Spadam u drugu generaciju nefrologa dijalizne generacije,
jer je nefrologija s dijalizom mlada grana interne medicine.
Uvijek mi je zanimljivo čuti što se promijenilo od naših
početaka i koliko smo napredovali.
Zaputila sam se u Novi Sad na nefrološku sekciju.
Govorit će se o načinima kontinuirane zamene
funkcije bubrega, koji su potrebni uglavnom u jedinicama
intenzivne njege i zahtijevaju prisnu suradnju nefrologa,
anesteziologa, intenzivista, kardiologa itd.
Teme su bile sjajno odabrane i izložene, a u punoj sali
tražila se stolica više.
Za sve ove godine mnogo smo napredovali. Ovakvo liječenje
jeste veoma skupo, ali u povelikom broju spašava živote.
Poezija veže ljude na sličan način kao muzika, s tim
što muziku doživljavamo bez prevoda. Knjigu "Nešto nas
veže" vršačka pjesnikinja Jadranka Ćulum je objavila
s paralelnim prevodom na srpski i češki jezik.
Inače, ona je članica Društva književnika Beograda.
Puna sala Kuće Đure Jakšića uživala je u preplitanju
poezije s muzikom, jer su nježni zvuci tamburice pratili
sva kazivanja, a između numera Hor raspjevanih
profesora (čija je članica i Jadranka) zagrijao je
atmosferu.
Večer je vješto vodila Gordana Jež Lazić, a svoje impresije
kazivali su nam Olivera Šestakov i Radislav Jović.
Gordana Rusinkov Marković je umjetnica širokog raspona.
Kao pjesnikinja je objavila tri zbirke poezije i ušla u nekoliko
antologija. Kao slikarka, predstavila nam je svoju 12.
samostalnu izložbu slika.
Izložbu je otvorila Aleksandra Kekić Đokić u lijepom prostoru
biblioteke "Branko Miljković".
Istoričarka umjetnosti Jelena Gajić je dala lijep stručni prikaz
njenog dosadašnjeg puta u slikarstvu.
Osnivač "Instituta Belko" Sladjana Belko kazivala je
Gordaninu poeziju. Institut je dodijelio Gordani priznanje
Balkanski juvelir za 2022.godinu, za slikarstvo.
A svi zajedno uživali smo u ljepoti Gordanine palete duše.
U publici su se našli brojni pisci, Gordanine kolege iz
Društva književnika Beograda, i drugi ljubitelji slikarstva.
U kragujevačkim Šumaricama se od 1971. godine u spomen
parku kod spomenika streljanim đacima i profesorima, održava
centralna komemorativna svečanost - Veliki školski čas.
Tada sve što hoda u Kragujevcu dolazi u Šumarice.
Veliki školski čas je sjećanje na crni 21.oktobar 1941. koji
Kragujevac nikad neće zaboraviti.
Pet dana ranije, 16. oktobra 1941. kod sela Ljuljaci napadnut
je njemački 3. bataljon 749. pješadijskog puka. Samo nekoliko
dana ranije, 10. oktobra, glavnokomandujući general okupacionih
snaga u Srbiji Franc Beme objavio je da će za svakog ubijenog
njemačkog vojnika, muškarca, ženu ili dijete, biti streljano sto
zarobljenika ili talaca, a za ranjenog 50.
U napadu kod sela Ljuljaci je stradalo deset, a povrijeđeno 26
vojnika. Major Paul Kenig, najviši nemački oficir u Kragujevcu,
dobija naredbu i kvotu od 2.300 ljudi koje treba streljati.
Tog kobnog 21.oktobra 1941. Nijemci su pedantno prebrojali
100 za ubijenog, a 50 za ranjenog Nijemca i toliko muškaraca
odveli na streljanje u Šumarice. Streljanje je preživjela 31
osoba. Među streljanima bilo je oko 300 mladića i đaka
srednjih škola, ali i Roma, čistača cipela, starih između
12 i 15 godina.
Spomenik streljanim đacima i profesorima "Prekinut let", rad
vajara Miodraga Živkovića izgrađen je u betonu 1963.godine.
Svake godine nakon molebana za nedužne žrtve odigra
se drugačija, potresna predstava oko spomenika. Teško
je zadržati suze...
Da se ne ponovi... a ponavlja se, po cijelom svijetu, stalno.
Zašto se nikad ne uči od povijesti?
Ima jedno mjesto gdje se vrijedi vratiti: Ramska tvrđava
Turska se potrudila da se tvrđava obnovi
Slikovita srednjovjekovna Ramska tvrđava sagrađena je 1483. godine
po nalogu sultana Bajazita II – djeda Sulejmana Veličanstvenog
Iz ovog perioda potječe legenda, po kojoj je sultan Bajazit II, obilazeći
svoje vojnike, zastao da se odmori na brežuljku sa koga se pružao
lijep pogled na Dunav i suprotnu ugarsku stranu. Sjedeći tako na
prostirci – ihramu (kako glasi turski naziv za prostirku za molitve), on je zaspao.
Kada se probudio osjećao se kao preporođen. Poslije je naredio da se
na mjestu njegovog ihrama sagradi tvrđava, koja je po ihramu i dobila ime.
Odavde puca pogled na Dunav i ušće Nere u Dunav
Dijelovi tvrđave su originalni i očuvani, a veći dio je obnovljen.
Dolje je skela kojom se prelazi na banatsku stranu
Jela mi se gibanica, pa sam je napravila. Možda
se i vama jede?
Umutite 5 bjelanaca. Umutite mikserom 5 žumanaca,
dodajte pola šalice ulja, šalicu mineralne vode, pa bjelanca.
Umrvite 400 g bijelog sira, posolite ako nije slan.
Uzmite 500 g kora za gibanicu. Stavite dvije kore u
nauljenu tepsiju, pa 3 kašike smjese. Zgužvajte dvije kore,
sipajte smjesu i to ponavljajte dok ne ostanu dvije kore
koje ćete ravno staviti, sipati malo tekuće smjese
i izbockajte nožem. Pecite na 200 stupnjeva 30 minuta
pa poprskajte vodom i onda jedite u slast.
U Društvu književnika Beograda predstavili smo novu
knjigu poezije Dragoslava Bate Babića iz Prijepolja
"Ručak na oblacima".
Evo naslovne pjesme.
RUČAK NA OBLACIMA
Nemoj gurati rukom obalu
Survaće se stene niz obraze
I ručak na oblacima
Postaće stvaran
I školjka u oku
Oživeće
Nemoj gurati
Snove iz jutra
Ostaćeš sama
Dok ručaš neslane
krajičke munje
I zalivaš vinom
Masline
Nemoj gurati rukom vetar
Oživeće mi u oku školjka
Zavrteće mi se u glavi
I prestaću da se igram
Sa tvojim vlažnim uvojcima
A nedavno je dobio nagradu za pesmu sličnog imena:
Ručak u oblacima
Oprosti što sam
Zakazao ručak
U oblacima
I što nam je vetar
Jedina muzika
A oblaci mekani
Beli jastuci
Oprosti što kasne otkucaji
I što smo na pragu
Da se sretnemo
Sa snovima
Nekad ćemo
Baš ovde
Napraviti dom
Sa velikim prozorima
Koji će se otvarati
Dodirom tvojih usana
Znaš li šta se to događa
Sa snovima
"Let lastavice –
slijedi tok rijeke
kao da pliva." ...
Saimaro
Opis bloga, najkraće: BITI ILI NE
BITI. Zašto netko piše, ako ne da
bi sastavio sve svoje dijelove?
Od trenutka kad krenemo u školu
ili crkvu, obrazovanje nas kida na
dijelove, uči nas da rastavljamo
dušu od tijela i razum od srca.
Mora bit da su ribari sa Kolumbijske
obale učeni doktori etike i morala
jer su izmislili riječ sentipensante,
osjećati-misliti, da bi definirali jezik
koji govori istinu.
Eduardo Galeano (misao pronašla pedeset+)
Sviđa mi se koncept bloga. Šalješ misli
kao sjeme koje odnosi vjetar. Postoji
mogućnost da se sjeme primi i nikne
negdje, a da ti to i ne znaš. Da ga
netko nastavi njegovati bez da zna
tko ga je poslao. Ostavlja mogućnost
da ostaneš nepoznat i nepoznatom
otvoriš vrata za milijun potencijalnih
mogućnosti koje leže u svakom sjemenu.
(pedeset plus)
Cilj mi je biti Čovjek.
I tražim samo
Respect
I jednog dana, kada me ne bude, neka
iza mene ostane (između ostalog) bar
moja Pisana Riječ.
(White lilith)
Putovodoljubni gastronaut
(milord55)
Vrata prvenstveno služe
da prostor zatvore. Ona su
ulaz u njega. Uglavnom su
zatvorena. Otvaraju se
milom ili silom.
Internetske stranice zovu se
portali (portal: glavni ulaz
na pročelju dvora, palače,
crkve ili veće građevine,
izrazito likovno obrađen
(skulpturama i reljefima)
Tvoj blog je portal u tvoj
bogati svijet. Ulaz. (Potok)
Nije li to smisao
putovanja
- da težimo
postati bar malo
bolji ljudi koji će
dobro što ga
u nekom času
drže na dlanu
dijeliti s drugima
oko sebe? (j.)
Dok je mora biće i plime,
dok je plime biće i ljubavi
dok je ljubavi mora biti i oseke.. (mecabg)
Sad znam.
Ti si kao Dunav.
Stvorena da teče...
(sewen)
Prava si čuvarica od zaborava... (sewen)
Kada lasta
u svoj foto virne
slikama nas
sve u srca dirne (semper contra)
Ljepota se zrcali u očima promatrača
i pamti srcem... (Dinaja)
Gde je ljepo u svim pogledima, tamo "leti" lastavica:)) (modrina neba)
Postoje lijepa mjesta na svijetu.
Jedno je ljepše i posebnije od svih.
O njemu pričamo srcem,
njega slikamo dušom.
Rodno mjesto.
Svaki tvoj zapis je lijep,
ali ovaj se zove
pripadnost i ljubav.
(Razmišljanja jedne žene)
Ne valja bez riječi.
Ne valja sa puno riječi.
Prava mjera je kad si
jasan sam sebi.
I kad se odražavaš u toplini
očiju drugih. To je onda, valjda,
prava mjera riječi
(morska iz dubina)
Svaka žena i muškarac
su unikati, a mi se
uglavnom ponašamo
isto prema svima,
tj. ponavljamo greške.
(Gogoo)
Drago nam je da si uzivala
i hvala ti na lijepim fotkama. (posljednji komentar GMD)
mail:
ankas33@yahoo.com
Počasni komentatori bloga: gogoo i Vladkrvoglad,
koji uvijek dodaju neke korisne
informacije mojim postovima.