RENATA TUNJIC

Međunarodni dan štednje
«Ne postaje se bogat samo radom, jer bi tada magarac bio bogatiji od mlinara» stara je narodna mudrost. «U pametne glave stotinu ruku» (ili «što mudrija glava, lakše leđima»), «tko kupuje što mu ne treba kasnije prodaje i ono što mu treba», «nije siromah koji nikada nije imao već onaj tko je imao pa izgubio» izreke su koje nam govore o važnosti štednje i racionalnog raspolaganja novcem.
Danas naime «novac dolazi šepajući, a odlazi plešući» , a kaže se «da je novac gospodar kojem svi rado služe, a treba biti poput ulja – kud prođe treba podmazati.» Uostalom velika većina nas ne živi kao bi htjela već kako može, odnosno živimo u stalnom kompromisu između idealnog i ostvarivog. (Bogat kako hoće, siromah kako može) «Skrati želje pa ćeš produžiti život» («što više želja više i razočaranja»).

Naime kad bi htjeli biti sretni to bi lako postigli, no mi želimo bit sretniji od ostalih, a to je nemoguće jer druge smatramo sretnijima nego što oni to zapravo jesu (kod drugih vidimo samo lijepe stvari). Preradović je to krasno opisao stihovima:
«Ljudskom srcu uvijek nešto treba, zadovoljno nikad posve nije
čim željenog cilja se dovreba, opet u njem sto mu želja vrije».

Dan ujedinjenih nacija
«Borbu je stvorila priroda, mržnju je izmislio čovjek»
«U prošlosti se u svijetu pokušavalo ublažiti tegobe i izopačene stavove društva u kojima živimo u nastojanju da se izgradi svijet s više pravednost i jednakosti. Utemeljene su institucije i organizacije čije su povelje sadržavale plemenite ideje namijenjene borbi protiv tih društvenih problema. Utvrđeni ciljevi u svakom su pogledu bili vrijedni hvale ali je nesreća u tome što je veliki broj dobrih zamisli propao zbog čovjekove urođene brige za osobni interes.» (Dalaj Lama)

Dobro kažu stihovi Grigora Viteza:
«Domoći će se ljudi svemirskih meta
i uspostaviti putove od planeta do planeta
samo će još preostati da se uspostavi
najdalji put ovog vijeka – od čovjeka do čovjeka»

«Ne možemo se više pozivati na nacionalne, rasne ili ideološke prepreke a da time ne izazovemo destruktivne posljedice. Uvažavanje tuđih interesa očito je najbolji oblik da se ostvari vlastiti interes. Jer je međuovisnost temeljni zakon prirode.» Dalaj Lama
S ljudima u «plavim kacigama» imali smo se priliku susresti ne tako davno na našem teritoriju za vrijeme domovinskog rata gdje su vjerujem odigrali značajnu ulogu u zaštiti civila.

Sveta Uršula
Uz blagdan svete Uršule vezana je izreka: «Kakvo vrijeme Uršula donese, tako jesen i zima ponese» te se na taj dan obično pazi kakvo će biti vrijeme. Uršula je bila kćer britanskog kralja. Kad ju je zaprosio eng. kraljević pristala je uz uvjet da se zaručnik pouči kršćanstvu. Prema dogovoru Uršula se u pratnji mnoštva djevojaka ukrcala na lađu kod Kolna te je niz Rajnu krenula prema Rimu. Nakon što su u Rimu dobile blagoslov krenule su kući. Stigavši pred Koln naišle su na Hune koji su opsjedali grad. Vojnici su poubijali Uršulinu pratnju dok je Uršulu vojskovođa zaprosio za ženu. Ona odbije i biva ubijena. Razočarani Huni prekinuše opsadu Kolna g. 452. te je od tada uz sv. Tri Kralja Uršula zaštitnica grada Kolna. Zaštitnica je i odgojnih ustanova za djevojke a redovnice koje se bave odgojem djevojaka zovu se uršulinke.
Naši su stari zapamtili da loše vrijeme na blagdan sv. Uršule znači i lošu (kišnu) jesen, a to je uvelike otežavalo sakupljanje lišća po šumama koje su u plahtama nosili kući. Lišćem su „štrajili“ (prostirali) prostorije u kojima su držali stoku („blago“).

Sveti Luka Evanđelist
Crkva ga sa zahvalnošću slavi kao evanđelista, jednog od četvorice, koji nam je po Božjem nadahnuću napisao najdragocjeniju poruku (evanđelje).
Od tog se dana (prema narodnom kazivanju) počinju brojiti dani do Božića, a u večernjim satima već se od Svetog Luke počinju raditi raznobojni ukrasi koji će krasiti božićno drvce. Uz ovaj su blagdan vezane narodne izreke «Sveti Luka snijegom fruka» ili «Sveti Luka snijeg zakuha» koje govore o promjenjivosti jesenjeg vremena i upozoravaju na snijeg.

U Slavoniji kažu da se žito (pšenica, raž i ječam) sije između sv. Matije (22.09) i sv. Luke (18.10). Tko sije nakon sv. Luke morat će bacati više sjemena po izreci : „Do svetog Luke iz pola ruke, a iza svegoga Luke iz pune ruke“.

Svjetski dan hrane
Ovaj dan, zabrinuta za dobrobit čovječanstva, proglasila je Svjetska zdravstvena organizacija. Krajem 1996.g. zbog istog razloga u Rimu, u organizaciji WHO i FAO održan je Sastanak o hrani. Sastanak je bio središnji događaj posljednjih godina drugog tisućljeća, a održan je u prijelomno vrijeme za razvitak svjetske poljoprivrede i proizvodnje hrane. Dramatičan je podatak da na početku novog tisućljeća, 800 milijuna ljudi gladuje, a istovremeno oštećenja okoliša dosežu zabrinjavajuće razmjere. Svijet se nalazi pred odlučnim povijesnim promjenama u poljoprivredi. Potrebno je osigurati dostatnu količinu hrane, a pri tome sačuvati čist okoliš. Istovremeno proizvođaču treba osigurati profit koji će ga motivirati na stalno povećanje proizvodnje. Ovom Sastanku pridavan je veliki značaj te ga je otvorio Sveti Otac Ivan Pavao II, a prisustvovali su predstavnici iz 194 zemlje, na visokom nivou šefova država i vlada. Zaključeno je da je Summit povijesni i da je predstavljao jednu od posljednjih prilika za trajna rješenja temeljnog problema suvremenog svijeta.

Na svjetski dan hrane obično se po gradovima, školama … organiziraju dani kruha gdje se prezentiraju razne slastice i izvedenice kruha. Ono što je vjerujem najbitnije i zapravo poanta dana kruha je naučiti naraštaje koji stasaju kako cijeniti kruh svagdašnji. Jer kaže se «kruh jesti nije majstorija, kruh peći mala je majstorija, zaraditi ga prava je majstorija». Naime ako naučimo djecu cijeniti kruh, raditi i štedjeti dajemo im više od blaga. Jer «djetinjstvo je roditelj čovjekove ličnosti» (S. Frojd), a «rad nas oslobađa tri velika zla: dosade, poroka i oskudice (Volter).

Sjeme je velika tajna života i umiranja, tišine, jednostavnosti, skrovitosti. Prepušta se tami zemlje. Osjeća toplinu sunca. Pije blagoslov kiše. Sjeme ne vidi klasa, ali vjeruje u bogat urod. Put sjemena, put je svakog čovjeka do plodnosti i zrelosti.
Tko ima sjeme, mora sijati.
Tko ga bojažljivo stisne u ruci,
Tko se boji da ga ne izgubi
Nikad neće iskusiti radost žetve.

Za razliku od sjetve koju su obavljali muževi kućanski poslovi i pripremanje hrane pripadaju u domenu ženina rada. Pečenje kruha bila je jedna od najvažnijih briga svake domaćice. Kruh se obično pekao u krušnim pećima i to u većim količinama tako da se nikad nije jeo svjež nego tvrdi, osušeni kruh. Kruh se oduvijek poštivao kod djece i odraslih. Nije se smio peći petkom niti nedjeljom, a pečen se spremao u ladicu te dobro zatvorio. Prije rezanja ili lomljenja kruha moralo ga se je obavezno prekrižiti i poljubiti dok su se mrvice pažljivo pokupile poslije jela da se po njima ne gazi. Kruh pečen na Veliki petak navodno je osiguravao blaženstvo ljudima koji bi ga jeli.

U listopadu uz dane kruha mlade naraštaje trebamo poučiti kako bi kasnije cijenili kruh svagdašnji. Dan kasnije (17.10) obilježavamo svjetski dan borbe protiv bijede koje nažalost ima previše, a stradavaju ponajprije djeca. Kaže jedna izreka: «S koricama od sunca i mjeseca Zemlja je prekrasna knjiga, jesu li bijeda, podčinjenost i ratovi molitve tvoje ili štamparske greške». U svakom bi slučaju borbu protiv bijede učestalije obilježavati i poticati naročito medijski tako da se ne svodi sve na «predblagdansko treniranje dobrote».

Sveti Franjo Asiški

Blagdan svetog Franje Asiškog, utemeljitelja franjevačkog reda obilježava se isti dan kad i međunardni dan zaštite životinja

Četrdesetodnevni post i molitva sv. Franje u planinskoj osami vrhunac je legende o njegovu životu. Dok je tako živio povučen od svijeta, ukazao mu se saraf prekrivajući svod nebeski svojim krilima. Usred prikaze stajao je lik Krista raspetoga, od kojeg je sv. Franjo primio ožiljke njegovih rana. Dvije godine nakon primanja stigma (rana), trpeći od sljepoće i drugih bolesti, umro je 4. listopada u crkvi sv. Marije od Anđela.

Papa Grgur IX. proglasio je Franju svecem 1228.godine.
Zaštitnik je franjevačkih redova, Italije, siromaha i, u najnovije doba, ekologije zbog njegove poznate ljubavi prema prirodi.

7.listopada – Blažena Djevica Marija od Krunice
Sedmog listopada obilježavamo blagdan Blažene Djevice Marije od Krunice (listopad je naime u cijeloj Crkvi mjesec posvećen krunici).

Taj je blagdan u crkvu uveden u zahvalu za veliku pobjedu kršćanske flote nad Turskom u glasovitoj bitci kod Lepanta 7.09. 1571.god. Pobjeda je pripisuje molitvi krunice na koju je cijelo kršćanstvo pozvao tadašnji papa sv. Pio V.

Na isti je dan godine 1958. umro papa Pio XII koji je bio najuvaženiji i najpoštovaniji čovjek ovog stoljeća te jedan o najvećih papa Crkve (bio je od ogromne pomoći svim stradalnicima 2.svj. rata koje je primao u svojoj državi, dao im zaštitu i hranu, pomogao pri skupljanju otkupnine za Židove, …).

Dan nezavisnosti
Osmog listopada stupila je na snagu odluka Sabora o razdvajanju Hrvatske od Jugoslavije.

Svi je sjećamo veselja, jednako kao i stihova pjesme Ivana Gundulića:
« O lijepa o draga, o slatka slobodo
dar u kom sva blaga višnji nam Bog je do
sva srebra sva zlata svi ljudski života
ne mogu biti plata tvoj čistoj ljepoti.» (odlomak iz Dubravke).

2.listopada – Međunarodni dan mira i Blagdan svetih Anđela čuvara
„Mir Vam ostavljam, mir vam svoj dajem.“ (Biblija)

«Najgorim događajem na ovom planetu smatram Oktobarsku revoluciju. …
U određenom razdoblju, oružje općenito, a osobito nuklearno oružje imalo je dobru ulogu i poslužilo je u preventivne svrhe. Srušen je berlinski zid, sovjetsko komunističko carstvo ostaje još samo komunistička Kina. Sad kad više nema opasnosti od komunizma mislim da je nuklearno oružje odigralo svoju ulogu. Više ga ne trebamo. «
«Pitanje svjetskom mira, obiteljskom mira, mira između muža i žene, roditelj i djece sve počiva na osjećaju ljubavi i toplini srca. Univerzalna odgovornost ključ je ljudskog opstanka i najbolji temelj ljudskog mira.
No mir u smislu odsutnosti rata malo vrijedi čovjeku koji umire od gladi ili studeni. Mir može potrajati samo tamo gdje se poštuju ljudska prava, gdje ljudi imaju dovoljno hrane, gdje pojedinci i narodi uživaju slobodu.» (Dalaj Lama)

A čovjek se rađa u svijet koji je sam stvorio (Budha). Uostalom u današnjem svijetu nije teško umrijeti, izgraditi život puno je teže.

Evo Vam par izreka o ratu/miru: « Tko želi rat bio mu u kući. Tko vjetar sije buru će žeti.»
ili «Tko od rata živi mora znati da mu i sam mora nešto dati» (B.Brecht).
Rekli su naši stari da je čovjek sam ko i okleštreno drevo i da od dobre volje nema ništa bolje.

„Umjetnosti rata je umijeće uništavanja ljudi kao što je i politika umijeće da se oni prevare“ (D. Alambert)



Blagdan svetih anđela čuvara obilježavamo drugog listopada.
Isus je jednom rekao «pazite da ne prezrete ni jednoga od ovih malenih, jer anđeli njihovi, kažem vam, na nebesima neprestano gledaju lice Oca moga nebeskog».

Svaki anđeo, tako i anđeo čuvar nebesko je biće koje stalno gleda Božje lice. Oni nas mogu štititi, voditi, braniti od svakog zla po dušu i tijelo, našoj duši davati spasonosne poticaje.

Papa Pio IX rado je i često pripovijedao o doživljaju što ga je kao dječak doživio, a koji dokazuje čudesnu pomoć anđela čuvara. On je u očinskoj kućnoj kapelici kao dječak svaki dan imao dužnost posluživati kod svete mise. Dok je tako jednoga dana ministrirao, osjetio je u srcu neku neobičnu tjeskobu i strah. Nije znao zbog čega. Nehotice je okrenu pogled na drugu stranu oltara, kao da traži nečiju pomoć. Tamo je ugledao lijepog mladića koji ga je pogledom zvao k sebi. Zbunjen tim viđenjem, nije se usudio maći s mjesta. No ta ga je svijetla prilika zvala k sebi još jače i izrazitije. Dječak je tada skočio i prešao na drugu stranu. Prikaze nestade. No u isti čas pade s oltara teški svetački kip i to upravo na ono mjesto na kojem je mali ministrant netom klečao. Dječak, kasnije svećenik, biskup i papa, često je pripovijedao o tom nezaboravnom doživljaju svoga djetinjstva, slaveći ga kao zaštitu i vodstvo svog anđela čuvara.

Upravo zato prva molitva koju naša djeca nauče je upravo «Anđele čuvare mili, svojom snagom me zakrili, prema Božjem obećanju, čuvaj mene noću danju, ….»

«Temelj svake religije su dobrota i suosjećanje. Svakom je ljudskom biću drago primiti ljubav. Mi zapravo rastemo u ljubavi svojih roditelja i bez nje ne možemo živjeti; razvijemo li pritom osjećaj poštovanja spram drugih, naročito starijih i skrbimo li se za njihovo blagostanje slabjet će i naša sebičnost koja je u osnovi svih problema. To će u nama učvrstiti ljubav koja je prirodni izvor sve dobrote. Jer ljudski je život blagoslov.» (Dalaj Lama)

Četvrta Božja zapovijed govori nam o poštivanju oca i majke ne samo u smislu da se fizički brinemo o njima već i da kao njihova djeca živimo «u miru Božjem» ponajprije sa svojim bližnjima. Roditeljima je, vjerujem najteže kad su im djeca zavađena radi imanja, a takvih je primjera nažalost puno.

«Brat je mio ma kakav bio. Proklet bio onaj tko rad imanja na svog reži brata» stara je mudrost. Jednako tako raj ili pakao nisu gore već u našim srcima, a vraća nam se upravo ono što dajemo.

1.10. Međunarodni dan starijih osoba
Međunarodni dan glazbe
Međunarodni dan vegetarijanstva
Svjetski dan borbe protiv nuklearnog naoružanja
2.10. Blagdan svetih anđela čuvara
Svjetski dan stanovanja
3.10. Međunarodni dan djeteta (tjedan nakon je Dječji tjedan)
4.10. Blagdan svetog Franje Asiškog, utemeljitelja franjevačkog reda
Međunarodni dan zaštite životinja
5.10. Svjetski dan učitelja
7.10. Blagdan Blažene Djevice Marije od Krunice
8.10. Dan nezavisnosti
10.10. Dan zahvalnosti za plodove Zemlje
Svjetski dan mentalnog zdravlja
15.10. Međunarodni dan slijepih
16.10. Svjetski dan pješačenja
Svjetski dan hrane
17.10. Svjetski dan borbe protiv bijede
18.10. Sveti Luka
20.10. Dan jabuka
24.10. Dan UN-a
25.10. Dan dobrovoljnih darivatelj krvi
26.10. Dan međusobnog pomaganja
31.10. Svjetski dan štednje
Noć vještica

Prva subota u mjesecu listopadu je Dan ružičaste vrpce (Dan borbe protiv raka dojke).

LISTOPAD MJESEC

Listopad je mjesec kruha i vina u kojem slavimo i svjetski dan hrane. U crkvenom je kalendaru listopad posvećen Gospi od krunice. Mi ćemo u našoj Veternici opisati ukratko najvažnije blagdane, međunarodne dane kao i praznike koje obilježavamo u listopadu.

Što se vremena tiče uživamo u maglovitim listopadskim jutrima za koji dan i mrazevima. «Jesenje vrijeme je kao malo dijete – sad plače, sad se smije, sad pljušti sad sunce grije.» narodna je mudrost o promjenjivom jesenjem vremenu. Isto su tako naši stari još rekli «Jesen bogata, zima rogata» ili «Ako ljeto ne da onda jesen nema što.»

Narodna vjerovanja: ako u ovom mjesecu grmi, znak je to nestabilne zime sa snijegom. Padne li prvi snijeg na mokro, bit će cijela zima mokra a padne li na suho i tako ostane, bit će ga cijele zime dosta. Što ranije opadne lišće s drveća to će iduća godine biti bolja.

Ovo još donekle suho vrijeme koje je pred nama, a napose 15. listopada kada obilježavamo Svjetski dan pješačenja, bilo bi dobro iskoristiti na dobrobit vlastitog zdravlja o kojem obično počnemo razmišljati kad je narušeno.

Nisu naši stari badava rekli da «najbolji savjeti i šepavi konji obično stižu prekasno» ili bi možda bilo bolje reći da se ne osvrćemo na njih dok nas zdravlje služi. Jer «zdrav ka grobu žuri, a bolestan od njega bježi».
U svakom slučaju ako Vam se ne pješači idealno je vrijeme za sadnju ukrasnog grmlja, radove po vrtu, vinogradu, voćnjaku, ….