Silvija Hasanec

utorak, 23.11.2010.

Šeheromanija

Malo tko ima, a da nije čuo za poznatu tursku seriju „1001 noć“ ili, u originalnom nazivu „Binbir gece“ koja već par mjeseci drži prvo mjesto na ljestvici gledanosti u Lijepoj našoj. Lijepa Šeherezada (Berguzar Korel) i njena životna priča privukla je pažnju i uvukla se u srca mnogih žena, ali i muškaraca. Za poznatu američku seriju „Santa Barbaru“ pričalo se da je bila najgledanija u ono vrijeme kada se emitirala, ali ni u pola koliko je sada „1001 noć“. Meksičke sapunice su te koje su, manje više, svih ovih godina prevladavale na našim programima. „Divlje srce“, „Marisol“, „Esmeralda“ samo su neke od poznatih meksičkih sapunica koje su se emitirale. To je sada povijest! Na red je došao Orijent sa svojom glavnom predstavnicom Turskom. Oni koji su barem par puta pogledali seriju „1001 noć“ mogli su primjetiti koliko je drugačija od ostalih serija koje su se emitirale ili se emitiraju. Naglasak na kulturi, ljepotama Istanbula, moralnom ponašanju, poštivanju starijih te međuljudskim odnosima zasnovanim na poštovanju je nešto što karakterizira ovu seriju. No nitko ne zna kako točno obajsniti fenomen velike zainteresiranosti za ovu tursku seriju. U posljednje vrijeme na televiziji često možemo vidjeti izjave raznih psihologa, stručnjaka, ali i običnih ljudi o ovoj seriji. Mišljenja su različita. Postoji mnogo ljudi kojima se diže kosa na glavi od same spomeni na „1001 noći“. S druge strane, oni koji redovito prate seriju, navode kako još više uživaju gledajući je jer su dvoje glavnih glumaca – Šeherezada i Onur, iliti Berguzar i Halit Ergenc, par i u privatnom životu što dodatno začinjava cjelokupni doživljaj.

Svi zaljubljenici u ovu seriju uživaj u zapletima svojih najdražih likova svaku večer od osam do devet sati što svakako pridonosi njenoj polpularnosti s obzirom da se emitira u prime timeu. Kako se „1001 noć“ polako penjala na sam vrh ljestvice gledanosti, tako je i interes tiskanih i online medija rastao. Više nema novina, časpisa i magazina koji nisu barem jednom posvetili dio naslovnice glavnim likovima turske seriju - Šeherezadi i Onuru.

Vrhunac je bio boravak poznatih turskih glumaca u Hrvatskoj prošli tjednan. Razlog dolaska trenutno najomiljenijeg filmskog para bio je snimanje reklame za jedan hrvatski trgovački lanac. Na opće oduševljenje mnogih obožavatelja Berguzar i Halit nisu se skrivali od znatiželjnih pogleda. Vrlo su rado pozirali mnogim fotografima i davali izjave brojinim novinarima. Prije odlaska u Tursku pokazali su se na zagrebačkoj špici i na taj način oprostili od Hrvatske, no ne zadugo jer su već najavili svoj ponovni dolazak u ljetnim mjesecima.

Moglo bi se reći da nam je Turska na jedan neposredan način predstavila svoju kulturu, običaje i jezik i to jako uspješno s obzirom da su tečajevi za turski jezik i avioni u smjeru Turske prepuni.

Šeherezada

23.11.2010. u 20:52 • 0 Komentara • Print • #

subota, 20.11.2010.

Broken hearthed go to Zagreb - Muzej prekinutih veza

Ako ste barem jednom bio zaljubljeni, a da ljubav nije dobro završila, sigurno imate neki poklon, fotografiju ili možda karte od kina koji vas podsjećaju na tu osobu za koju ste vrlo vjerojatno mislili kako je baš on ili ona ljubav vašeg života. Svaki priručnik o prekinutim vezama savjetovat će da za svoje vlastito dobro sklonite sve stvari koje vas podsjećaju na izgubljenu osobu kako bi proces oporavka bio brži i uspješniji. Neki ljudi sve takve „podsjetnike“ bace u kutiju na dno ormara, neki ih spale, neki ih i dalje čuvaju na vidljivim mjestima kako bi ih podsjećali da se takva pogrešna prosudba ne smije ponoviti, a neki ih daruju Muzeju prekinutih veza.

Svjetski zabilježen uspjeh ovog pomalo nekonvencionalog muzeja potekao je ni manje ni više nego iz Lijepe naše. Osnivači, Olinka Vištica i Dražen Grubišić, kada su 2006. godine osmislili ovaj projekt, nisu ni sanjali da će izložba proputovati dvadesetak svjetskih metropola, od New Yorka do Istanbula.

Prvi privatni muzej u Hrvatskoj, Muzej prekinut veza smješten je na Gornjem gradu na adresi Sv. Ćirila i Metoda 2, točnije u prizemlju Kulmerove palače. Muzej se može posjetit svaki dan od od 9 do 21 sat, a za ulaznicu morate izdvojiti svega 20-ak kuna. Od tristotinjak kvadrata na kojem se prostire Muzej, oko 70 posto površine otpada na izložbeni dio, dok je u preostalih 30 posto smješten kafić i dućan sa motivima Muzeja. Stoga, svi vi koji još uvijek posjedujete komadiće stare, izgubljene ili neprežaljene ljubavi, možete ih pohraniti u muzeju poput gospodina Kasum Cana koji je svoj prekid sa bivšim premijerom zapečatio poklanjanjem Sanaderova portreta upravo Muzeju prekinutih veza.

Museum of broken relationships

20.11.2010. u 13:26 • 0 Komentara • Print • #

ponedjeljak, 15.11.2010.

Interliber – tko to tamo čita?!

Već tradicionalni sajam knjiga i učila ove godine se održao od 10. do 14. studenog u prostorima petog i šestog paviljona Zagrebačkog velesajma. I ove godine posjećenost je nadmašila svaka očekivanja. Je li razlog besplatan ulaz na sajam ili su Hrvati napokon počeli čitati knjige? Odgovor je 50 : 50 J Bilo tko da se našao u blizini sajma tih dana zbog velike gužve na ulazu mogao bi pomisliti da su Hrvati stvarno pravi intelektualci. No, šalu na stranu! Pune vrećice knjiga s kojima su posjetitelji izlazili sa sajma ne svjedoče nužno o njihovoj zainteresiranosti za čitanjem. Pristupačne cijene knjiga koje se nude na sajmu svakako utječu na kupnju. Od kuharica, rječnika, stručne literature do dječjih priča „za laku noć“, sve to ste mogli naći na sajmu. Na Interliberu svoje su knjige izlagali nakladnici iz Austrije, BiH, Irana, Njemačke, SAD-a, Srbije, Velike Britanije i Sjeverne Irske te Hrvatske. Upravo zbog velikog odaziva stranih izlagača Interliber poprima oblika pravog međunarodnog sajma. Hrvatski mediji iznjeli su podatak da je oko 100 tisuća ljudi posjetilo ovogodišnji sajam što je stvarno puno. No, mnogi koji se deklariraju kao stvarni zajubljenici u knjige žalili su kako upravo taj veliki broj posjetitelja čine osnovnoškolci i srednjoškolci koji moraju otići na sajam zbog naputka svojih profesora. A tu se nađu i oni sa višakom slobodnog vremena kojima besplatan ulaz dođe kao naručen. Upravo iz tih razloga mnogi predlažu da se sajam proširi na još jedan dodatni paviljon kako bi se izbjegle tolike gužve. Očito da se Hrvati svim silama trude prikazati kao načitan narod ili je u igri još jedan komercijalan trik i nečiji privatni interes.

Praktična literatura za sve one koji žele biti zdravi i fit by Renata Sopek!

Malen kutak za one koji su se malo željeli odmoriti i proučiti pokoju knjigu.

Interliber

15.11.2010. u 16:35 • 0 Komentara • Print • #

subota, 06.11.2010.

Taj stari morski vuk....

Koncertom u Areni Zagreb, Oliver Dragojević ispunio je sva naša očekivanja. Uz podršku zagrebačkih solista, pod vodstvom Alana Bjelinskog i grupe Dupini, koncert je zvučao i više nego dobro. Laganom dvosatnom svirkom te smiješnim dosjetkama i skečevima između svake pjesme Oliver je nasmijavao i zabavljao publiku. Počevši s trima pjesmama sa svog novog albuma pod nazivom „Samo da je tu“, Oliver je otvorio i uveo publiku u koncert. S obzirom na to da je malo tko znao riječi tih novih pjesama, pogledi s upitnicima iznad glava posjetitelja prštali su na sve strane, ali to nikako nije utjecalo na samu atmosferu događaja. Hitovima poput „Cesarica“, „Bez tebe“, „Što to bješe ljubav“ i „Trag u beskraju“, Oliver je bacio publiku u delirij. Premda je naglasio kako će to biti 'sjedeći' koncert, svakom sljedećom pjesmom sve više i više ljudi se dizalo sa svojih sjedala puneći dio podija. Za svaku pjesmu imao je najavu kojom je nasmijavao publiku. Vrhunac je bio kada je usporedio naslov pjesme „Ništa bolja“ sa trenutnim stanjem u državi. A pravo iznenađenje bilo je kada je Oliver zapjevao staru pjesmu „Yesterday“, popularnih Beatlesa, imitirajući tako glas Tom Jonesa. Osim toga, Oliver je izvodio i plesne korake nedavno preminule američke pop zvijezde Michael Jacksona što je za čovjeka od 62 godine izgledalo fenomenalno. Nije trebalo puno da se publika skroz opusti i raspleše. Prepuna dvorana Arene, kako mladih, tako i starih potvrdila je status legende koja će sigurno još „palit i žarit“ hrvatskom glazbenom scenom. Nakon završetka koncerta publika je ovacijama i pljeskom dozivala Olivera koji je odlučio otpjevati još jednu pjesmu za kraj. Za ovaj prekrasan doživljaj trebalo je izdvojiti od 120 do maksimalnih 350 kuna.

Što to bješe ljubav

Gdje li si se dosad skrivala
Znam, negdje si uživala
Kad god došla, dobrodošla mi
Jer jedno za drugo mi smo stvoreni

Ja odavno nikog ne ljubim
I spreman sam da sve izgubim
Kad god došla, dobrodošla mi
Jer jedno za drugo mi smo stvoreni

Podsjeti me što to bješe ljubav
I bar na tren biti zaljubljen
Što to bješe, što to bješe ljubav
I bar na tren biti zaljubljen

Ja odavno nikog ne ljubim
I spreman sam sve da izgubim
Kad god došla, dobrodošla mi
Jer jedno za drugo mi smo stvoreni

Podsjeti me što to bješe ljubav
I bar na ttren biti zaljubljen
Što to bješe, što to bješe ljubav
I bar na tren biti zaljubljen.

Oliver Dragojević