Silvija Hasanec

petak, 07.01.2011.

Sljeme te zove!

Ovogodišnji slalomski spektakl je, prema izjavama medija, privukao na zagrebačko Sljeme, ni manje, ni više nego - 25 tisuće zaljubljenika u skijanje. Borba za trofej Snježne kraljice 4. i 6. siječnja ove je godine postala prava, kako mi to volimo nazvati, špica. Brojni posjetitelji, koji su za dnevnu ulaznicu morali izdvojiti svega 100, ili 150 kuna za oba dana, mogli su uživati u vrhunskom sportu, a između ostalog i dobroj hrani i piću kojeg su imali u izobilju zahvaljujući dobroj organizaciji i pokroviteljima. Uz atraktivne utrke ženskog i muškog slaloma, u cijenu su uključeni prijevoz, koncerti domaćih izvođača na Krumpirištu te zabavne i nagradne igre sponzora. Osim velike posjećenosti, organizatori se mogu pohvaliti i velikim brojem stranih televizijskih kuća koje su prenosili Snježnu kraljicu diljem svijeta, otprilike za 300 milijuna gledatelja.



Ženskom spustu prethodilo je izvlačenje startnih brojeva na glavnom zagrebačkom trgu uz koncert Tonija Cetinskog. Muški spust je ipak privukao malo više pažnje s obzirom na odličan poredak Ivice Kostelića na svjetskoj top ljestvici. Nakon izvlačenja startnih brojeva uslijedio je koncert Jinxa i splitske grupe TBF. Zagrebački glavni trg bio je pun kao da se slavi doček Nove godine.








Cijeli glavni trg bio je ukršen motivima Snježne kraljice i sponzora. Tako su u Radićevoj ulici postavljena tzv. vrata pored kojih skijaši prolaze na skijaškoj stazi.




Naša mlada nada Ana Jelušić zauzela je pohvalno 11. Mjesto, dok je Sofija Novoselić ostvarila rezultat karijere osvojivši 25. mjesto. Netko bi rekao treća sreća, ali Ivica Kostelić je ponovno drugi kod kuće na Sljemenu. Ivici je falilo samo minimalnih 10 stotinki da napokon stane na najviše postolje. Reći ćemo samo da je Šveđanin Andre Myhrer imao više sreće. Hrvatska se još jednom pokazala kao zemlja vrhunskih sportaša i svakako da je ovo još jedan veliki plus za našu malu zemlju.







Vip Snow Queen Trophy

utorak, 04.01.2011.

Sniženja, Sale, Saldi, Reduccion, Reduktion...

Mjesec siječanj ima posebno značenje za svaku ženu. Da, u pravu ste: stigla su nam sniženja! Velika upečatljiva crvena slova u izlozima, ogromni brojevi izraženi u postotcima koji nas primamljivo gledaju sa stakala trgovina, mogućnost otplate u sto rata… To je sve o čemu jedna žena sanja otkako preskupe nove kolekcije zauzmu svoja mjesta na policama. Teško je objasniti tu ljubav žene prema odjeći i cipelama, jednako kao i mušku ljubav prema nogometu. Hrvatska metropola može se pohvaliti velikim brojem trgovačkih centara koji iz godine u godinu niču poput gljiva poslije kiše. Čovjek bi mogao pomisliti da smo iznimno bogat narod. Zapravo, mi Hrvati više smo narod koji se voli lijepo oblačiti pa i pod cijenu da gladuje mjesec dana ako si tako možemo priuštiti par „dobrih“ čizama. No ono što je bitno za primijetiti jest da se i mi polagano okrećemo trendu zapadnih zemalja gdje se odjeća i obuća kupuju većinom za vrijeme trajanja rasprodaja budući da su u periodu kada sniženja ne traju cijene nerealne i previsoke.



Trenutno u većini trgovačkih centara možete naići na sniženja od 30 do 50 posto što se smatra prvim valom sniženja. Baš da trgovački centri vrve pomahnitalim kupcima i nije sasvim točno, ali ipak ih ima dovoljno da svaki dućan barem malo napuni blagajnu. Svjetski poznati brendovi poput Zare, Bershke, Pull & Bear i dr. ujedinjeni u Inditex grupi najbolje prolaze kod hrvatskih šopingholičara. Upravo u tim dućanima stvaraju se duži redovi za blagajne. No osim tih možemo spomenuti i nedavno pristigao njemački brend C&A koji je širokim asortimanom i povoljnim cijenama potaknuo na oštriju konkurenciju. No ipak valja biti na oprezu jer mnogi trgovci se služe jeftinim trikovima tako da određenom artiklu u posljednji trenutak povise cijenu da bi je kao „snizili“ za vrijeme trajanja sniženja. Bilo kako bilo, žene su napokon došle na svoje, a u tijeku je tek prvi val sniženja.











Svaki dobar šoping završava sa punim vrećicama u rukama i osmjehom na licu!




Velika zimska sniženja...

petak, 24.12.2010.

Želim život!

Posljednje riječi Ane Rukavine ostale su urezane svakome tko je imalo upoznat s tužnom pričom te prerano preminule 29-godišnje novinarke. Nakon duge i teške borbe s leukemijom, Ana je napustila ovaj svijet u studenome 2006. godine. Kao djelatnica „Vjesnika“, Ana je razvila mnogo poznanstava te je imala širok krug prijatelja što je svakako utjecalo na to da njezina tužna životna priča bude poznata svakom stanovniku Hrvatske, ali i da se proširi izvan granica Lijepe naše.




Obitelj Ane Rukavine i njezini prijatelji, suočeni s teškim gubitkom kćeri, supruge, prijateljice i kolegice nisu dopustili da Anin lik i djelo budu zaboravljeni. Osnivajući Zakladu Ana Rukavina učinili su njezin mladi život još dragocjenijim, a time pružili priliku mnogim oboljelima od leukemije da lakše dođu do potrebne im pomoći. Zaklada Ana Rukavina humanitarna je organizacija čiji je cilj proširiti hrvatski registar dobrovoljnih darivatelja koštane srži, osnovati banku krvi iz pupkovine koja će biti od dugoročne dobrobiti za sve građane Republike Hrvatske, provoditi razne humanitarne i marketinške aktivnosti s ciljem edukacije i prikupljanja financijskih sredstava za one kojima je pomoć najpotrebnija.





Najpoznatija marketinška aktivnost je svakako Božični koncert „Želim život“ koji se održava svake godine u mjesecu prosincu. Koncert se odvija na zagrebačkom trgu bana Jelačića uz podršku mnogih estradnih zvijezda, pokrovitelja i donatora. Osim koncerta, udruga istu večer organizira i tzv. humanitarne otvorene telefone na koje se javljaju mnoga poznata lica iz hrvatske javnosti. Ovogodišnji koncert održan je 21. prosinca, a odazvale su se brojne estradne zvijezde poput Bojana Jambrošića, Colonie, Franke Batelić, Novih Fosila, grupe Feminem itd.



Solidarnost je pokazao i Studentski zbor sveučilišta u Zagrebu i Medicinski fakultet uz potpornu studenata volontera. Odaziv posjetitelja i broj poziva bio je velik i ove godine što znači da Ana Rukavina nije i neće ostati zaboravljena.




Jedina i neponovljiva Indira iz grupe Colonia doslovce je zapalila zagrepčane unatoč velikoj hladnoći!



Zaklada Ana Rukavina

četvrtak, 23.12.2010.

Kićenje božićne jelke

Tradicionalno kićenje bora ispred zagrebačke katedrale ove je godine održano u srijedu, 22. prosinca, s početkom u 10 sati. Okupljeno mnoštvo blagoslovio je zagrebački pomoćni biskup mons. dr. Ivan Šaško, a božićnu atmosferu dodatno je začinio „Hilarus“, zbor mladih župe Bezgrešnog začeća BDM iz Malešnice koji je svojom pjesmom ugrijao srca svih prisutnih. Samom događaju prisustvovali su štićenici Caritasa Zagrebačke nadbiskupije koje je kićenje bora najviše i razveselilo. Biskup Šaško je istaknuo značaj bora koji simbolizira „svjetlost Krista“ u svakom domu u kojem bi trebala prevladavati toplina, ljubav i mir, a ne groznica konzumerizma i pretjerivanja. Nakon propovijedi i blagoslova, biskup je pozvao sve prisutne, a ponajprije djecu štićenike da pomognu kićenju bora. Prvu kuglicu postavio je povjerenik za pastoral mladih Zagrebačke nadbiskupije, vlč. Domagoj Matošević, a kasnije su nastavili djeca i mladi. Sa osmijehom na licu i puni energije, mališani su okitili bor, a kasnije su se zagrijali toplim čajem i keksima. Na ovaj način djeca štićenici imaju priliku sklopiti nova poznanstva i osjećati se korisnima, a građani upoznati se sa njihovim potrebama i pomoći im. Mons. Šaško iskoristio je priliku da još jednom napomene kako je toj djeci najteže za vrijeme blagdana jer nemaju svoju vlastitu obitelj s kojom bi se veselili rođenju Krista. Svaki od štićenika svojim je rukama izradio poneki ukras ili čestitku koji su se prodavali na štandovima Caritasa ispred katedrale. Kupnjom tih radova pomažemo toj djeci u nabavi svih njima potrebnih namirnica i ostalih potrepština neophodnih za život.


Okupljeni građani i mališani iz Caritasa uživali su u pjesmama zbora koji je unatoč hladnoći lijepo otpjevao nekoliko božičnih pjesama.


Velečasnog Domagoja podigli su visoko do samog vrha bora da stavi prvu kuglicu na bor.

Djeca štičenici jedva su dočekali da počnu ukrašavati bor sa kuglicama i licitarskim srcima.




Na štandovima Caritasa mogli su se kupiti razni poklončići i čestitke koje su ručno izradili djeca štičenici koji su svojim radom doprinjeli samoj proslavi i kićenju bora ispred katedrale.


CARITAS Zagrebačke nadbiskupije

nedjelja, 19.12.2010.

NAJ Božićniji sajam 2010

Sajmovi različitog profila poput Interlibera, Zagreb Transport Showa, Sajma obrtništva i graditeljstva pa sve do novo predstavljenog Eros4U privlače brojne posjetitelje iz Hrvatske, ali i cijele regije u zagrebačku metropolu. Zagrebački velsajam, poput malenog grada tokom cijele godine organizira više od dvadesetak različitih priredbi i manifestacija, no ona najposebnija i najtradicionalnija svakako je Božićni sajam. Vjerojatno i dodatnu čar pridodaje upravo to što je Božićni sajam tzv. obiteljski sajam. Mogu ga posjetiti svi od onih najmlađih pa sve do baka i djedova. I svi će pronaći nešto za sebe. Ovogodišnji najveseliji sajam, odnosno, Naj Božićniji sajam svečano je otvoren 17. prosinca, a svoja vrata posjetiteljima će zatvoriti tek 9. siječnja 2011.



Najavljene su mnoge igraonice, zabavni sadržaji i nagradne igre. Veliku pažnju svakako privlači izložba jaslica i božićnog nakita čiji je nositelj Udruga Prijatelja hrvatskih božićnih jaslica. Ove godine na sajmu se predstavlja do sada najveći broj humanitarnih organizacija poput Dore, Nade, Magnolije, Smarta, Udruge distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida.





. Jedan od noviteta na sajmu je „Najljepše božićno drvce“ . Radi se o tome da učenici osnovnih škola grada Zagreba sudjeluju u izradbi božičnog nakita s kojima će kasnije ukrašavati božićna drvca izložena na sajmu. Najljepši bor ocjenit će Prosudbeno povjerenstvo, ali i posjetitelji. Najzabavniji paviljon svakako je onaj u kojem je smješten najveći luna park i ZOO park u kojem djeca, ali i odrasli mogu iskušati jahanje na konjima.









Jedna od novosti je i karting staza smještena u paviljonu 5 u kojoj također mogu uživati i veliki i mali. Osim zabave, posjetitelji imaju na raspolaganju najraznovrsniju božićnu ponudu idealnih poklona za svoje najdraže: od knjiga, tekstilnih proizvoda, nakita, proizvode za kuću i dom te ostalo. Kao šećer na kraju atmosferu će dodatno začiniti Jole koji će nastupati 26. prosinca i Kočani Orkestar čiji je koncert najavljen za 8.siječnja.









Stoga, ako još niste, svakako krenite put Zagrebačkog velesajma i na Naj Božićnom sajmu pronađite nešto i za svoju dušu.

Božićni sajam

srijeda, 15.12.2010.

Ljubav ide kroz želudac

Ta stara izreka da ljubav ide kroz želudac u prošlim je vremenima, nažalost, imala mnogo veće značenje negoli danas. Emancipacija žena svakako je tome pridonijela jer pojam žene danas i pojam žene od prije pedesetak godina nisu niti slični. Nekada prije, vještina kuhanja bila je jedna od top 5 karakteristika koju je svaka djevojka nužno morala imati kako bi ju se smatralo poželjnom udavačom. Danas to nije slučaj! Uloga žene se bitno promijenila, a s time i važnost njezinih kulinarskih vještina. Ima, doduše, žena koje zastupaju stav da vještina kuhanja nikada nije niti bila presudan čimbenik u odabiru partnera, štoviše, da nema veze s time. No, da ne zadirem preduboko u složene žensko–muške odnose, usmjerit ću se na najsočniji dio ovog članka, a to je naravno hrana.
Ljudi u životu imaju različite prioritete i potrebe, a hrana svakako spada među njih. Ali ne uživaju svi u jelu jednako. Neki su prezaposleni da bi uopće što pojeli, a kamoli uživali. Takvi se okreću brzoj hrani, obično nekakvom hamburgeru, što nećemo niti nazivati hranom. Nekima je pak svejedno što će pojesti; bitno da utišaju želudac. No oni pravi zaljubljenici u hranu i kuhanje znat će o čemu pišem. Pripremanje hrane ne iziskuje toliko znanja i vještine, koliko ljubavi prema samom kuhanju. To i nije neka mudrost jer - čovjek bilo čime da se bavi u životu i pritom uživa u tome, mora ispasti dobro. No kod pripreme hrane ipak postoji neka mala (ako smijem tako nazvati) čarolija. Potvrđeno je da namirnice poput badema, čokolade ili meda imaju učinak afrodizijaka, što znači da one već same po sebi stvaraju određenu ugodu. No kako napraviti fantastičan obrok koji će vaši prijatelji pamtiti još mjesecima, a da pritom koristite sasvim obične namirnice? Odgovor leži u vama! Tradicionalna jela, kolači, talijanska kuhinja samo su neka od područja kulinarstva kojima se možete pozabaviti, no najbitnije je zapamtiti da pripremi svakog obroka morate pristupiti drugačije i s puno ljubavi. Kod kušanja vaše omiljene hrane ne oslobađa se samo hormon sreće, već i hormon ugode. Ljudi tome često ne pridaju pažnju jer jedenje smatraju osnovnom biotičkom potrebom; kao nešto što nam je potrebno da bismo opstali i preživjeli. A svi vi koji čitate ovaj članak, prije negoli sjednete za stol, opustite se, pročistite misli, pripremite nepce i prepustite se novom okusu koji ste ili sami pripremili ili ga je, pak, netko drugi s ljubalju pripremio za vas.

Za one koji imaju volju, ali ne i ideja, evo nekoliko poveznica koje mogu poslužiti kao dobar vodič kroz vašu pustolovinu: www.coolinarka.com, www.moja-kuhinja.com, www.brzirecepti.com

Jedan prigodan zimski recept za sve ljubitelje variva i juha...

Mahune a la Silvija

SASTOJCI:

1 glavica luka
4 mrkve
2 krumpira
˝ kg mahuna
20 dkg svinjetine od buta
2 češnjiča češnjaka
sol, papar, vegeta, lovor list, crvena paprika, ulje

PRIPREMA
1. Na ulju lagano popržite luk; zatim dodajte na kockice narezano meso; malo posolite, popaprite i ostavite da se pirja par minuta
2. Dodajte mrkvu narezanu na kolutiće i krumpir narezan na kockice; po mogućnosti zalijte s temeljcem
3. Kada sve to skupa lagano provrije dodajte mahune i zalijte sa vodom. Kuhajte na laganoj vatri oko 40 – 50 min. (vrijeme kuhanja ovisi o tome dali ste koristili svježe ili smrznute mahune; u slučaju smrznutih vrijeme kuhanja je svega 15 minuta)
4. Na kraju ispecite malo brašna na ulju i u tu smjesu dodajte češnjak i crvene paprike i zalijte mahune. Na kraju dodati vegetu.

Coolinarka - Ljubav ide kroz želudac

utorak, 23.11.2010.

Šeheromanija

Malo tko ima, a da nije čuo za poznatu tursku seriju „1001 noć“ ili, u originalnom nazivu „Binbir gece“ koja već par mjeseci drži prvo mjesto na ljestvici gledanosti u Lijepoj našoj. Lijepa Šeherezada (Berguzar Korel) i njena životna priča privukla je pažnju i uvukla se u srca mnogih žena, ali i muškaraca. Za poznatu američku seriju „Santa Barbaru“ pričalo se da je bila najgledanija u ono vrijeme kada se emitirala, ali ni u pola koliko je sada „1001 noć“. Meksičke sapunice su te koje su, manje više, svih ovih godina prevladavale na našim programima. „Divlje srce“, „Marisol“, „Esmeralda“ samo su neke od poznatih meksičkih sapunica koje su se emitirale. To je sada povijest! Na red je došao Orijent sa svojom glavnom predstavnicom Turskom. Oni koji su barem par puta pogledali seriju „1001 noć“ mogli su primjetiti koliko je drugačija od ostalih serija koje su se emitirale ili se emitiraju. Naglasak na kulturi, ljepotama Istanbula, moralnom ponašanju, poštivanju starijih te međuljudskim odnosima zasnovanim na poštovanju je nešto što karakterizira ovu seriju. No nitko ne zna kako točno obajsniti fenomen velike zainteresiranosti za ovu tursku seriju. U posljednje vrijeme na televiziji često možemo vidjeti izjave raznih psihologa, stručnjaka, ali i običnih ljudi o ovoj seriji. Mišljenja su različita. Postoji mnogo ljudi kojima se diže kosa na glavi od same spomeni na „1001 noći“. S druge strane, oni koji redovito prate seriju, navode kako još više uživaju gledajući je jer su dvoje glavnih glumaca – Šeherezada i Onur, iliti Berguzar i Halit Ergenc, par i u privatnom životu što dodatno začinjava cjelokupni doživljaj.






Svi zaljubljenici u ovu seriju uživaj u zapletima svojih najdražih likova svaku večer od osam do devet sati što svakako pridonosi njenoj polpularnosti s obzirom da se emitira u prime timeu. Kako se „1001 noć“ polako penjala na sam vrh ljestvice gledanosti, tako je i interes tiskanih i online medija rastao. Više nema novina, časpisa i magazina koji nisu barem jednom posvetili dio naslovnice glavnim likovima turske seriju - Šeherezadi i Onuru.









Vrhunac je bio boravak poznatih turskih glumaca u Hrvatskoj prošli tjednan. Razlog dolaska trenutno najomiljenijeg filmskog para bio je snimanje reklame za jedan hrvatski trgovački lanac. Na opće oduševljenje mnogih obožavatelja Berguzar i Halit nisu se skrivali od znatiželjnih pogleda. Vrlo su rado pozirali mnogim fotografima i davali izjave brojinim novinarima. Prije odlaska u Tursku pokazali su se na zagrebačkoj špici i na taj način oprostili od Hrvatske, no ne zadugo jer su već najavili svoj ponovni dolazak u ljetnim mjesecima.





Moglo bi se reći da nam je Turska na jedan neposredan način predstavila svoju kulturu, običaje i jezik i to jako uspješno s obzirom da su tečajevi za turski jezik i avioni u smjeru Turske prepuni.

Šeherezada

subota, 20.11.2010.

Broken hearthed go to Zagreb - Muzej prekinutih veza

Ako ste barem jednom bio zaljubljeni, a da ljubav nije dobro završila, sigurno imate neki poklon, fotografiju ili možda karte od kina koji vas podsjećaju na tu osobu za koju ste vrlo vjerojatno mislili kako je baš on ili ona ljubav vašeg života. Svaki priručnik o prekinutim vezama savjetovat će da za svoje vlastito dobro sklonite sve stvari koje vas podsjećaju na izgubljenu osobu kako bi proces oporavka bio brži i uspješniji. Neki ljudi sve takve „podsjetnike“ bace u kutiju na dno ormara, neki ih spale, neki ih i dalje čuvaju na vidljivim mjestima kako bi ih podsjećali da se takva pogrešna prosudba ne smije ponoviti, a neki ih daruju Muzeju prekinutih veza.



Svjetski zabilježen uspjeh ovog pomalo nekonvencionalog muzeja potekao je ni manje ni više nego iz Lijepe naše. Osnivači, Olinka Vištica i Dražen Grubišić, kada su 2006. godine osmislili ovaj projekt, nisu ni sanjali da će izložba proputovati dvadesetak svjetskih metropola, od New Yorka do Istanbula.





Prvi privatni muzej u Hrvatskoj, Muzej prekinut veza smješten je na Gornjem gradu na adresi Sv. Ćirila i Metoda 2, točnije u prizemlju Kulmerove palače. Muzej se može posjetit svaki dan od od 9 do 21 sat, a za ulaznicu morate izdvojiti svega 20-ak kuna. Od tristotinjak kvadrata na kojem se prostire Muzej, oko 70 posto površine otpada na izložbeni dio, dok je u preostalih 30 posto smješten kafić i dućan sa motivima Muzeja. Stoga, svi vi koji još uvijek posjedujete komadiće stare, izgubljene ili neprežaljene ljubavi, možete ih pohraniti u muzeju poput gospodina Kasum Cana koji je svoj prekid sa bivšim premijerom zapečatio poklanjanjem Sanaderova portreta upravo Muzeju prekinutih veza.









Museum of broken relationships

ponedjeljak, 15.11.2010.

Interliber – tko to tamo čita?!

Već tradicionalni sajam knjiga i učila ove godine se održao od 10. do 14. studenog u prostorima petog i šestog paviljona Zagrebačkog velesajma. I ove godine posjećenost je nadmašila svaka očekivanja. Je li razlog besplatan ulaz na sajam ili su Hrvati napokon počeli čitati knjige? Odgovor je 50 : 50 J Bilo tko da se našao u blizini sajma tih dana zbog velike gužve na ulazu mogao bi pomisliti da su Hrvati stvarno pravi intelektualci. No, šalu na stranu! Pune vrećice knjiga s kojima su posjetitelji izlazili sa sajma ne svjedoče nužno o njihovoj zainteresiranosti za čitanjem. Pristupačne cijene knjiga koje se nude na sajmu svakako utječu na kupnju. Od kuharica, rječnika, stručne literature do dječjih priča „za laku noć“, sve to ste mogli naći na sajmu. Na Interliberu svoje su knjige izlagali nakladnici iz Austrije, BiH, Irana, Njemačke, SAD-a, Srbije, Velike Britanije i Sjeverne Irske te Hrvatske. Upravo zbog velikog odaziva stranih izlagača Interliber poprima oblika pravog međunarodnog sajma. Hrvatski mediji iznjeli su podatak da je oko 100 tisuća ljudi posjetilo ovogodišnji sajam što je stvarno puno. No, mnogi koji se deklariraju kao stvarni zajubljenici u knjige žalili su kako upravo taj veliki broj posjetitelja čine osnovnoškolci i srednjoškolci koji moraju otići na sajam zbog naputka svojih profesora. A tu se nađu i oni sa višakom slobodnog vremena kojima besplatan ulaz dođe kao naručen. Upravo iz tih razloga mnogi predlažu da se sajam proširi na još jedan dodatni paviljon kako bi se izbjegle tolike gužve. Očito da se Hrvati svim silama trude prikazati kao načitan narod ili je u igri još jedan komercijalan trik i nečiji privatni interes.

Praktična literatura za sve one koji žele biti zdravi i fit by Renata Sopek!


Malen kutak za one koji su se malo željeli odmoriti i proučiti pokoju knjigu.






Interliber

subota, 06.11.2010.

Taj stari morski vuk....

Koncertom u Areni Zagreb, Oliver Dragojević ispunio je sva naša očekivanja. Uz podršku zagrebačkih solista, pod vodstvom Alana Bjelinskog i grupe Dupini, koncert je zvučao i više nego dobro. Laganom dvosatnom svirkom te smiješnim dosjetkama i skečevima između svake pjesme Oliver je nasmijavao i zabavljao publiku. Počevši s trima pjesmama sa svog novog albuma pod nazivom „Samo da je tu“, Oliver je otvorio i uveo publiku u koncert. S obzirom na to da je malo tko znao riječi tih novih pjesama, pogledi s upitnicima iznad glava posjetitelja prštali su na sve strane, ali to nikako nije utjecalo na samu atmosferu događaja. Hitovima poput „Cesarica“, „Bez tebe“, „Što to bješe ljubav“ i „Trag u beskraju“, Oliver je bacio publiku u delirij. Premda je naglasio kako će to biti 'sjedeći' koncert, svakom sljedećom pjesmom sve više i više ljudi se dizalo sa svojih sjedala puneći dio podija. Za svaku pjesmu imao je najavu kojom je nasmijavao publiku. Vrhunac je bio kada je usporedio naslov pjesme „Ništa bolja“ sa trenutnim stanjem u državi. A pravo iznenađenje bilo je kada je Oliver zapjevao staru pjesmu „Yesterday“, popularnih Beatlesa, imitirajući tako glas Tom Jonesa. Osim toga, Oliver je izvodio i plesne korake nedavno preminule američke pop zvijezde Michael Jacksona što je za čovjeka od 62 godine izgledalo fenomenalno. Nije trebalo puno da se publika skroz opusti i raspleše. Prepuna dvorana Arene, kako mladih, tako i starih potvrdila je status legende koja će sigurno još „palit i žarit“ hrvatskom glazbenom scenom. Nakon završetka koncerta publika je ovacijama i pljeskom dozivala Olivera koji je odlučio otpjevati još jednu pjesmu za kraj. Za ovaj prekrasan doživljaj trebalo je izdvojiti od 120 do maksimalnih 350 kuna.

Što to bješe ljubav

Gdje li si se dosad skrivala
Znam, negdje si uživala
Kad god došla, dobrodošla mi
Jer jedno za drugo mi smo stvoreni

Ja odavno nikog ne ljubim
I spreman sam da sve izgubim
Kad god došla, dobrodošla mi
Jer jedno za drugo mi smo stvoreni

Podsjeti me što to bješe ljubav
I bar na tren biti zaljubljen
Što to bješe, što to bješe ljubav
I bar na tren biti zaljubljen

Ja odavno nikog ne ljubim
I spreman sam sve da izgubim
Kad god došla, dobrodošla mi
Jer jedno za drugo mi smo stvoreni

Podsjeti me što to bješe ljubav
I bar na ttren biti zaljubljen
Što to bješe, što to bješe ljubav
I bar na tren biti zaljubljen.

Oliver Dragojević

Jutarnji list - Oliver u Areni Zagreb

<	siječanj, 2011
P	U	S	Č	P	S	N
					1	2
3	4	5	6	7	8	9
10	11	12	13	14	15	16
17	18	19	20	21	22	23
24	25	26	27	28	29	30
31

Siječanj 2011 (2)
Prosinac 2010 (4)
Studeni 2010 (4)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari da/ne?