Glazba nastaje u glavi i odgovarajuće tome mijenja se naše raspoloženje kad se mijenja i glazba. Gotovo sva djeca rado pjevaju i uče pritom, a da to ne primjećuju. Tekst pjesme, melodija, ritam – sve to obrađuje mozak – za djecu neprimjetno. Zbog toga je važno rasti i odrastati uz glazbu. „Postoje studije koje daju naslutiti da bebe već s četiri mjeseca uz konsonantnu glazbu osjećaju ugodu. One bebe koje glazbu slušaju duže i intenzivnije, motorički se pokreću uz nju s manje straha nego uz disonantnu glazbu, kaže dalje Stefan Koelsch. Max Planck Institut u Leipzigu istražuje odnose učenja jezika i glazbe i kako se ugodna glazba doživljava u mozgu za razliku od neugodne. Istraživači su sigurni da dijete, puno prije nego što shvati značaj rečenice, prepoznaje njenu strukturu: melodiju glasa, stanke, naglaske itd. Slično kao kod glazbe. U Institutu za neuropsihološka istraživanja u Leipzigu istražuju postoji li transfer glazbe na područje govora. Djeci se sviraju poznate pjesmice, akordne sekvence iz njih koje različito završavaju: jednom na odgovarajućem akordu a drugi puta na krivom. U drugoj verziji eksperimenta – onoj s govorom – djeci se govore prave ili pak krive rečenice. Glazba posjeduje svoju sintaksu i gramatiku. Čak i semantika, značenje može se posredovati putem glazbe. Krivi disonantni ton smeta jednako tako kao i kriva rečenica npr: „Pijem brdo“. U mozgu dakle nastaje glazba, tu je stvarna koncertna dvorana. Kako je ona stvorena, ovisi o svakom pojedincu. |
listopad, 2007 | > | |||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv