|
Ako niste pročitali prvi dio teksta link do njega je ovdje, pa možete to pogledati, zanimljivo je. Ako imate kakvu primjedbu ili pritužbu (možda pohvalu?), komentiranje je za svih. Drugi dio je u nastavku. Nadam se da moj trud nije uzaludan... Uživajte,,,
Hippie pokret, 2. dio
Glavni pokretač hipija bila je naravno – ljubav. Oni vjeruju da ljubav mora biti apsolutno slobodna i istodobno osjećajna i senzualna – zemaljska i božanska. Oni neograničeno uživaju u seksualnim iskustvima, a jedini uvjet je taj da mora postojati ljubav, jer seks bez ljubavi ne donosi sreću ni individualnu punoću, i obje strane moraju uživati u iskustvu, što znači da moraju u to unijeti ljubav.
Biti hippie znači iznova otkriti prijateljstvo. Hipiji nemaju potrebu stvaranja idealne slike budućnosti, njegovo je biće po sebi dovoljan razlog postojanja. Tako oni prihvaćaju i sebe i druge onakvima kakvi jesu, kakvime ih je stvorila priroda. Hipiji su riječ božja, nema preziranja tijela, osjetila ni samog sebe, hipiji ne preziru ni drugoga, čak ni ako je nepravedan ili nasilan. Hipiji na mržnju odgovaraju razumijevanjem i ljubavlju, bacajući cvijeće svom neprijatelju. To je, uz činjenicu da su svoje tijelo ukrašavali cvijećem u svim mogućim oblicima – vjenci, ogrlice, nosili su ga na odjeći, na traci oko čela, bio jedan od razloga zašto ih nazivamo „Djeca Cvijeća“.
Što se tiče izgleda, hipiji su najpoznatiji upravo po toj traci oko čela i dugoj kosi koja im slobodno pada niz leđa i izgleda lepršavo i neukrotivo, baš kao priroda. Odjeća im je svjetlih boja, a najčešće se nose traperice i hlače na trapez. Važan je cvjetni uzorak, a odjeća se često izrađuje ručno. Najčešće hodaju bosi, a nakit je pun perlica. Najpoznatiji je simbol Peace, ali i yin-yang i smile. Tijelo ne smije biti mišićavo, nego mora biti nježno i nenasilno.
Najpoznatije u vezi hipija je glazba. Uz hippie pokret veže se acid rock, koji izražava nezadovoljstvo i nadu za nove generacije koja želi ˝živjeti umjesto da preživljava˝, ˝hodati umjesto da trči˝ i ˝otkrivati umjesto da uči˝.
Kao najpoznatije izdvajam:
Grace Slick, Bob Dylan, Rolling Stones, The Who, Iron Butterfly, Frank Zappa, Jefferson Airplane, The Grateful Dead, Big Brother and Holding Company, Jimmy Hendrix, Led Zeppelin, The Doors i još puno puno izvrsnih glazbenika.
Prisutni su bili, naravano i Liverpoolski The Beatles, koji su svojim albumom Sgt. Peppers Lonely Hearts Club Band promovirali hippie pokret u cijelom svijetu.
Naravno, ne smijemo zaboraviti ni legendarnu Janis Joplin, bjelkinju koja je svojim glasom crnkinje osvajala srca hipija diljem svijeta.
Woodstock bi se kao tema trebao odraditi posebno, ali evo ukratko.
Povodom američkog rata u Vijetnamu, u SADu se razvijala ideja o organiziranju koncerta koji bi imao neviđene razmjere.
Ime je dobio po mjestu na kojem se trebao održavati, ali je mjesto bilo promjenjeno zbog prevelikog odaziva ljudi, pa se tražila nova lokacija. Očekivani odaziv je bio oko 300.000 ljudi, no broj posjeta dostigao je brojku od preko 500.000 ljudi. Glavni je cilj bio povlačenje američkih vojnika iz Vijetnama. Trodnevni festival su obilježile tri smrti i dva poroda. Bila je dozvoljena uporaba i prodaja opojnih sredstava, pa su LSD i marihuana bili jednako korišteni kao i alkohol. Slogan festivala bio je „Three days of Peace and Music“. Woodstock se nakon 1969. ponovio još četiri puta: 1979., 1989., 1994., i 1999. godine.
Hipiji su također poznati po frazi „Make love, not war“, a Flower Power filozofija umjesto rata i mržnje pokazivala je njihovu želju za pacifizmom, povratku prirodi i slobodnoj ljubavi.
Od tzv. duhovnih, tj. starijih uzora važno je istaknuti Allena Ginsberga, Allena Cohena, Boba Dylana, Alana Wattsa itd. Naravno, i Timothyja Learyja.
Hippie pokret nije dugo trajao. Možda zato što su se Djeca Cvijeća umorila ili jednostavno ostarila, a možda zato što su ih roditelji prestali financijski pokrivati. Većina smatra hippie pokret kao prolaznu modu kojoj su se pridružili zbunjeni, u ovom slučaju da bi se napušili i pjevali. U tom razdoblju ostali smo i bez nekih velikana: Jimmy Hendrix, Janis Joplin i Jim Morrison odnešeni su drogom, no ˝za kreativnost je potrebna destruktivnost˝. Odjeci tog razdoblja još su itekako prisutni, ali ne toliko nekom velikom političkom promjenom, nego uglavnom načinom odjevanja. No čitav slijed događaja je postavio nove liberalnije poglede i stajališta u ovom svijetu te otvorio vidike masi.
I to bi bilo to. Ako imate štogod dodati, znate što Vam je činiti.
Poosa,,,
|
