...šok za sistem...

...pa kaže Wikipedia:

Novac
Novac je svojevrsna roba za koju se može kupiti svaka druga roba. Novcem se raspoređuju i razmjenjuju svi proizvodi ljudskog rada. Uobičajena definicija novca kaže da je novac (1) obračunska jedinica; (2) spremnik vrijednosti; te (3) sredstvo razmjene, iako većina autora drži da su prva dva svojstva nebitna te da slijede iz posljednjeg.

Metalni novac
Takav način plaćanja robnim i simboličnim novcem nije bio spretan i ljudi nisu bili sigurni da su za svoju robu uvijek dobili pravu protuvrijednost. Zato su zaključili da novcem može postati samo ona roba koja će trajno predstavljati sveopću protuvrijednost za svaku drugu robu.

Papirnati novac
I papirni novac ima dugu i zanimljivu povijest. U srednjem vijeku ljudi su počeli svoj metalni novac povjeravati bankama na čuvanje. Banke su im izdavale potvrde na osnovu kojih su mogli podići svoj novac kada bi im zatrebao. Te su se potvrde zvale banknote. Postepeno su ljudi počeli plaćati robu tim potvrdama umjesto metalnim novcem. Papir je mnogo praktičniji i lakši od kovina ili roba koje su nezgodne za pohranu i prijenos. Tako je nastao papirni novac. On je u prvo vrijeme predstavljao zlato ili srebro kao sredstva za plaćanje jer je u njima imao podlogu, odnosno vlade su mogle izdavati u opticaj samo onoliko papirnatog novca koliko su po obećanom tečaju za njega imale pokriće u zlatu. Od 1971 godine kad je predsjednik SAD-a Richard Nixon ukinuo Zlatni standard, moderni svjetski novac je izgubio materijalnu podlogu, a središnje banke od kojih su mnoge u privatnom vlasništvu, tako dobile teorijsku mogućnost njegovog izdavanja u neograničenim količinama.

Ni papirni novac nije sredstvo izravnoga plaćanja. Često banka prenosi novac jednoga korisnika na drugog žiro-računom ili vrijednosnim papirima - čekom, doznakom, bonom i dr. - tako se novac samo knjigovodstveno obračunava kao sredstvo plaćanja.

Promjene vrijednosti novca
Promjene vrijednosti novca su inflacija, deflacija, devalvacija i revalvacija. To su riječi latinskog podrijetla.

Ako se prekomjerno povećaju emisije novčanica da bi se pokrili neki državni rashodi, nastaje poremećaj koji se odražava u povišenju cijena. To se zove inflacija (latinski:inflare = napuhati).

Suprotna je pojava deflacija (latinski: deflare = ispustiti zrak). To je novčano-politički potez kojim se smanjuje količina novca da bi se ojačala njegova vrijednost i izazvao pad cijena.

Smanji li se novčanoj jedinici vrijednost u odnosu prema valutama drugih zemalja i prema zlatu, nastaje devalvacija (latinski: devalvare = smanjiti vrijednost). Njoj je suprotna revalvacija (latinski: revalvare = vratiti vrijednost): povećanje vrijednosti vlastitoj valuti u odnosu na ostale.

...Čovjek u svom životu mora imati neke čvrste točke, nešto što će prihvatiti kao aksiom, nešto u što neće posumnjati da će se prema njemu odnositi unfer, nešto što nije uopće upitno. Jedna od takvih institucija, simbolična čvrsta točka, trebala bi biti i banka.

Građanin ulazi u banku da brže i relativno bezbolnije riješi neka svoja egzistencijalna pitanja, ulazi sa povjerenjem, u dobroj vjeri i to je činjenica koju danas u vladi, medijima, a pogotovo među glasnogovornicima bankara - nitko ne spominje!

Današnja situacija sa švicarcima, zorno pokazuje da banke i ine oficijelne novčarske institucije, uključujući i samu državu, više ne možemo prihvaćati kao čvrstu točku. Naše galopirajuće nastalo zaduženje, nastaje u računalima. Faktički, nastaje i generira se, mimo svih razumnih kriterija, pod imenom kamata, u računalima banaka, državnih tijela i nemaju uporišta, ili zaleđe, ni u kakvim opipljivim stvarnim vrijednostima. Novac nije, niti može biti roba. Novac je supstitucija za robu a Nixonovim postupkom, navedenim u početku teksta, postaje sredstvo manipolacije, špekulacije i prevare realnog sektora. Onog dijela čovječanstva koje stvara i proizvodi realne, općeprihvaćene društvene vrijednosti. Npr. vulgarno, poljoprivrednik, koji proizvodi krumpire, mora fizički zasaditi, uzgojiti i plasirati 30% više opipljivih i sasvim realnih krumpira, da kompenzira veći dug koji mu je u banci neko iznanada generirao, jednostavnim pritiskom na tipku enter u računalu.

Stvari su drastično eskalirale i vlasnici bankarskog sustava više nemaju ambicija samo zaraditi. Njihova ambicija se sada očigledno širi i na područje zvano zavladati, porobljavati, feudalizirati.

I zbog svega navedenog, potrebno je stvari nazvati pravim imenom, obmana, špekulacija i manipulacija. Narodski rečeno - lopovska rabota! A državni aparat, koji traži birački legitimitet od svih punoljetnih građana ove zemlje, sada ne čini ništa. Naprotiv, otvoreno pogoduje toj interesnoj skupini u svim nečasnim postupcima prema svojim građanima, radi se gluha, glupa i slijepa, raskućujući i ono malo naših sasvim opipljivih preostalih vrijednosti virtualnim novcem - nema odmora dok traje obmana!

A narod nije blesav, narod se zna, može i hoće od svega obraniti. Narod će se ubrzano organizirati i sprovoditi svoje paralelne, alternativne tokove. Tokove mimo državnih i financijskih sustava, koje ovi popularno nazivaju siva ekonomija. Sustav će se pokušavati protiv sive ekonomije boriti svim sredstvima, vodit će unaprijed izgubljen rat koji nikako ne mogu dobiti. Da budem sasvim jasan, siva ekonomija nije poželjna ni u kakvom uljuđenom, uređenom društvu. Siva ekonomija je produkt nepravednog, odnarođenog, (ne)uređenog društva. I kad se izgube kriteriji, kad se svakodnevno odgovorno ne propituje koliki je to pravedan, moralan, prihvatljiv, postotak koji se može "haračiti" od svakog pojedinca, onda svekoliki plebs i nema drugog izlaza. Gro ove ekipe, na i pri vlasti, to nikako ne mogu shvatiti. Ne mogu shvatiti jer su cijeli svoj život dobivali plaću, ne mogu shvatiti jer ju nikada nisu morali zaraditi...