Siboney

< kolovoz, 2008 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

Opis bloga
Pisati blog ili ne? Čemu sve to?
A što da ne!

btw Siboney je naziv pesme iz soundtracka od 2046. Izvodi je Connie Francis.

Linkovi
Blog.hr



Free Web Counter

Free Hit Counter


lignjoslav@gmail.com

Ne pitajte šta možete učiniti za svoju zemlju, pitajte šta ima za ručak.
Orson Vels

Beware of the man who works hard to learn something, learns it, and finds himself no wiser than before. He is full of murderous resentment of people who are ignorant without having come by their ignorance the hard way.
from The Books of Bokonon, Cat's Cradle

I stumbled out of bed
I got ready for the struggle
I smoked a cigarette
And I tightened up my gut
I said this can't be me
Must be my double
And I can't forget, I can't forget
I can't forget but I don't remember what

I'm burning up the road
I'm heading down to Phoenix
I got this old address
Of someone that I knew
It was high and fine and free
Ah, you should have seen us
And I can't forget, I can't forget
I can't forget but I don't remember who

I'll be there today
With a big bouquet of cactus
I got this rig that runs on memories
And I promise, cross my heart,
They'll never catch us
But if they do, just tell them it was me

Yeah I loved you all my life
And that's how I want to end it
The summer's almost gone
The winter's tuning up
Yeah, the summer's gone
But a lot goes on forever
And I can't forget, I can't forget
I can't forget but I don't remember what

Pixies - I Can't Forget
(Leonard Cohen cover)


-------------


...
...
Davno je to bilo. Sada je Nađenjka već udata; udali su je, ili je sama pošla - svejedno, za sekretara plemićkog masalnog fonda i sad već ima troje dece. Ono, kako smo ja i ona nekad išli na sankanje i kako je vetar donosio do nje reči "ja vas volim, Nađenjka" nije zaboravljeno; za nju je to sad najsrećnija, najnežnija i najlepša uspomena u životu.
A meni sad, kad sam postao stariji, nije više jasno zašto sam izgovarao one reči, zašto sam se šalio...

Anton Pavlovič Čehov - Šala

31.08.2008., nedjelja

Vodi računa o knjigama što uzimaš u ruke


Dugo mi je trebalo da ukapiram: pa ja se poistovećujem sa knjigama koje čitam!

Danas sam uzeo da čitam priče Gorana Petrovića. Neki zastavnik u penziji se preselio u podrum, spustio dole stari tepih, fotelju, muškatle! Bože me sačuvaj i sakloni! Sreća pa ja nemam podrum. A u garaži nema struje ovih dana, pa...

Moraću da vodim računa šta čitam.




Na primer, ovo ovako nešto već može:

U lakoj letnjoj haljini lutala je divljinom ulica. Povremeno je prolazila pored kuće da vidi gori li svetlo u donjem delu; nije mogla da se vrati sve dok mrak ne pokaže uspeh njegovog plana. I tako je hodala sama kroz noć. Crnpurasti Italijani i Grci posezali su za njom iz prolaza da za uštinu za zadnjicu ili pomiluju po stomaku; saginjali su se sa terasa da je pozovu unutra, stajali u ulazima mlečnih barova i nemo žvakali gume i izazivali je praznim pogledima. Mačke su se trljale o nju, repova visoko podignutih dok su joj se vrtele između golih nogu, i gotovo su je oborile. Taksi vozila su usporavala dok je prolazila, vozači su se naginjali preko sedišta da joj dobace nešto. Domorodci su se pretapali u senke, samo su im oči škiljile u nju. Stopala su joj krvarila od razbijenog stakla i krv se zgrušavala sa prašinom pločnika. Stisla je ruke oko sebe, čvrsto se obujmila oko grudi kako bi se ugrejala, tako da je visoko podigla dojke u svojoj širokoj haljini, i mladići sa terasa su bacali papirne loptice koje su padale između njih.

Majkl Vajlding / Noć na orgiji / Falusna šuma / prevod Davida Albaharija





Nama nova godina / Ništa nije donela / Po nebu smo tražili / Svetlost Vostoka

Da, to je Rusija, tajanstvena pesma Idola, meni draga zbog zvuka tramvaja u prolazu. I zbog snažnijih ruku, i zbog A. Fadejeva, iako se nisam trudio da saznam ko je to, osavio sam tajnu da traje, ali pre par nedelja sam prekopavao knjige u Platou, i nađoh slučajno jednu njegovu knjigu. Roman "Poraz", pisan 1926, objavljen u 2. kolu biblioteke "Reč i misao" iz 1960. godine (one tanke dobre crvene knjige, ponekad plave). Da, kupio sam je, baš zbog pesme. Ako hoćete, pročitajte o Fadejevu na Wikipediji.

A. Fadejev nije pisao pesme, niko nije čitao pesme dok je dole prolazio tramvaj. Ako su zajedno čitali Fadejeva šta li su još čitali i o čemu su noću razgovarali? Ne smem ni da zamislim.

Ne znam hoću li ikad pročitati knjigu, hoće li se desiti i šta da bih s njom stupio u interakciju. Čuvaću je, pa ako nađem srodnu dušu, ali baš srodnu, jedne noći ću uzeti knjigu sa police, nalaktiti se na krevetu i odabrati jedan pasus...



- 23:55 - Komentari (5) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>