Zamka

četvrtak , 21.06.2007.

Zamka je postavljena.
Žudim te silinom očajnika.
Sve tvoje hoću
ako sutra nestanem
da ne žalim.
Sve što mi želiš dati
sebičan i krut
sve što nudiš
s ljubavlju i pažnjom
glasom koji
godi uhu.
Ali danas ti to neću reći.
Govorim sebi
da ne posustanem.
Da se ne utopim
u bujici
vlastitih suza
i suspregnutih emocija.
Da, volim te.
Kao luđak
i ne liječim se.
Puštam da me obuzme cijelu
a ti ćeš me izliječiti.
Kako god znaš.
Vjerujem da to možeš.
Ali danas ti to ne mogu reći.
Nećeš me čuti.
Zažmirit ćeš na moje svjetlo danas.
Sutra ćeš ga upaliti opet.
S nadom da nećeš upasti
u vlastitu zamku.