Šegrtski zapisi
petak, 29.09.2017.
Miholjac i Valpovo tijekom Osmanlija
FOTO: Publika u Velikoj dvorani Dvorca Mailath u Donjem Miholjcu, Povijesna udruga Mailath
U prekrasnom je bajkovitom Dvorcu Mailath u Donjem Miholjcu u organizaciji Povijesne udruge Mailath pred ispunjenom Velikom dvoranom održano predavanje o razdoblju osmanske vlasti na području današnjeg Donjeg Miholjca, Valpova i okolice 24. rujna 2017. godine. U nešto sam više od sat vremena održao predavanje pod nazivom „Godina 1687. – jedna od „prijelomnih“ za Donji Miholjac“. U nastavku donosim sažetak.
FOTO: Predavač Mihael Sučić
Na temelju dostupne literature i povijesnih izvora možemo iznijeti tezu da je povijest Donjeg Miholjca, Valpova i okolice do 18. stoljeća prožeta političkim diskontinuitetom, ali i gospodarskim i prometnim kontinuitetom i demografskim i konfesionalnim (dis)kontinuitetom. Dok za spomenute kontinuitete nisu bile bitne takozvane prijelomne godine iz kojih proizlazi nastanak (stvaranje) paradigme oslobođenja područja Slavonije od osmanske vlasti za politički diskontinuitet su itekako bile bitne. Točnije nove su vlasti na čelu kojih su bile nove dinastije i njihova vojska i službenici poticale sjećanje na prijelomne godine poput 1687. za Donji Miholjac, Valpovo i veći dio sjeverne i istočne Slavonije. Time se nova habsburška vlast htjela distancirati od prethodne osmanske (ne turske) vlasti.
FOTO: Publika u Velikoj dvorani Dvorca Mailath u Donjem Miholjcu, Povijesna udruga Mailath
Zašto se koristi pojam osmanska, a ne turska vlast. Najjednostavnije možemo objasniti kroz prostornu rasprostranjenost i demografsku sliku države na čelu koje je bila dinastija čiji je rodonačelnik bio Osman. Rasprostirala se od područja današnjeg Iraka, Sirije i Egipta na istoku, Alžira i Tunisa na jugu, Hrvatske i Mađarske na zapadu i Ukrajine na sjeveru. O demografskoj i konfesionalnoj slici dovoljno govori i primjer jednog manjeg dijela nekadašnje osmanske države – prostor koji danas poimamo kao Slavonija. U njoj je krajem 17. stoljeća živjelo od oko 220 000 stanovnika oko 120 000 kršćana i 100 000 muslimana. Od potonjih je većina bilo islamizirano stanovništvo. Navedeni su kršćani i muslimani, kao i njihovi preci stoljeće i pol (od prve polovice 16. stoljeća) bili stanovnici Osmanskog Carstva.
FOTO: Odjeća je dio baštine iz osmanskog razdoblja, Povijesna udruga Mailath
Za razliku od političkih procesa povijesni procesi koji su bili puno bliži stanovništvu (ratarima, stočarima, trgovcima, obrtnicima) poput gospodarskih i kulturnih nisu prepoznali takozvane prijelomne godine kada se mijenjala pojedina vlast sa središtem u Beču, Budimu ili Istanbulu kao nešto važno. Tako je recimo prometni pravac koji je spajao Osijek s Valpovom pa dalje Miholjcem, Pečuhom na sjeveru i Viroviticom na zapadu ostao isti i tijekom srednjeg vijeka, kao i tijekom osmanske vlasti, a onda i habsburške vlasti od konca 17. stoljeća. Njega su koristili i trgovci i obrtnici pa i lokalno stanovništvo. Njega je činila rijeka Drava pa i njezini pritoci Karašica i Vučica, kao i sjeverni kopneni put koji je išao paralelno uz Dravu. Potonje su rijeke, neovisno o političkoj vlasti i stvarale štetu ljudima sezonskim izlijevanjima na koja su se stanovnici pojedinih naselja na različite načine prilagođavali. Između ostalog su se selili u sigurnije prostore današnje Valpovštine i Miholjštine. Tijekom tih se burnih vremena koja nisu bila samo burna zbog vojnih sukoba nego i zbog odnosa čovjeka i ostatka okoliša isticalo mlinarstvo. Ono je jedan od reprezentativnih primjera odgovora čovjeka na moć i snagu rijeka. Tako su recimo dizali mlinove vodenice na Dravi, a na dravskim pritocima kopnene mlinove (mlinove koji su bili vezani za jednu obalu).
Detaljnije o gospodarskim, političkim i drugim procesima na području današnje Valpovštine i Miholjštine uskoro možete čitati u knjizi Mihael Sučić: Počeci habsburške Valpovštine, nakladnik Ogranak Matice hrvatske u Valpovu.
Više na facebook stranici Šegrtski zapisi.
Oznake: Donji Miholjac, Valpovo, Osmanlije
četvrtak, 21.09.2017.
Sjećanje na burnu jesen
Foto: Pozivnica Godina 1687., predložak wikipedia
Kao što zelenu boju ljeta diljem slavonskih šuma zamjenjuje žuta boja jeseni tako je i osmansku zelenu boju zamijenila crno-žuta boja habsburške dinastije prije više od tri stoljeća.
Povodom navedene promjene vlasti Povijesna udruga Mailath iz Donjeg Miholjca organizira predavanje koje će održati Mihael Sučić pod nazivom Godina 1687. – jedna od prijelomnih za Donji Miholjac.
Želite li ući u zapravo ne tako davni svijet čije su se karakteristike mogle pronaći diljem Valpovštine i Miholjštine do druge polovice 20. stoljeća posjetite Dvorac Mailath u Donjem Miholjcu u nedjelju (24. rujna 2017.) u 18:00 sati.
Uz predavanje o svakodnevici naših predaka od prije 300 i 400 godina, demografskim promjenama, gospodarstvu i politici održat će se i predstavljanje Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA).
Foto: Pozivnica
Svi će posjetitelji moći uživati i u izložbi slika i fotografija osmanske baštine. Također će i gurmani doći na svoje s degustacijom baklave.
Bogati će vikend biti zaokružen i predstavljanjem Valpovačkog godišnjaka Ogranka Matice hrvatske u Valpovu tijekom petka i subote u Belom Manastiru.
Oznake: povijest, Donji Miholjac, OMH Valpovo
petak, 15.09.2017.
107. brigada – Akcija Vrabac 1991. godine
Foto: Položaj karaula 1991., Dokumentarni film Vukovi s Drave
Akcija oslobađanja karaula koja nosi službeni naziv „Vrabac“ provela se u noći 15. na 16. rujan 1991. godine od strane pripadnika 107. brigade na području tadašnje općine Donji Miholjac. Tih su tjedana bili uobičajeni artiljerijski napadi od strane pobunjenih Srba i JNA iz pravca Baranje. Pri tome su uništavani privredni i civilni objekti, ali i ubijani civili. Opisanim se napadima na području zapadno od Osijeka suprotstavljala 107. brigada sa sjedištem u Valpovu koja je utemeljena 28. lipnja 1991. godine pod zapovjedništvom Slavka Barića. Njezina su zona odgovornosti bile općine Valpovo, Donji Miholjac, Našice i Đakovo na kojima su imali mnogobrojna djelovanja.
Foto: Dijelovi srušenog aviona, Dokumentarni film Vukovi s Drave
Konkretne su se pripreme za zaposjedanje karaula zbile 12. rujna kada je onemogućen prolaz kolone JNA od 20 kamiona i oklopnih transportera iz našičke vojarne prema karaulama Donji Miholjac, Viljevo i Podravska Moslavina. Nakon izvršenih pripremnih radnji uslijedilo je oslobađanje karaula pod zapovjedništvom Slavka Barića. Za razliku od ostalih moslavinska karaula je pala bez borbe, dok je viljevačka karaula pala nakon 40-tak minuta borbe u kojoj su sudjelovala dva voda iz valpovačke bojne od kojih je jedan bio izvidničko-diverzantski i satnija miholjačke bojne pod zapovjedništvom Tomislava Ivića i Miroslava Štargla. Za napad je na miholjačku karaulu bila potrebna kompletna postrojba među kojima možemo istaknuti vod „Crne vrane“ i dio pripadnika miholjačke policijske postaje od 20 policajaca. Borba je tek završila padom karaule u jutarnjim satima, oko 9:30 sati. Prilikom ove borbe JNA je koristila avione od kojih su tri bila i uništena. Zarobljeno je oko 70 vojnika JNA, veća količina protuoklopnog oružja i pješačko naoružanje za tri satnije. Značaj je ove akcije velik jer je 107. brigada neutralizirala djelovanje JNA na području hrvatskih sela sa srpskim stanovništvom miholjačke općine pri čemu se i značajno naoružala što joj je olakšalo akcije oko vojarna u Đakovu i Našicama.
Više o Akciji Vrabac možete čitati u knjizi 107. Vukovi s Drave autora Slavena Ružića i Natka Martinića Jerčića, kao i na facebook stranici Šegrtski zapisi.
Oznake: 107. brigada, Donji Miholjac, 1991
