom, donačelnikom i predsjednikom Vijeća – kao predsjednik državnog savjeta … ili
b) kao jedan od mogućih ponuditelja …, na privatni poziv s direktorom Park hotela d.o.o. čemu su nazočili načelnik i donačelnik.
Zbog nejasnoga odgovora, općega interesa za hotel Jadran, planiranja prihoda od prodaje Jadrana u proračunu i rebalansu po načelu ”sad ga ima, sad ga nema”, te izbjegavanja nesporazuma u usmenome komuniciranju, zatražila sam od gospodina načelnika pismeni odgovor na sve sastavnice moga pitanja te redovito upoznavanje Vijeća i javnosti o sudbini hotela Jadran.
Ni od koga pitan, gospodin predsjednik Vijeća našao je potrebnim odgovarati i dati komentar da je moje inzistiranje na Jadranu i navodnom sukobu interesa prevršilo mjeru, da samo gubimo vrijeme, a imamo važnih poslova te nastavio opsežnim izlaganjem, vidljivo uz pripremljeni pismeni predložak, na temu Lik i djelo M. Luketine.
U skladu s čl. 48. Poslovnika javila sam se za riječ koju mi gospodin predsjedavajući nije dao. Stoga smo zatražili stanku, ali ni nakon stanke predsjedavajući mi nije dao riječ za očitovanje u ime kluba vijećnika, već tek nakon zahtjeva po kojem je g. pročelnik citirao Poslovnik.
Tako je bilo na sjednici Vijeća, pa činjenice jasno govore o tome tko nepotrebno troši vrijeme, ne poštuje akte ni dnevni red. A kada smo već kod prevršene mjere, onda držim da je g. Luketina prevršio mjeru zlorabeći svoju funkciju predsjednika Vijeća i predsjedavajućega sjednice da bi promovirao svoj lik i djelo.
Nisam se našla uvrijeđenom izlaganjem g. Luketine niti branim bilo kome da komentira moje riječi, ali držim nedopustivim da s pozicije funkcije izriče vrijednosni sud o mome pitanju. Vijećnica sam, a ne zaposlenica g. Luketine, on je predsjednik Vijeća, a ne moj direktor! Usput, sukob interesa nikada nisam ni spomenula, a pitam i pitat ću ubuduće sve što zanima mene i građane. Rasprave i ćakule po gostionicama ostavljam drugima. I ne razumijem zašto bi bilo koje vijećničko pitanje trebalo izazivati nervozu i bilo kome činiti štetu.
No, nakon izlaganja g. Luketine i njegove objavljene poslovne biografije, sada je barem jasno svim Tučepljanima tko je zaslužan što su ”Tučepi dobile današnji oblik”. Crno na bijelo mogu, od točke do točke, ponovo vrednovati učinak g. Luketine kao direktora Hotela Tučepi. Šteta što je propustio istaknuti doprinos podizanju prometne kulture i sigurnosti osobnim promoviranjem ”ležećih policajaca” u jeku turističke sezone.
Ja držim da je prošlost prošlost. Okolnosti i zakoni su bili takvi kakvi jesu. Ali kada smo već kod ponavljanja gradiva, mnogi bi bili zahvalni da mogu pročitati i sve o privatizaciji hotelskoga poduzeća, dogovorima i ugovorima, savjetničkim i drugim ulogama, o tome jesu li izabrane i iskorištene za mjesto najpovoljnije mogućnosti, o tome kako su sva vrata na hotelu Jadran nakon odlaska izbjeglica ostala bez ključeva pa je put daljnjoj devastaciji i padu vrijednosti ostao otvoren ... Ima pitanja, ima i odgovora, a ima i vremena. No, to je prošlost, zanimljiva najviše kada nas može nečemu podučiti. Mene ipak više zanima budućnost.
A što se tiče primjedba na račun SDP-a, mogu samo reći da ne bježim od odgovornosti svoje stranke, ni za sve dobro što je učinjeno, ni za eventualne propuste. Uostalom, račun svi dobivamo na izborima. Osobno, članica sam stranke s početka 2009., a Tučepi su ponovo moje prebivalište od jeseni 2005., pa je toliko i moje stranačke i građanske odgovornosti za javni život u Tučepima. Ni više, ni manje.
LEGALIZACIJA KUĆA
Problem kuća izgrađenih bez građevinske dozvole muči mnoge u Hrvatskoj. Za naše je ljude to još veći problem jer većina egzistenciju svoje obitelji temelji upravo na iznajmljivanju smještajnih kapaciteta turistima.
Ulaskom u EU postat će nemoguće baviti se tom djelatnošću bez urednih papira. Stoga je krajnje vrijeme da se svatko za sebe pobrine za rješavanje toga gorućega problema. U tome će biti potrebne i određene odluke lokalne samouprave, kao i njezina pomoć i potpora.
Osnovni preduvjeti za legalizaciju su ostvareni: Prostorni je plan donesen još 2004., a njegove Izmjene i dopune, uz sve otegotne postupke, usvojene su jednoglasno na Vijeću u prošlom mandatu, 9. 2. 2009. Sadašnje je Vijeće jednoglasno usvojilo i Odluku o izradi Urbanističkoga plana uređenja te je za očekivati da će on biti što prije donesen.
Potrebna je još dobra volja i odluka svakoga pojedinca. Svjesni da je to ”velik zalogaj” za svakoga, vrlo složen, dugotrajan i ne baš jeftin (Ali dugoročno i te kako isplativ!) posao, potrudit ćemo se iznaći mogućnosti za pomoć svakome koga čeka taj posao. Za početak, potrudili smo se temeljem zakona izdvojiti osnovnu proceduru za legalizaciju pa je ovdje donosimo.
Ujedno pozivamo svakoga tko ima profesionalna znanja i praktična iskustva s legalizacijom, prijedloge o tome kako pomoći u tome poslu, da nam se javi. Svako znanje, iskustvo i prijedlog su dobrodošli i pomoći će onima koji trebaju legalizirati svoje kuće.
Ono što svaki vlasnik može odmah napraviti jeste riješiti pitanje vlasništva zemlje na kojoj je izgrađena kuća. U stvarnosti se zna tko je vlasnik zemlje, ali, nažalost, pravno to često nije tako. Zemlja se nasljeđivala, prodavala i kupovala, a ti se postupci promjene vlasništva nisu upisivali. Nisu rijetka velika iznenađenja mnogih koji su bili uvjereni da je zemlja njihova. Stoga, nemate li za svoju parcelu vlasnički list na svoje ime, krenite u postupak upisa vlasništva. Za to ćete u pravilu trebati angažirati advokata, a postupak najčešće dugo traje pa krenite odmah! Vlasnički list će vam trebati.
PROCEDURA
Ukoliko je kuća (građevina) sagrađena ili rekonstruirana bez odgovarajuće dozvole za gradnju, da bi kuća bila legalizirana treba pribaviti:
a) rješenje o izvedenom stanju za kuću čija bruto površina nije veća od 400 m2 i zgradu za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija bruto površina nije veća od 600 m2
b) potvrdu izvedenog stanja za kuće bruto površine veće od 400 m2.
Ovi dokumenti vrijede kao i građevinska dozvola za novogradnje.
Bruto površina građevine je zbroj tlocrtnih površina svih etaža građevine (podrum, prizemlje, katovi, potkrovlje) građevine u punoj vrijednosti uključujući površine lođa, terasa i balkona prema vanjskim mjerama.
Prema bruto površini svoje kuće, lako ćete odrediti u koju skupinu pripadate te vidjeti dalje što vam je činiti.
RJEŠENJE O IZVEDENOM STANJU (za kuće do 400 m2 bruto površine)
Kuća se smatra izgrađenom ako su joj dovršeni najmanje jedna etaža i krov, te ako su dovršeni dijelovi prikladni za uporabu.
Zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju investitor, odnosno vlasnik prilaže:
• tri primjerka arhitektonskog snimka izvedenog stanja (koje sadrži tlocrte, presjeke, poglede i druge nacrte koji se podudaraju s izvedenim stanjem kuće)
• dokaze o ispunjenom bitnom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti u vrijeme građenja građevine, izrađenima po osobama ovlaštenima za projektiranje
• dokaz da ima pravo graditi na zemljištu od kojeg će se formirati građevna čestica.
Izvedeno stanje kuće mora biti u skladu s prostornim planom na temelju kojeg se izdaje rješenje o izvedenom stanju.
Ako su ispunjeni propisani uvjeti i ako je investitor odnosno vlasnik kuće dostavio dokaze o uplaćenom komunalnom i vodnom doprinosu, građevinskoj pristojbi i posebnoj upravnoj pristojbi prema posebnim propisima, nadležno tijelo je dužno izdati rješenje o izvedenom stanju.
POTVRDA IZVEDENOG STANJA (za kuće veće od 400 m2 bruto površine)
Kuća se smatra izgrađenom ako su joj dovršeni dijelovi bitni za ostvarivanje njezine namjene u mjeri prikladnoj za uporabu.
Prije izdavanja potvrde izvedenog stanja potrebno je pribaviti lokacijsku dozvolu (čl. 241. do 248. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (ZPUG), Narodne novine, br. 76 od 23. 7. 2007.
Lokacijska dozvola je upravni akt kojim se određuju urbanistički elementi za namjeravani zahvat u prostoru, a postupak se provodi prema čl. 103. do 118. ZPUG-a
Utvrđuje se naročito:
– oblik i veličina građevinske čestice, namjena i gabariti građevine
– broj stanova ili poslovnih prostora u zgradi te njihov sadržaj
– uvjeti priključenja na prometnicu, uređenje parcele (parkiranje vozila, zelene površine), način priključenja na komunalnu infrastrukturu (elektroopskrba, dovod vode i odvodnja, telekomunikacije i sl.)
– smještaj pomoćnih građevina na parceli, uvjeti zaštite okoliša i drugo, ovisno o vrsti objekta koji se namjerava graditi.
Zahtjevu za izdavanje potvrde izvedenog stanja investitor, odnosno vlasnik prilaže:
• konačnu lokacijsku dozvolu
• tri primjerka arhitektonskog snimka izvedenog stanja (koje sadrži tlocrte, presjeke, poglede i/ili druge nacrte koji se podudaraju s izvedenim stanjem zgrade)
• dokaze o ispunjavanju bitnih zahtjeva za građevinu izrađene po osobama ovlaštenima za projektiranje
• pisano izvješće o kontroli dokaza ispunjavanja bitnih zahtjeva ako je kontrola potrebna
• elaborate o geotehničkim i drugim istražnim radovima, te tehnološke, prometne i druge elaborate ako su podaci iz tih elaborata poslužili za izradu snimke izvedenog stanja
• dokaz da ima pravo graditi na građevnoj čestici.
Izvedeno stanje zgrade mora biti u skladu s prostornim planom, odnosno lokacijskom dozvolom, na temelju koje se izdaje rješenje o izvedenom stanju.
Ako su ispunjeni propisani uvjeti i ako je investitor odnosno vlasnik zgrade dostavio dokaze o uplaćenom komunalnom i vodnom doprinosu, građevinskoj pristojbi i posebnoj upravnoj pristojbi prema posebnim propisima, nadležno tijelo je dužno izdati potvrdu izved
IZBORI – GRAĐANSKO PRAVO I OBVEZA
Nerijetko čujemo: Politika me ne zanima. Neću na izbore, nemam koga izabrati. Svi su isti, meni je svejedno. Ništa se neće promijeniti.
No, je li baš tako?
Poštujući pravo svakoga pojedinca na njegovo mišljenje, svjesni smo da je i neizlazak na izbore svojevrstan izbor i građanska poruka.
Ipak, vrijedno je razmisliti:
1. Svaki pojedinac ima svoj životni izbor. Nekoga zanima sport, nekoga ekonomija, nekoga zdravstvo … Puno je područja u kojima pojedinac ostvaruje sebe, zadovoljava svoje profesionalne i druge potrebe. Ali, nitko od nas ne živi na pustom otoku. Živimo u zajednici. Od društva očekujemo da nam omogući ostvarivanje sebe i zadovoljavanje svojih potreba. Stoga svi imamo pravo i obvezu dati svoj osobni doprinos napretku društva. To je osnovno pitanje građanske kulture i odgovornosti.
2. Nijedan čovjek nije isti, pa nisu ista ni dva političara ni dvije političke stranke. Istina je da se tzv. političke elite u različitim društvima i sredinama izdvajaju i po nekim sličnim osobinama. Ali, možemo tako reći i da su svi liječnici isti. Ili nogometaši, pa opet među njima biramo one za koje navijamo od srca, mada je svaka njihova kap znoja zlatom nagrađena, za razliku od naše. Davno je rečeno da narod ima vlast kakvu zaslužuje. I upravo se u tome krije smisao i svrha građanskoga glasa.
3. Možemo biti nezadovoljni našom političkom elitom. Nerijetko smo u pravu kad nam se čini da se ništa ne mijenja. Ipak, promjene u društvu su dugotrajan proces, a mi smo na početku demokracije. Zrele svjetske demokracije razvijale su se desetljećima i stoljećima. Ali, i kod nas su promjene vidljive. Pokušajte zamisliti što bi bilo s Domovinskim ratom i hrvatskom samostalnošću da se zato nije na referendumu izjasnilo preko 90% građana i sve političke stranke. Usporedite Hrvatsku u očima nas samih i svijeta prije koalicijske vlasti 2000. i nakon toga. Usporedite Vladu i HDZ sa Sanaderom na čelu i bez njega. Pokušajte zamisliti na mjestu Mesića nekoga drugoga. Ne bi bilo isto, zar ne? Tako je upravo zato jer su građani na izborima tako odlučili.
Mnogi bi od nas željeli puno toga drukčije, od posla do proizvoda koje kupujemo, ali možemo izabrati samo od onoga što se nudi. Tako je i u politici.
Prilično je lako ne izabrati i ostati u uvjerenju ”ja sam iznad politike, neću biti dio toga, politika je k….!” I takav je stav legitiman. Ali, ipak treba naći u sebi barem malo hrabrosti, preuzeti svoj dio odgovornosti i izabrati.
Dužni smo to svojoj djeci.
Sudjelovali mi na izborima ili ne, netko će biti izabran i odlučivati o našim životima.
Ili, vrlo jednostavno:
– Demokratski ustroj ima mana, ali bolji sustav ne postoji.
– Demokracija podrazumijeva sudjelovanje građana i političkih stranaka na izborima.
I što onda preostaje pojedincu nezadovoljnom ponudom na političkoj sceni?
1. Zaključiti da nitko ne valja i ostati doma. I šutjeti.
2. Sam se uključiti, ponuditi bolji program i pobijediti na izborima.
3. Od ponuđenoga izabrati onoga tko je najbliži njegovim stavovima.
Zato, ne dozvolite da se potvrdi točnost izjave G. J. Nathana s naše naslovnice.
Potvrdite sljedeću:
Dobre dužnosnike biraju dobri građani svjesni svojih prava i obveza!
U aktualnim predsjedničkim izborima naši su kandidati, dr. sc. Ivo Josipović i dr. sc. Vesna Pusić svojom kampanjom pokazali kako u Hrvatskoj postoje kulturni, obrazovani i vjerodostojni političari koji zaslužuju povjerenje građana. Veseli nas njihov uspjeh na izborima, a komentar g. Pusić o izbornim rezultatima 1. kruga izaziva zadovoljstvo svojom odmjerenošću, optimizmom i vjerom u promjene na bolje. Pokazala je kako se i u porazu može biti velik i kako javni angažman ima smisla. Uspjeh g. Josipovića čini nas ponosnima.
Želimo li kulturnu, obrazovanu, dostojanstvenu i pravednu Hrvatsku – trebamo i takvoga predsjednika. Hrvatskoj je dosta populista i demagoga, bukača i svestranih snalažljivih Mesija. Trebaju nam odgovorni, pošteni, vjerodostojni, kulturni i obrazovani ljudi kojih se nikada i nigdje nećemo sramiti.
Treba nam predsjednik za EU, moderan čovjek 21. stoljeća.
Treba nam Ivo Josipović!
Svima onima kojima nije jasna poruka I. Josipovića o izboru između svjetla i tame donosimo tekst pjesme G. Barea koja je izvorište te poruke. Pjesma je i inače lijepa, sadržajna, aktualna i danas kao i kada je nastala. Sigurno ste je već čuli i vidjeli predizborni spot, ali pravo je zadovoljstvo čitati riječi pjesme. I razmisliti o njima!
Put ka sreći
Gdje je nestao čovjek
Gdje se skrivao
Iz vagona godina
Na tračnice ispao
Gleda gdje su znakovi
Kojim putem krenuti
Može li tko reći
Gdje je put ka sreći
Samo živi, samo budi
Svi odgovori doći će sami
Samo stoj na svjetlu
I doći će kraj tami
Kakva je to istina
Kad s druge strane je laž
Izvrnute vrijednosti
Strah, samo strah
Neostvareni snovi
Radiš ono što ne voliš
Ali mogu ti reći
Gdje je put ka sreći
Samo živi, samo budi
Svi odgovori doći će sami
Digni glas za pravdu
I doći će kraj tami
Kako dugo će postojati
Kako dugo će nestajati
Želje, potrebe, osjećaji
Koji koče i pokreću
Tebe, mene, sve to vrijeme
Srca tvrda ko kamenje
Da mogu ti reći
Pokazat put ka sreći
Samo živi, samo budi
Svi odgovori doći će sami
Digni glas za pravdu
I doći će kraj tami
Ljekarna
Jedna od svijetlih točaka u mjestu je postojanje Ljekarne. Ili apoteke, kako joj naš svit tepa. Uz sve muke, ipak je otvorena!
Dugo već se osjećala potreba za njom, a sad je tu među nama od početka ljeta. I to kakva ! Uredna, prozračna, čista, dobro opskrbljena, s ljubaznom ljekarnicom koja naruči sve što treba …
Priznajem da nisam vjerovala da će raditi i zimi, ali sam se na sreću prevarila.
Ipak, jasno je kao dan, ako se ljudima ne bude isplatilo, zatvorit će je.
Kada već nije uspio projekt da imamo i svoju ambulantu (A bilo bi je da je bilo više naše potpore!), ne dajmo da ostanemo i bez ljekarne.
Zato, dragi moji, Tučepljani, učinite koliko možete, pomozite im prezimiti i kupujte
lijekove doma, kupujte u našoj apoteki.
Ponedjeljkom, srijedom i petkom radi popodne, a parnim danima: utorkom, četvrtkom i subotom ujutro.
nedjelja, 03.01.2010.
Poziv na aktualni sat
U četvrtak, 7.siječnja 2010. od 18:00 do 19:00 sati pozivamo Vas na aktuani sat u prostorije Općine Tučepi.
Dođite, iznesite svoj problem, svoja razmišljanja, incijative, ideje...
Bit će nam zadovoljstvo čuti Vaše mišljenje.
U pripremi je novi broj Tučepskog librića s mnoštvom komentara na aktualna zbivanja.
Svoj primjerak možete preuzeti u četvrtak ili sa weba narednih dana.
