HEBREJIMA

VJERA PRAOTACA/PRIMJERI ŽIVE VJERE
11

Vjera je jamstvo za ono čemu se nadamo, dokaz za one stvarnosti kojih ne vidimo.
2 Zbog nje su stari postigli pohvalno svjedočanstvo.
3 Vjerom spoznajemo da je svijet stvoren Božjom rječju, tako da je vidljivo proizvedeno od nevidljivoga.
4 Vjerom Abel prinese Bogu bolju žrtvu nego Kain. Po njoj primi svjedočanstvo da je pravedan - Bog nad njegovim darovima posvjedoči - po njoj i mrtav još govori.
5 Vjerom Henok bi prenesen da ne vidi smrti te iščeznu jer ga je prenio Bog. Doista, prije prijenosa primio je svjedočanstvo da omilje Bogu.
6 A bez vjere nemoguće je omiljeti Bogu jer tko mu pristupa, vjerovati mora da postoji i da je platac onima koji ga traže.
7 Vjerom Noa, upućen u ono što još ne bijaše vidljivo, predano sagradi korablju na spasenje svoga doma. Time osudi svijet i postade baštinikom vjerničke pravednosti.
8 Vjerom pozvan, Abraham posluša i zaputi se u kraj koji je imao primiti u baštinu, zaputi se ne znajući kamo ide.
9 Vjerom se kao pridošlica naseli u obećanoj zemlji kao u tuđini, prebivajući pod šatorima s Izakom i Jakovom, subaštinicima istog obećanja,
10 jer iščekivaše onaj utemeljeni Grad kojemu je graditelj i tvorac Bog.
11 Vjerom i Sara unatoč svojoj dobi zadobi moć da začne jer vjernim smatraše Onoga koji joj dade obećanje.
12 Zato od jednoga, i to obamrla, nasta mnoštvo poput zvijezda na nebu i pijeska nebrojena na obali morskoj.
13 U vjeri svi su oni umrli, a da nisu zadobili obećanja, već su ih samo izdaleka vidjeli i pozdravili priznavši da su stranci i pridošlice na zemlji.
14 Doista, koji tako govore, jasno očituju da domovinu traže.
15 Dakako, da su mislili na onu iz koje su izišli, imali bi još prilike vratiti se u nju.
16 Ali sada oni čeznu za boljom, to jest nebeskom. Stoga se Bog ne stidi zvati se Bogom njihovim: ta pripravio im je Grad.
17 Vjerom Abraham, kušan, prikaza Izaka. Jedinca prikazivaše on koji je primio obećanje,
18 kome bi rečeno: Po Izaku će ti se nazivati potomstvo! -
19 uvjeren da Bog može i od mrtvih uskrisiti. Zato ga u p redslici i ponovno zadobi.
20 Vjerom baš u pogledu budućnosti Izak blagoslovi Jakova i Ezava.
21 Vjerom Jakov, umirući, blagoslovi oba sina Josipova i duboko se prignu oslonjen na vrh svojega štapa.
22 Vjerom Josip na umoru napomenu ono o izlasku sinova Izraelovih i dade zapovijed o svojim kostima.
23 Vjerom su Mojsija netom rođena tri mjeseca krili njegovi roditelji jer vidješe da je djetešce lijepo i nisu se bojali kraljeve naredbe.
24 Vjerom Mojsije, već odrastao, odbi zvati se sinom kćeri faraonove.
25 Radije izabra biti zlostavljan zajedno s Božjim narodom, nego se časovito okoristiti grijehom.
26 Većim je bogatstvom od blaga egipatskih smatrao muku Kristovu jer je gledao na plaću.
27 Vjerom napusti Egipat, ne bojeći se bijesa kraljeva, postojan kao da Nevidljivoga vidi.
28 Vjerom je obavio pashu i škropljenje krvlju da Zatornik ne dotakne prvenaca Izraelovih.
29 Vjerom prođoše Crvenim morem kao po suhu, što i Egipćani pokušaše, ali se potopiše.
30 Vjerom zidine jerihonske padoše nakon sedmodnevnoga ophoda.
31 Vjerom Rahaba, bludnica, ne propade zajedno s nepokornicima jer s mirom primi uhode.
32 I što još da kažem? Ta ponestat će mi vremena, počnem li raspredati o Gideonu, Baraku, Samsonu, Jiftahu, Davidu, pa Samuelu i prorocima,
33 koji su po vjeri osvojili kraljevstva, odjelotvorili pravednost, zadobili obećano, začepili ralje lavovima,
34 pogasili žestinu ognja, umakli oštrici mača, oporavili se od slabosti, ojačali u boju, odbili navale tuđinaca.
35 Žene su po uskrsnuću ponovno zadobile svoje pokojne. Drugi pak, stavljeni na muke, ne prihvatiše oslobođenja da bi ih zapalo bolje uskrsnuće.
36 Drugi su opet iskusili izrugivanja i bičeve, pa i okove i tamnicu.
37 Kamenovani su, piljeni, poubijani oštricom mača, potucali se u runima, u kozjim kožusima, u oskudici, potlačeni, zlostavljani -
38 svijet ih ne bijaše dostojan - vrludali po pustinjama, gorama, pećinama i pukotinama zemaljskim.
39 I svi oni po vjeri, istina, primiše svjedočanstvo, ali ne zadobiše obećano
40 jer Bog je za nas predvidio nešto bolje da oni bez nas ne dođu do savršenstva.





















































































































































































































































































































































































































































Map IP Address
Powered byIP2Location.com

TIGNARIUS

26.12.2017., utorak

AFTER BOŽIĆ

Bloger @kupus me potaknuo na ovaj post, jer naša suspektno-analitička civilizacija uvijek pomalo sumnja u fakte vezane za Isusa ali ne daj Bože da posumnjamo u Zeuse, Atene, Platone, Vergilije...ili u kakvog faraona iz dinistaje Ramzes

Makar mi nije važno kad se Isus rodio (jedino bitno je da se rodio!!) evo ipak malog priloga iz pera don Damira Stojića!



Tvrdnja da Božić ima poganske korijene počele su se osobito širiti u 17.st. s engleskim puritancima i škotskim prezbiterijancima, koji su odbacivali štošta katoličkoga kao neosnovano na Svetome pismu, zanemarujući Tradiciju.

Dvije su se takve teorije raširile od tada do danas.

Prva je da je Božić zamijenio Saturnalije, slavlje u čast rimskog boga Saturna koje se održavalo u prosincu. Međutim, Saturnalije su trajale više dana i završavale najkasnije do 25.12. (neki autori tvrde do 23.12.). Stoga zvuči neuvjerljivo da se htjelo smijeniti staro slavlje stavljajući novo na sam njegov završetak ili čak dva dana poslije.

Druga je tvrdnja da je Katolička Crkva ustanovila Božić 25.12. kako bi zamijenila Dan rođenja Nepobjedivog Sunca (Dies Natalis Deus Solis Invicti) kojega je ustanovio car Aurelian 274. godine. To «Nepobjedivo Sunce» se pak smatra jednim od izražaja kulta boga Mitre. Međutim, Hipolit Rimski u svome «Komentaru na Knjigu o Danielu» (oko 204. godine) tvrdi slijedeće: «Prvi se dolazak našega Gospodina u tijelu, kada je rođen u Betlehemu, zbio 25. prosinca, u srijedu». Hipolitova «Kronika» također smješta rođenje Gospodinovo na taj datum. Dakle, datum Božića bio je poznat dosta prije ustanovljenja svetkovine Nepobjedivoga Sunca.

Stoga ostaje pitanje kako je i zašto svetkovina Božića upravo 25.12.?

Najprije, u židovstvu Isusovoga vremena postojalo je vjerovanje o «cjelovitoj dobi» velikih izraelskih proroka: to je ideja da su oni umrli na sam dan njihova rođenja ili začeća. Budući da se od prvih stoljeća vjerovalo da je Isus umro 25.3. (npr. za to svjedoči Tertulijan, 150.-207.), to se vjerovanje primjenjeno na njega smatralo potvrdom datuma njegova začeća (koji je inače posvjedočen i kod Hipolita). Također se spekuliralo da je 25.3. datum stvaranja svijeta, dok se Kristovo začeće i uskrsnuće na taj datum onda u tom kontekstu interpretiralo kao novo stvaranje (usp. Katekizam 349; 2174). Rođenje, dakako, treba smjestiti 9 mjeseci kasnije – koliko je vrijeme trajanja trudnoće - 25.12.

Također, napravljeni su određeni izračuni kojima je otkriveno kako je Zaharija, otac Ivana Krstitelja služio u Hramu u jesen uoči začeća Isusova. Neposredno nakon Zaharijine službe začet je Ivan Krstitelj. Budući da iz evanđelja znamo kako se Navještenje dogodilo u šestom mjesecu Elizabetine trudnoće, to je također potvrdilo datum začeća, a onda i rođenja Gospodinova.

Primjećuje se i da je 25.12. po julijanskom kalendaru bio datum zimskog solsticija, od kada dani počinju bivati dulji, a noći kraće. Ovu naravnu simboliku zasigurno su koristili i poganski kultovi koji su štovali božanstvo sunca, pa i oni stariji od kršćanstva. Međutim, za kršćane je Kristovo rođenje na taj datum bilo ispunjenje proroštva o «suncu pravde» iz Mal 4,2. Kršćanska objava od Knjige postanka jasno prikazuje sunce kao stvorenje Božje upravo protiv vjerovanja poganskih naroda koji su mu se klanjali. Biblija jasno kaže: «Gospodinu, Bogu svom se klanjaj i njemu jedinome služi» (Mt 4,10). Međutim, sunce je svakako prikladan simbol Božje slave. Naposljetku, ono omogućuje naravni život na zemlji. Upravo stoga i može označiti Krista, «bez kojega ne možemo učiniti ništa» (Iv 15,5) i koji je «svjetlo svijeta» (Iv 8,12).

Tako primjerice sv. Jeronim govori u jednoj svojoj božićnoj homiliji: «Čak i samo stvorenje daje za pravo našoj propovijedi, kozmos je svjedokom istinitosti naše riječi. Sve do ovoga dana rastu mračni dani, od danas se smanjuje tama... Raste svjetlost, uzmiče noć.» Zaharija u Lk 1,78 također prorokuje o Kristu kao o «Mladom Suncu koje će nas pohoditi s visine». U tom smislu svo stvorenje, pa tako i sunce, ostvaruje svoj na neki način sakramentalni značaj upućujući na svoga Stvoritelja (usp. Rim 1,20).

Papa Benedikt XVI u svojoj knjizi «Duh liturgije» također tvrdi da su odlučujuće za određivanje datuma Božića bile veze između stvaranja i križa, stvaranja i Kristova začeća.

Činjenica je da je samo svetkovanje Božića prošlo određeni razvoj, kao i da je u prvim stoljećima bilo i drugih datuma koji su se u pojedinim mjesnim Crkvama smatrali odgovarajućim za obilježavanje Kristova rođenja. Međutim, nadam se da ti je iz izloženoga jasnije zašto je baš 25.12. naposljeku prevladao.


a za sve Stipane i Štefice, malo Heroja






- 12:09 - Komentari (70) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

< prosinac, 2017 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Svibanj 2020 (1)
Travanj 2020 (6)
Ožujak 2020 (8)
Veljača 2020 (3)
Siječanj 2020 (6)
Prosinac 2019 (4)
Studeni 2019 (1)
Listopad 2019 (6)
Rujan 2019 (1)
Kolovoz 2019 (3)
Srpanj 2019 (4)
Lipanj 2019 (4)
Svibanj 2019 (5)
Travanj 2019 (5)
Ožujak 2019 (4)
Veljača 2019 (7)
Siječanj 2019 (7)
Prosinac 2018 (2)
Studeni 2018 (4)
Listopad 2018 (3)
Rujan 2018 (4)
Kolovoz 2018 (5)
Srpanj 2018 (8)
Lipanj 2018 (1)
Svibanj 2018 (2)
Travanj 2018 (5)
Ožujak 2018 (8)
Veljača 2018 (12)
Siječanj 2018 (11)
Prosinac 2017 (9)
Studeni 2017 (10)
Listopad 2017 (7)
Rujan 2017 (6)
Kolovoz 2017 (6)
Srpanj 2017 (4)
Lipanj 2017 (9)
Svibanj 2017 (5)
Travanj 2017 (8)
Ožujak 2017 (9)
Veljača 2017 (9)
Siječanj 2017 (8)
Prosinac 2016 (18)
Studeni 2016 (16)
Listopad 2016 (9)
Rujan 2016 (10)
Kolovoz 2016 (4)
Srpanj 2016 (5)
Lipanj 2016 (4)
Opis bloga

Flag Counter target=_blank>brojač