< | svibanj, 2006 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Premda je prvi Međunarodni ured rada osnovalo Međunarodno udruženje za radno zakonodavstvo i otvorilo na Praznik rada 1901. godine u Baselu u Švicarskoj, današnja je Međunarodna organizacija rada (MOR) osnovana 1919. godine prvenstveno sa svrhom usvajanja međunarodnih standarda kako bi se riješili problemi uvjeta rada koji su uključivali “nepravdu, patnju i oskudicu”. Osnivanje MOR-a je inicirano na Pariškoj mirovnoj konferenciji te regulirano XIII. poglavljem Sporazuma iz Versaillesa. Unošenjem Filadelfijske deklaracije u Statut MOR-a 1944. godine, mandat te organizacije za utvrđivanje standarda je proširen kako bi uključivao općenitija, ali relevantna, pitanja socijalne politike i ljudskih i građanskih prava. Godine 1946. MOR je postao prva specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda, kojoj je priznata posebna odgovornost za socijalna i radna pitanja. Međunarodni radni standardi su u osnovi iskaz međunarodnog tripartitnog dogovora o tim pitanjima. MOR je jedinstven po tome što je jedina univerzalna organizacija koja se temelji na tripartitnoj strukturi i okuplja vlade, poslodavce i radnike u nastojanju da se posvuda ostvari socijalna pravda, te bolji uvjeti života i rada. |
I naši su zakoni usklađeni s međunarodnim standardima. Dakle imamo pravo utemeljiti sindikat, nitko nam to ne može zabraniti, a izvršna vlast ne može raspustiti sindikat. Iskoristimo priliku dok ju još imamo jer kako je krenulo.... ne znam baš.... Zakon o radu Pravo na udruživanje Članak 167. (1) Radnici imaju pravo, bez bilo kakve razlike, po svojem slobodnom izboru, utemeljiti sindikat te se u njega učlaniti, uz uvjete koji mogu biti propisani samo statutom ili pravilima toga sindikata. (2) Poslodavci imaju pravo, bez bilo kakve razlike, po svojem slobodnom izboru, utemeljiti udrugu poslodavaca te se u nju učlaniti, uz uvjete koji mogu biti propisani samo statutom ili pravilima te udruge. (3) Udruge iz stavka 1. i 2. ovoga članka (u daljnjem tekstu: udruge) mogu se osnovati bez bilo kakvoga prethodnog odobrenja. Utemeljenje udruge Članak 173. (1) Sindikat mogu utemeljiti najmanje deset punoljetnih i poslovno sposobnih fizičkih osoba. Članak 168. (1) Radnik, odnosno poslodavac slobodno odlučuje o svojem stupanju i istupanju iz udruge. (2) Nitko ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog članstva ili nečlanstva u udruzi, odnosno sudjelovanja ili nesudjelovanja u djelatnosti udruge. Zabrana privremenog ili trajnog djelovanja odlukom izvršne vlasti Članak 169. Djelatnost udruge ne može se privremeno zabraniti niti se udruga može raspustiti odlukom izvršne vlasti. |
Konvencija 87 o Slobodi organiziranja i zaštiti prava na organiziranje stupila je na snagu 1948. godine te ju je potpisalo više od 120 zemalja. Prema njoj radnici mogu osnovati i pridružiti se organizacijama prema svom izboru bez prethodne dozvole od strane države. Država ne može raspustiti ili suspendirati te grupe. One slobodno mogu osnivati federacije i konfederacije, koje zatim mogu imati članove na međunarodnoj razini. Konvenciju 98 o Pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje (1949.) potpisalo je oko140 zemalja. Konvencijom se proširuje zaštita radnika od anti-sindikalne diskriminacije, te se potiče i zaštićuje proces dobrovoljnih pregovora između organizacija radnika i poslodavaca kako bi se regulirali uvjeti zapošljavanja putem kolektivnih ugovora. No, konvencija se ne bavi djelatnicima u javnom sektoru, koji su pokriveni Konvencijom 151 (1978.). |
Ponukan komentarima osjećam potrebu napisati nekoliko osnovnih stvari. U vremenima koja prethode revoluciji, dobro je znati kako stvari trenutno stoje. U Lijepoj Našoj dozvoljeno je osnivati sindikate i tu zaista nema nikakvih prepreka. Normativni okviri su slijedeći : Ustav RH, Konvencije 87 i 98 Međunarodne organizacije rada (MOR / ILO), Zakon o radu. Ustav Republike Hrvatske najviši je pravni i politički zakon i dokument Republike Hrvatske koji određuje načela i oblike državnog i društvenog uređenja, propisuje prava i dužnosti građana. Nekoliko važnih članaka po ovom pitanju kopirao sam kako bi uštedio trud onima koji nemaju vremena podrobno proučavati zakone. Dakle Ustav RH: Članak 3. - Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava. Članak 42. - Svakom se priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u skladu sa zakonom. Članak 54. - Svatko ima pravo na rad i slobodu rada. Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost. Članak 55. - Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život. Najduže radno vrijeme određuje se zakonom. Svaki zaposleni ima pravo na tjedni odmor i plaćeni godišnji odmor i ovih se prava ne može odreći. Zaposleni mogu imati, u skladu sa zakonom, udjela pri odlučivanju u poduzeću. Članak 59. - Radi zaštite svojih gospodarskih i socijalnih interesa, svi zaposleni imaju pravo osnivati sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati. Sindikati mogu osnivati svoje saveze i udruživati se u međunarodne sindikalne organizacije. Poslodavci imaju pravo osnivati udruge i slobodno u njih stupati i iz njih istupati. Članak 60. - Jamči se pravo na štrajk. U oružanim snagama, redarstvu, državnoj upravi i javnim službama određenima zakonom može se ograničiti pravo na štrajk. Članak 140. - Međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na način koji su u njima utvrđeni, ili suglasno općim pravilima međunarodnog prava. |
Zanimljiv tekst pronašao sam u jednoj novoj knjizi, a djelomično daje odgovor zašto imamo sindikate s kojima nitko nije zadovoljan i zašto je ideja anarho sindikalizma uvijek aktualna. «Oligarhiju u sindikalnim organizacijama uočio je Michels početkom 20. stoljeća. «Željezni zakon oligarhije» inherentna je tendencija svih složenih organizacija, uključujući političke stranke i radničke sindikate, da razvijaju vodeću kliku lidera koji su zainteresirani za samu organizaciju više nego za njezine ciljeve. Naime, bilo da je riječ o političkim ili ekonomskim zahtjevima, organizacija se pojavljuje kao jedino sredstvo za oblikovanje kolektivne volje. Organizacija je oružje slabih u borbi protiv jakih. Međutim, lideri više žele vođenje, status i nagrade nego što bi bili posvećeni ciljevima organizacije. Njihov je utjecaj neizbježno konzervativan, jer teži tome da sačuvaju i povećaju organizaciju, a ne da je ugroze bilo kakvom radikalnom akcijom» Izvor: «Industrijska demokracija i zaštita na radu» Svjetlana Šokčević, TIM press d.o.o. Zagreb, 2006. |
Jutarnji list Više ovdje ili klik na fotografiju I još na stranicama Glasa Slavonije Klikni za više |
Nekoliko linkova ako vas interesira Jimmy Hoffa, za početak! Jimmy Hoffa 1 Jimmy Hoffa 2 Jimmy Hoffa 3 Jimmy Hoffa 4 Jimmy Hoffa 5 Jimmy Hoffa 6 |