Tekstovi:
1. Utemeljenje ateizma i religije
2. Racionalnost ateizma i religije
3. Čemu animozitet između ateista i vjernika?
4. Je li Bog proizvod ljudskog uma? (Feuerbach)
5. Što je bilo prije Boga?
6. Je li Isus Krist povijesna osoba?
7. Je li Isus Krist povijesna osoba? (2)
8. Hoće li znanost dokazati da Bog ne postoji?
9. Friedrich Nietzsche i religija
10. Činimo li dobro samo zbog Božje kazne?
11. Pretjeruje li Crkva u pogledu seksualnosti?
12. Je li Trojstvo politeizam?
13. Je li kršćanstvo sinkretistička religija?
14. Kako je Crkva birala evanđelja?
15. Zašto poslanice ne sliče evanđeljima?
16. Je li starozavjetni Bog zao?
17. Paradoks kamena
18. Zašto je Katolička crkva griješila kroz povijest?
19. Što Bog hoće?
20. Što bi bilo kad bi čovjek bio besmrtan?
21. Jesu li kršćani većinom neinteligentni?
22. O celibatu i ređenju žena
23. Zašto se Biblija različito shvaća?
24. Je li biblijsko izvješće o stvaranju pogrešno?
25. Što poručuju Adam i Eva?
26. Bog i evolucija
27. Evolucija i kršćanski fundamentalizam
28. Evolucija i ateistički fundamentalizam
29. Kakav je odnos religije i znanosti?
30. Zašto Crkva ne raspodjeli svoja bogatstva?
31. Kršćanska etika i ateistički humanizam
32. Potječe li kršćanstvo od Esena?
33. Je li Crkva desničarska organizacija?
34. Ima li u Bibliji grešaka?
35. Kršćanstvo i društvene promjene
36. Marxova kritika religije
37. Kršćanstvo i socijalno pitanje
38. Jesu li Židovi iskrivili izvorno kršćanstvo?
39. Albert Einstein i religija
40. Ispovijest vjere
41. Zar Bog kažnjava potomke zbog grijeha predaka?
42. Zašto Isus nije ukinuo ropstvo?
43. Psihologija i religija
44. Po čemu je Stari zavjet nadahnutiji od grčkih filozofa?
45. Kršćanstvo i žene
46. Kada se Isus rodio?
47. Kršćanstvo i marketing
48. Tko je Jahve?
49. Smiju li katolici kritizirati Crkvu?
50. Apsurd Isusovih prispodoba
51. Povijesni Isus i Krist vjere (1)
52. Povijesni Isus i Krist vjere (2)
53. Povijesni Isus i Krist vjere (3)
54. Značenje Marije danas
55. Drugi vatikanski koncil
56. Koncilska i pretkoncilska Crkva
57. Pojmiti Boga
58. Concilium
59. Religija iz straha i koristi
60. O molitvi i Božjoj intervenciji
61. In memoriam: Edward Schillebeeckx
62. Što znači da je Isus Sin Božji
63. O Uskrsu
64. O Tijelu Kristovu
65. O Uzašašću
66. Matteo Ricci i inkulturacija kršćanstva
67. Teološki All Stars Team
68. Obraćenje biskupa Romera (1)
69. Obraćenje biskupa Romera (2)
70. Obraćenje biskupa Romera (3)
71. Ekskluziva o Schillebeeckxu
72. Redemokratizacija Crkve
73. Uvod u kršćanstvo
.................................................................


Free counter and web stats


Responder blog banner

25.10.2008., subota

Psihologija i religija

Treba li psihologija istisnuti religiju? Da li je ona znanstvenim metodama ispunila cjelokupno područje koje je nekad zauzimala religija? Neki danas čak idu tako daleko da zastupaju tezu kako religija u čovjeku izaziva psihičke poremećaje, koje je potrebno liječiti. Što reći o ovim tezama?

Image and video hosting by TinyPic

Slovenski filozof i teoretičar psihoanalize Slavoj Žižek piše: "Ako smo nekad davno javno glumili da vjerujemo, dok smo intimno bili skeptici ili se čak opcesno rugali vjerovanjima koja smo javno zastupali, danas radije javno ispovijedamo skeptične/hedonističke/opuštene stavove, dok nas intimno još progone vjerovanja i stroge zabrane." (Bog na mukama: obrati apokalipse, Ex libris, 2008.). U tom kontekstu bih tumačio i teze kojima se religija banalizira u komparaciji s psihologijom ili znanosti općenito.

Zanimljivo je stoga otkriti mišljenje još nekih znamenitih psihoanalitičara o tom pitanju. Carl Gustav Jung (1875.-1961.) uzrok brojnih neuroza vidi u nedostatku žive religije. Smatra da religija donosi ozdravljenje od neuroza i sprječava njihov nastanak. Jung je zamijetio sljedeće: “Među svim mojim pacijentima u drugoj polovici života, to znači među onima preko 35 godina, nema ni jednog jedinog čiji konačni problem ne bi bio problem religioznog stava. Da, svaki u krajnjoj crti boluje zato jer je izgubio ono što su žive religije u svako doba davale svojim vjernicima, i nijedan nije doista izliječen koji ponovno nije došao do svoga religioznog stava, što naravno nema nikakve veze s vjeroispoviješću ili pripadnošću kojoj crkvi” (“Psihologija i religija”). Kasnije će i psihoanalitičari poput Erika Eriksona i Rolla Maya konstatirati značajnu vezu između povlačenja religioznosti i porasta dezorijentiranosti, odsutnosti normi i značenja, karakterističnih neuroza našeg doba.

Erich Fromm (1900.-1980.) kaže da “psihoanaliza, kojoj je do ljudske individualnosti i integriteta, nije nipošto u nepomirljivoj suprotnosti s pravom humanitarnom religijom.” Pravoj je religiji, kao i psihoanalizi, kaže Fromm, do spoznaje istine, do slobode i neovisnosti čovjeka, do njegove sposobnosti da voli, do socijalnih uvjeta u kojima sve to može uspijevati, do spoznaje razlike između dobra i zla, te do slušanja savjesti. Fromm je posebno promišljao o ritualnom aspektu religije, te uviđao njegovu korist. Zajedno sa svjetovnim obredima (oblici pozdravljanja, pljeskanje i dr.) zaključio je da postoje i jednako smisleni religiozni obredi. “Religiozni ritual pranja može se shvatiti kao smislen, racionalan izraz unutrašnjeg čišćenja bez dodatka prisilnosti ili iracionalnosti, simboličan izraz naše želje za unutrašnjom čistoćom, u obliku obreda za pripremu radnje koja iziskuje punu koncentraciju i predanost. Isto tako rituali poput posta, religioznih ceremonijala vjenčanja, vježbi koncentracije i meditacije, mogu biti posve racionalni, pa zato ne iziskuju nikakve druge analize osim one koja rasvjetljuje što se time misli” (“Psihoanaliza i religija”).

Viktor Frankl (1905.-1997.) uviđa da čovjekom na vlada samo nesvjesno nagonsko (kako je tvrdio Freud) ili nesvjesno psihičko (kako je smatrao Jung), nego ga određuje i nesvjesno duhovno ili nesvjesna duhovnost. Stoga zahtjeva psihoterapiju usmjerenu prema duhovnome, a temeljni uzrok psihičkih bolesti vidi u tome da je čovjek izgubio smisao, što dovodi do besciljnosti, besmisla i praznine. Stoga smatra da se i psihoterapija mora suočiti s pitanjem Boga. Iskustvo nacističkog logora i gubitka obitelji u holokaustu dovelo ga je do duboke spoznaje značenja izvorno Nietzscheove rečenice "Tko ima zašto zbog kojeg živi, može se nositi s gotovo bilo kojim kako živi." Frankl je kasnije prvi skovao pojam “nedjeljna neuroza”, što je oblik depresije koji se kod nekih ljudi javlja zbog osjećaja praznine njihovih života kada završi radni tjedan. Stvorio je sustav nazvan Logoterapija, koja se bavi smislom postojanja i terapeutskom tehnikom pronalaženja toga smisla.


- 10:55 - Komentari (2) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< listopad, 2008 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Svibanj 2011 (1)
Srpanj 2010 (3)
Lipanj 2010 (4)
Svibanj 2010 (1)
Travanj 2010 (1)
Ožujak 2010 (3)
Veljača 2010 (1)
Siječanj 2010 (2)
Prosinac 2009 (2)
Studeni 2009 (3)
Listopad 2009 (2)
Kolovoz 2009 (1)
Srpanj 2009 (1)
Svibanj 2009 (1)
Ožujak 2009 (1)
Veljača 2009 (1)
Siječanj 2009 (1)
Prosinac 2008 (1)
Studeni 2008 (2)
Listopad 2008 (1)
Rujan 2008 (2)
Kolovoz 2008 (1)
Srpanj 2008 (12)
Lipanj 2008 (12)
Svibanj 2008 (15)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga:
Blog Responder (eng. onaj koji pruža pomoć) je mjesto promišljanja o nekim teološkim temama koje se autoru čine zanimljivima. Ako nekome bude od pomoći ili ga tkogod nađe interesantnim, ispunit će svoju funkciju.

kontakt: responder.hr@gmail.com

Drugi o Responder blogu:
“Eto danas sam po prvi puta otkrio ovaj blog i 3h se nisam maknuo od njega, moram priznat da me se izrazito dojmio i na neka pitanja me je stvarno prosvjetlio, mogu samo da pohvalim autora i da mu dam potporu da samo tako i nastavi.”
"Svakako najkvalitetniji blog na ovu temu na čitavom hrvatskom webu."
Anonimac

"Htio bi reći samo da pratim redovito tvoj blog, neke tekstove i koristim u svome radu. Moram reći da je blog jedinstven i fantastičan. Mnogo se toga dobrog može naći i u komentarima."
Supek

“Čini se pomalo modernistički inficiran.”
Toma Blizanac

“Blog s katoličkim podvalama o evoluciji.”
ProtestantZg

“Tipičan primjer zlobnih laži o Isusovoj povijesnosti.”
My Exercises

"Skoro pa profesionalni antiateista i branitelj križa."
Pavaogc

“Hvala bogu što još ima mislećih bića, koji ne potiskuju bitna i goruća pitanja Crkve. Teme koje otvarate već dugo i predugo nas glođu i bojimo se da nas ne izglođu. Utješno je uočiti da nas more ista pitanja. Dao vam bog bistar um, zašiljeno pero, dar znanja i poseban dar da nam na ovakav način služite! Bog vas blagoslovio! Pišite nam!”
demokracija



Katkad svratim na:
Portali
→ Spiritus movens
→ National Catholic Reporter
→ Clerical Whisper

Progresivizam
→ Young Adult Catholics
→ The Progressive Catholic Voice
→ J. Cecil's Progressive Catholic Reflections
→ Vatican II Voice

Tradicionalizam
→ Toma Blizanac
→ Romancatholicism
→ Tradition in Action

Ekumenizam
→ Faith and Theology
→ The Piety That Lies Between

Tiskovine
→ Svijetlo riječi